Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Utorak, 11 Rujan 2012 20:53

Od izgradnje prve priobalne vjetroelektrane Vindeby od 5 MW u Danskoj prošla je dvadeset i jedna godina. Danas je na svijetu postavljeno više od 4.620 MW priobalnih vjetroagregata, koji predstavljaju otprilike 2% ukupno instalirane snage vjetroagregata u svijetu. Više od 90% instalirane snage je u sjevernoj Europi na Sjevernom, Balti?kom i Irskom moru te u Engleskom kanalu.

Ve?ina ostalih vjetroagregata se nalazi u dva demonstracijska projekta na isto?noj obali Kine. Osim njih velika su o?ekivanja za razvoj drugdje, i to ponajviše u Japanu, Koreji, SAD-u, Kanadi, Taiwanu i Indiji koje su i pokazale interes za razvoj priobalnog sektora. Prema najambicioznijim planovima do 2020. bi moglo biti izgra?eno ?ak 80 GW priobalnih vjetroelektrana, od ?ega ?e tri ?etvrtine biti u Europi.

Postavlja se pitanje zašto priobalni sektor vjetra postaje toliko zanimljiv sada kada kopneni dio postaje kompetitivan sa konvencionalnim izvorima energije u sve ve?em broju država svijeta? Prednosti priobalnih vjetroelektrana su više brzine vjetra i manje turbulencija i utjecaja na okoliš i životnu sredinu. Osim toga priobalne vjetroelektrane su pogodne za razvoj velikih vjetroelektrana blizu velikih centara potrošnje, kao što su veliki lu?ki gradovi, te se tako izbjegava potreba za duga?kim prijenosnim mrežama što je ?esti problem kopnenih vjetroelektrana. Priobalni sektor je relativno nova tehnologija koja nudi mnoge prilike za smanjenje troškova, tehni?ke inovacije i „revolucionarni“ razvoj koji bi mogao promijeniti cijeli obnovljivi sektor u nekim dijelovima svijeta.

Europa predvodnik razvoja

U Europi trenuta?no ima 1.503 priobalnih vjetroagregata ?ija je ukupna snaga 4.336 MW, a nalaze se u 10 europskih država, i na podru?ju od 56 vjetroelektrana. Najve?a tržišta su Velika Britanija i Danska, a slijede ih Belgija, Nizozemska, Njema?ka, Švedska, Finska i Irska. Norveška i Portugal imaju pak demonstracijske projekte plutaju?ih vjetroagregata.

Priobalni vjetar je jedna od klju?nih komponenti u cilju Europske Unije da 20% elektri?ne energije dobije iz OIE do 2020. U gradnji je trenuta?no 6 GW priobalnih vjetroelektrana, 17 GW je dobilo dozvole, a postoje planovi za dodatnih 114 GW. Europa bi u idu?e ?etiri godine trebala instalirati 16,2 GW, a do 2020. bi samo Velika Britanija trebala imati 18 GW. Ukupno gledano Europa bi do 2020. trebala imati oko 40 GW priobalnih vjetroelektrana.


Razvoj u Kini usporen

Kina trenuta?no ima 258,4 MW priobalnih vjetroelektrana ?ime je na tre?em mjestu na svijetu. Udio priobalnog vjetra u ukunoj instaliranoj snazi vjetroelektrana je manji od 0,5%. Prvi komercijalni projekt izvan Europe je Shanghai Donghai Bridge snage 102 MW. Jedini drugi ve?i projekt je Jinagsu Rudong snage 150 MW, pri ?emu je do kraja prošle godine bilo instalirano 99,3 MW.

Kina ima ambiciozne planove za razvoj priobalnih vjetroelektrana koji uklju?uju 5 GW do 2015., i 30 GW do 2020. Razvoj u Kini prati model koncesija preko tendera gdje se developeri i tarife odre?uju pomo?u tendera. Drugi tender od 2.000 MW je trebao biti objavljen prošle godine, ali je odgo?en za ovu.

Glavni razlog odgoda u planovima Kine je nedostatak koordinacije u saveznim administracijama. Razvoj na moru je u skobu sa drugim morskim ekonomijama, te je zbog toga potreban zajedni?ki plan na državnoj razini za razvoj sektora.

