Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Zeleni rast - utjecaj energije vjetra na zaposlenost i ekonomiju #1 E-mail
Autor Edo Jerkić   
Srijeda, 03 Listopad 2012 13:54

„Energija vjetra je središnja točka u neophodnom prelasku na zeleni rast ekonomije. Iz moje perspektive, dekarbonizacija je preduvjet za rast. Investicije u transformaciju energetskog sektora će podržati rast i zapošljavanje u širokom broju sektora. Svaki euro potrošen na zelenu tranziciju je ulaganje u europska radna mjesta.“

To je izjavio Martin Lidegaard, danski ministar energetike i klime ove godine na EWEA2012 kao dio uvodne riječi za panel koji je održao i vodio. Na panelu je skupio najbitnije ljude iz industrije, te ih zatražio njihovo mišljenje o tome kako što bolje iskoristiti energiju vjetra za održivi razvoj i zeleni rast ekonomije.

Na istom događaju EWEA je predstavila jednu od svojih značajnijih publikacija u zadnje vrijeme pod naslovom „Green growth“, a koja je nastala u suradnji s Deloitteom. Naime, jedan mit o energiji vjetra koji je još uvijek čvrsto ukorijenjen u raspravama je onaj o visokoj cijeni, koristi samo za države proizvođače opreme, te malom ili nepostojećem utjecaju na ekonomiju. Tako se u vrijeme ove duboke krize u Španjolskoj pokušavaju retroaktivno oporezovati projekti vjetroelektrana, te se stavlja moratorij na otkupne cijene i cijelo tržište pod izlikom štednje i time se na neki način loptica krize dijelom prebacuje na vjetroelektrane. Istovjetna argumentacija se vrlo često koristi(la) i u Hrvatskoj, nakon što su neki drugi mitovi razbijeni.

A činjenica je da se u mnogim zemljama pokazalo da je upravo industrija energijom vjetra odličan protuotrov za krizu, te da se ulaganja u taj sektor mogu promatrati kao način oporavka ekonomije. Od samog početka krize stabilni zakonski okviri koji potiču razvoj, izgradnju i pogon vjetroelektrana u konačnici rezultiraju ekonomskim rastom, čak i usred krize.

Industrija energijom vjetra je zadnjih godina pokazala da ne služi samo u borbi protiv klimatskih promjena ili kao način povećanja energetske sigurnosti upotrebom domaćih izvora energije, nego i kao sredstvo ekonomskog rasta, čak i u vrijeme duboke krize, te bi je sve vlade trebale prihvatiti kao takvu.

Energija vjetra je u 2010. pridonijela BDP-u na razini EU, kojoj ćemo se i sami uskoro pridružiti sa 32,34 milijardi eura, 0,26% ukupnog BDP-a EU te godine. Za usporedbu sektor namještaja je pridonio sa 0,99%, a automobilska industrija sa 6,5%. Pri tome je rast udjela energije vjetra u ukupnom BDP-u od 4,1% bio dvostruko veći od rasta samog BDP-a. Od 2007. do 2010. rast udjela u BDP-u je iznosio 33%. Industrija enegijom vjetra doživljava rast koji je puno brži od rasta cjelokupne ekonomije EU, te će tako ostati i u sljedeća dva desetljeća. Predviđa se da će za 20 godina ukupan doprinos BDP-u iznositi 174 milijardi eura (povećanje od čak pet puta!), te da će tada iznositi 1% ukupnog BDP-a EU.

