Prije nekih godinu dana pisali smo ?lanak o vjetroelektranama koje ?e se u Hrvatskoj graditi u sljede?ih godinu dana. Kraj ljeta i po?etak nove radne sezone dobra je prilika da se napravi novi pregled za sljede?ih godinu dana, ali i da se vidi �to je od predvi?enog ostvareno, a �to nije.

Trenutno Hrvatska ima 129,75MW vjetroelektrana, raspore?enih u 8 projekata (slu�beno 9, ali vjetroelektrane ZD2 i ZD3 zbog svog polo�aja smatramo jednom vjetroelektranom). Osim vjetroelektrane Pometeno brdo, koja trenutno ima instalirano 6 od planiranih 20MW, sve ostale smo predstavili u rubrici Vjetroelektrane u regiji.

Pro�le godine smo najavili gradnju 7 novih vjetroelektrana. Od navedenih, vjetroelektrana Ponikve na Pelje�cu je izgra?ena, te ovih dana treba pro?i probni pogon nakon ?ega ?e u kratkom razdoblju biti pu�tena u pogon. Radi se o vjetroelektrani ukupne snage 34MW, a to je ujedno i tre?a vjetroelektrana tvrtke WPD-Enersys.

Vjetroelektrana Jelinak je imala problema sa izmjenom regulative i isho?enjem dozvola, no gradnja je ipak po?ela krajem lipnja.

Vjetroelektrana Bru�ka (ZD2 i ZD3) je izgra?ena i u pogonu jo� od sredine velja?e ove godine.

Kon?ar je na vjetroelektrani Pometeno brdo izgradio dodatnih pet vjetroagregata, te ih sad ukupno ima 6, ukupne snage 6MW. O?ekuje se daljnja izgradnja ove vjetroelektrane i u sljede?oj godini.

Na vjetroelektrani Glun?a su tako?er otpo?eti radovi, no kako doznajemo svi detalji oko dozvola i vjetroagregata jo� nisu do kraja rije�eni.

Vjetroelektrana Rudine zbog problema s dozvolama jo� nije spremna za gradnju, te se trenutno nalazi i na HEP-ovoj listi vjetroelektrana koje nisu u�le u kvotu. Iako do sada nije poznato kada ?e se ova vjetroelektrana po?eti graditi, po?etak gradnje se ipak mo�e o?ekivati u sljede?ih godinu dana.

Vjetroelektrana Danilo je dobila financiranje Svjetske banke i ishodila sve dozvole potrebne za gradnju, te se po?etak radova o?ekuje u listopadu.

Sve ove vjetroelektrane u proteklih je godinu dana zahvatila promjena vlasti, te izmjena odre?enih dokumenata i pravila pona�anja birokracije i posebno promjene unutar HEP-OPS-a koje su usporile zavr�ne faze isho?enja dozvola. U potpunoj izgradnji uspjeli su samo projekti VE Ponikve i VE Bru�ka (ZD2 i ZD3), te Kon?ar s prvom fazom Pometenog brda. Na Jelinku su zapo?eti radovi, dok se polovi?an uspjeh mo�e pripisati i VE Glun?a. Neuspjeh u odnosu na na�u prognozu su do�ivjele VE Danilo i VE Rudine. I dok je kod VE Danilo barem poznat okvirni po?etak gradnje, za VE Rudine trenutno ni to nije poznato.

U me?uvremenu u tih godinu dana oformljena je i lista projekata za kvotu HEP-OPS-a, kao i usvojeni kriteriji ulaska na listu i konzumiranja priklju?ka na mre�u. Time je i sustav postao transparentniji, nakon �to su brojni projekti godinama bili zaustavljeni u fazi isho?enja prethodne elektroenergetske suglasnosti bez pravog obja�njenja. A time je i procjena postrojenja koja ?e se graditi u sljede?oj godini lak�a.

To bi trebale biti VE Danilo ?ija bi izgradnja trebala po?eti u listopadu, VE Glun?a za koju je gradili�te ve? otvoreno, ali i neke nove vjetroelektrane koje su se pojavile na listi za kvotu.

Recimo VE Vo�tane i VE Kamensko koje su u kvoti, i sukladno zadanim rokovima bi se trebale po?eti graditi uskoro. Nositelj oba projekta je tvrtka O�tra Stina d.o.o. u privatnom vlasni�tvu, a ukupna snaga bi im trebala biti do 40MW.

Tako?er, vjetroelektrana koja bi se trebala po?eti graditi uskoro je i VE Zelengrad, a nositelj ovog projekta je tvrtka Eko-Energija d.o.o. u vlasni�tvu jedne tvrtke iz Luksemburga. Snaga ove vjetroelektrane trebala bi biti 42MW.

Na popisu za kvotu je i VE Ogorje, nositelj koje je tvrtka Aiolos Projekt d.o.o. u privatnom vlasni�tvu, a instalirana snaga bi trebala biti 44MW.

Tako?er u kvoti je i VE ZD4 sa priklju?kom na distribucijsku mre�u i planiranom snagom od 9,2 MW u vlasni�tvu privatne tvrtke Eko Zadar Dva d.o.o.

S obzirom na pravila oko kvote, svi bi se ovi projekti trebali po?eti graditi i izgraditi u sljede?ih godinu dana, ina?e �ansu dobijaju drugi projekti koji ih mogu presti?i, a ima ih nekoliko kojima je gra?evinska dozvola u izradi.

Na listi za kvotu kao jedini projekt koji nije trenutno u kvoti se nalazi i VE Rudine, no s obzirom na uvjete kvote, te mogu?nost pomicanja iste, ostaje za vidjeti da li ?e se ne�to promijeniti i da li ?e VE Rudine biti izgra?ena umjesto nekih navedenih projekata koji eventualno ne?e zadovoljiti kriterije ostanka u kvoti. Ve? sada se vidi da su neki projekti du�e vrijeme na listi za kvotu, te ostaje za pratiti kako ?e se razvijati lista.

Tako?er, postavlja se i ozbiljno pitanje kada ?e se kvota povisiti. Jer osim ovih 400MW trenutno na listi, Hrvatska u sljede?ih 8 godina treba izgraditi dodatnih 800MW vjetroelektrana. S obzirom na dosada�nju dinamiku obilje�enu ko?enjem tr�i�ta, kvota, ali i cijeli sustav bi se trebali drasti?no promijeniti za ispunjenje ciljeva - i to u sljede?ih nekoliko mjeseci ukoliko se �ele ostvariti ciljevi za 2020. Pri tome su klju?na pitanja na strani HEP-OPS-a - kako omogu?iti ve?u integraciju vjetroelektrana (na ?emu se u proteklim godinama jako malo, ili gotovo ni�ta nije radilo), te kako omogu?iti jednostavnije i transparentnije priklju?enje onim projektima koji imaju br�u dinamiku razvoja.