Ipak, u me?uvremenu je nekoliko projekata dobilo status „demonstracijskih“ uklju?uju?i projekt Rudong od 150 MW. Ti projekti imaju dobru tarifu, bolju od one koja se pojavljuje kod tendera. Demonstracijski projekti dodatnu testiraju i nove vrste vjetroagregata. Sinovel je postavio svoj prvi prototip 5 MW modela u drugoj fazi projekta Dong Hai Bridge, zajedno sa 3,6 MW modelom Shanghai Electrica. Projekt Rudong od 150 MW koristi zajedni?ke modele Siemensa-SHE 2,3 MW i Sinovelov 3 MW model. I drugi proizvo?a?i testiraju svoje vjetroagregate na razli?itim demonstracijskim projektima.

 

Plutaju?e priobalne vjetroelektrane se razvijaju u Japanu

U Japanu priobalne vjetroelektrane nemaju veliki potencijal zbog velike dubine mora, pa je tamo uvelike po?eo razvoj plutaju?ih platformi. Tokom prolje?a su najavljena ?etiri priobalna projekta, uklju?uju?i i plutaju?e platforme i uobi?ajene priobalne. Mitsubishi je pak najavio razvoj 7 MW vjetroagregata sa hidrauli?kim pogonom. Prva demonstracijska priobalna vjetroelektrana bi trebala u?i u pogon u sije?nju idu?e godine, isto?no od Tokia, a imati ?e snagu od 2,4 MW. Druga je u planu pokraj Kitakyushu na jugozapadu Japana a trebala bi imati snagu od 2 MW, te u pogon u?i u svibnju.

Japan ima veliki potencijal za priobalne vjetroelektrane, a time može nadomjestiti svoju ovisnost o nuklearnoj energiji.


Koreja ubrzano razvija priobalni sektor

Korejska vlada je 2010. objavila plan za priobalni sektor vjetra pri ?emu je prvi cilj razviti 2,5 GW projekt u Zapadno-Južnom moru. Dodatno je specijalna grupacija predstavila tri faze za budu?i priobalni razvoj, pri ?emu u prvoj fazi osam doma?ih proizvo?a?a isporu?uje 15 prototipova ukupne snage 80 MW u posebno postrojenje za testiranje i certificiranje, a koji bi trebali biti finalizirani do 2014. U drugoj fazi bi se izgradio 400 MW demonstracijski projekt koji bi u puni pogon ušao do 2016., a u završnoj fazi bi bio raspisan tender od 2.000 MW izme?u 2017. i 2019. koji ?e biti otvoren za sve ponu?a?e.

Korejska vlada je sada ipak odlu?ila ubrzati taj proces te je objavila da ?e 100 MW testni projekt u Yeonggwang Countyu biti dovršen do lipnja idu?e godine, godinu dana prije plana. Postoje?e testno postojrenje u Kim-nyeongu ?e pak pove?ati svoje kapacitete te time omogu?iti korištenje 5-7 MW vjetroagregata. Novi plan razvoja priobalnog vjetra je planiran za prvu polovicu 2013., a uklju?ivat ?e kratkoro?ni i dugoro?ni plan za cijeli sektor.

Visoki troškovi glavni izazov

Glavni izazov za priobalne vjetroelektrane je daljnje smanjenje troškova. Odabir lokacija u dubokim vodama, dalje od obale, sa kompliciranijim morskim dnom i višim valovima su pridonijeli višim troškovima unato? ubrzanom razvoju tehnologije koja smanjuje troškove. Troškovi gradnje, mjere za zaštitu od soli, spoj na mrežu, te više brzine vjetra isto utje?u na pove?ane troškove. Za ovakve projekte su potrebni i posebni brodovi koji tako?er imaju negativan utjecaj na troškove pogona i održavanja.

S tehnološke strane, smanjenje troškova se uspješno odvija, te se o?ekuje veliki pad cijene energije kada u pogon krene idu?a generacija priobalnih vjetroagregata.

Izvor: www.gwec.net

Tags:     priobalne vjetroelektrane      budu?nost      danska      europa      kina      razvoj
Index ÄŤlanka
Svjetsko priobalno tržište - trenuta?ni status i budu?a perspektiva
#2
#3
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?