Također na razini EU industrija je izvezla 8,8 milijardi eura proizvoda i usluga, sa povećanjem od 33% u odnosu na 2007. i 4,2% u odnosu na godinu prije. Istovremeno je uvezeno 3,2 milijardi eura, što daje 5,7 milijardi eura neto izvoza proizvoda i usluga. Zgodno je primijetiti da Hrvatska trenutno nije neto izvoznik u ovoj industriji, a posebno kada govorimo o proizvodima, iako se isto tako teško može reći da se sve uvozi. Dobar dio usluga i dio proizvoda je ipak (ili bi mogao lako biti) domaćeg podrijetla. No za usporedbu nije loše spomenuti da je susjedna nam Srbija, sa još uvijek nijednom izgrađenom vjetroelektranom, neto izvoznik proizvoda – naime tvornica u Subotici je u svome radu do ove godine proizvela preko  12.500 generatora za Siemensove vjetroagregate, te zapošljava gotovo 800 djelatnika.

Na razini EU energija vjetra pridonosi i sa 3,59 milijardi eura plaćenih poreza, o čemu se također vodi malo računa i kada se govori o velikim investicijama u vjetroelektrane u Hrvatskoj. Osim toga industrija energijom vjetra pokreće i mnoge druge industrijske sektore – metalurgiju, električnu i elektronsku opremu, IT, građevinsku operativu, transportnu indutriju i financijski sektor. Preslikano na Hrvatsku, mnogi od ovih sektora imaju velike koristi od svake izgrađene vjetroelektrane.

Na razini EU bitna stavka vjetroelektrana je i izbjegavanje troška goriva za pogon drugih elektrana. Samo 2010. godine je tako upotrebom energije vjetra izbjegnuto plaćanje 5,71 milijardi eura za razna goriva. A paralelno je u industriji bilo zaposleno gotovo 250.000 ljudi, što je 30% više nego u 2007., dok je u istom razdoblju nezaposlenost u EU porasla za 9,6%. Preslikamo li broj zaposlenih na Hrvatsku u usporedbi s brojem stanovnika Hrvatska bi mogla imati 2.500 zaposlenih u sektoru energije vjetra. Ili usporedbom prema odnosu BDP-a Hrvatske naspram EU, oko 1.000 zaposlenih. Trenutno smo daleko od oba broja, unatoč činjenici da postoji veliki potencijal za izgradnju vjetroelektrana, te razvoj industrije proizvodnje komponenti za iste.

Još jedan ekonomski pokazatelj koji obilježava industriju energije vjetra je ulaganje u istraživanje i razvoj, koje je na razini od preko 5% godišnjeg prometa. Ta brojka je značajno iznad prosjeka cjelokupne industrije. Pri tome proizvođači vjetroagregata ulažu čak 10% ukupnog prometa u istraživanje i razvoj, što samo upućuje na to koliko će vjetroagregati tek postati učinkovitiji, a proizvodnja električne energije iz vjetra kvalitetnija i jeftinija. Otvaranjem tržišta i većom izgradnjom vjetroelektrana sličan efekat učenja i bržeg napretka bi se omogućio i u Hrvatskoj.

I da, ne treba zaboraviti da energija vjetra trenutno zadovoljava 6,3% potreba za električnom energijom u EU (u Hrvatskoj će ove godine podmiriti oko 1,5%), te da su se prvotni ciljevi EU od 40GW vjetroelektrana do 2010. pokazali prilično niskima, jer danas imamo gotovo 100GW vjetroelektrana u EU (u kontrastu, Hrvatska svoj cilj za 2010. nije dostigla ni danas, a ima ga šanse dostići tek početkom 2014. godine). Predviđa se da će do 2050. energija vjetra proizvoditi gotovo 50% potreba EU za električnom energijom.

Svi ovi podaci ukazuju na još jedan dio gospodarstva u kojima Hrvatska nikako da uspije, prirodnim resursima i predispozicijama unatoč – međutim ukazuju na još jedan bitan detalj, silni potencijal koji samo čeka da bude realiziran. Ono što navedene brojke ne pokazuju, a to je da su poslovi u industriji energijom vjetra dodatno visoko motivirajući, nadprosječno dobro plaćeni, te općenito vrlo atraktivni.

nastavlja se...

Tags:     zeleni rast      zelena ekonomija      energija vjetra      vjetroelektrane      ekonomija      BDP      zaposlenost      zapošljavanje
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?