Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Energetska neovisnost - otoci #3: Lošinj E-mail
Autor Iva Zelenko   
Četvrtak, 08 Studeni 2012 11:18

U prethodnom članku Energetska neovisnost – otoci #2: Mljet predstavili smo ideju otoka Mljeta kao energetski neovisnog otoka, a u ovom članku istu ideju prenosimo na otok Lošinj koji na površini od 223 km2 ima 8388 stanovnika. Članak se u potpunosti temelji na diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lošinja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek.

Spomenuta površina, odnosno Grad Mali Lošinj nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Sjevernog Jadrana, na zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, a obuhvaća južni dio otoka Cresa (od zaljeva Koromačno i Ustrine), otok Lošinj i skupinu manjih otoka koju čine: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane, Sv. Petar i 19 nenaseljenjih malih otoka, grebena i hridi. Sva navedena područja karakterizira mediteranska klima uz prosječnu ljetnu temperaturu od 24º C i prosječnu zimsku temperaturu od 11.7º C. Povezanost s kopnom odvija se pokretnim mostom sa otokom Cresom koji je trajektnim vezama spojen s kopnom.

Primjena RenewIslands metodologije

RenewIslands metodologija bazira se na četiri osnovna koraka koji se primjenjuju pri energetskom planiranju otoka, to su: mapiranje potreba, mapiranje resursa, razvoj scenarija u kojima se zadovoljavaju potrebe korištenjem raspoloživih resursa i njima primjerenih tehnologija i modeliranje scenarija. Osim toga, prilikom izrade mogućih scenarija korišten je program H2RES, koji je razvijen kao potpora za simulaciju različitih scenarija predloženih RenewIslands metodologijom s ciljem integracije obnovljivih izvora energije i vodika u energetske sustave otoka.

Kao i na Mljetu, osnovne gospodarske djelatnosti na otoku Lošinju su turizam, komunalne djelatnosti, trgovina, ribarstvo, promet i obrtništvo. Najveća aktivnost odvija se kroz tri ljetna mjeseca, pa se tada povećava aktivnost svih djelatnosti, kao i potrošnja otočkih resursa – vode, električne energije i fosilnih goriva.

Gledajuću ukupnu potrošnju energije za sve namjene u kućanstvima, električna energija je najzastupljenija (33%), a prate je lož ulje (32%), drvo (27%) i UNP (8%).

Napajanje električnom energijom izvedeno je u tri dionice nadzemnim kabelom kroz područje otoka Krka, Cresa i Lošinja, te u dvije dionice podmorskim kabelom između otoka Krka i Cresa, te Cresa i Lošinja.

Prema podacima o opterećenju elektroenergetskog sustava dobivenima od strane HEP-a, za razdoblje od 2002. do 2006. godine, zaključujemo da je potrošnja velika i decentralizirana zbog brojnih malih mjesta na otoku, te da bilježi konstantan rast.

Potrošnja električne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Slika 1 Potrošnja električne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Potražnja za toplinskom energijom u kućanstvima je srednja i najviše se upotrebljava za grijanje i pripremu tople vode. Potrošnja goriva je srednja, te raste tijekom ljetnih mjeseci.

Mapiranje potreba otoka Lošinja

Tablica 1 Mapiranje potreba otoka Lošinja

Na otoku Lošinju najdostupniji obnovljivi izvori energije su energija Sunca i energija vjetra. Uz prosjek od 2.600 sunčanih sati godišnje, to je jedno od najsunčanijih područja u Europi.

Prosječno satno sunčevo zračenje na horizontalnu površinu

Slika 2 Prosječno satno sunčevo zračenje na horizontalnu površinu

Prosječna satna brzina vjetra na 10 m visine

Slika 3 Prosječna satna brzina vjetra na 10 m visine


Izrada i rezultati mogućih scenarija za otok Lošinj

Prilikom izrade scenarija, koji su detaljno razrađeni u diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lošinja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek, 2005. godina uzeta je za baznu godinu, a modeliralo se razdoblje od 2010. do 2025. godine. Temeljem podataka o potrošnji električne energije za razdoblje od 2002. do 2006. godine za modelirano razdoblje uračunato je konstantno godišnje povećanje električne energije od 10%. Također je uračunato povećanje potrošnje tople vode od 5% godišnje, te povećanje potrošnje vodika za prometne energetske potrebe od 7% godišnje.

Sa svim navedenim podacima izrađeno je 6 mogućih scenarija. U scenariju „Business as usual“ na elektroeneregtskom sustavu nema nikakvih zahvata, pa se napajanje vrši preko postojeće mreže koja je povezana s kopnom. U takvom scenariju jedini izvor električne energije je elektroenergetska mreža, čime bi stanje bilo zadovoljavajuće do 2020. godine, nakon čega bi kapacitet trafostanice od 40 MW postao nedovoljan.

Zadovoljavanje potreba za potrošnom toplom vodom pomoću solarnih kolektora predviđeno je u PTV (potrošna topla voda) scenariju, prema kojemu bi do 2010. godine trebalo postaviti 7.200 kW solarnih panela da bi se zadovoljilo 20% postojećih potreba.

Treći scenarij nosi naziv VjetarSunce30%, a prilikom njegovog modeliranja postavljena su dva uvjeta: udio električne energije iz intermitentnih izvora (vjetar i sunce) ne smije preći 30% od trenutnog opterećenja elektroenergetskog sustava i udio odbačene energije ne smije biti veći od 10% ukupne energije iz obnovljivih izvora energije.

U scenariju je predloženo postavljanje 2 Vestasova vjetroagregata V90, pojedinačne snage 2 MW, te 750 kW fotonaponskih modula u 2010. godini, što bi zadovoljilo 9.5% potreba za električnom energijom. 2015. godine postavio bi se dodatni vjetroagregat Vestas V90 (1,8 MW) i 750 kW fotonaponskih modula što bi zadovoljilo još 9.7% potreba za električnom energijom. U 2020. godini bila bi postavljena dodatna dva vjetroagregata Vestas V90 (1,8 i 2 MW) i 750 kW fotonaponskih modula, a 2025. godine još 4 vjetroagregata Vestas V90 i 750 kW fotonaponskih modula.

U posljednjem scenariju, VjetarSunce100% + PTV, dozvoljena je maksimalna penetracija električne energije iz obnovljivih izvora. Udio odbačene energije ne smije prelaziti 10% intermitentnog potencijala, a 30% udjela energije iz intermitentnih izvora možemo, putem mreže, izvesti na kopno.

Ovaj posljednji scenarij uz iste je uvjete razrađen i na način da se uz vjetar i sunce upotrebljava i vodik kao medij za pohranu energije. U vrijeme kada se generira višak električne energije koristimo elektrolizer za proizvodnju vodika (H2) i njega spremamo u spremnik, te onda isti taj vodik upotrebljavamo za proizvodnju električne energije pomoću gorivih ćelija kada vjetroagregati i fotonaponski moduli ne mogu pokriti opterećenje.

Korak dalje u ovom scenariju predstavlja izmjenu postojećeg sustava transporta u transport koji se zasniva na vodikovoj tehnologiji, pa bi na taj način otok Lošinj bio u potpunosti obnovljivi i energetski neovisan otok.

Detaljnije razrađene scenarije i upotrebu svih resursa možete pročitati ovdje.

Zaključak

I na primjeru jednog većeg otoka, sa značajno većom razinom aktivnosti nego što je Mljet je jasno da se njegove potrebe za energijom mogu zadovoljiti korištenjem vlastitih i čistih izvora energije. Lošinj je također relativno gusto naseljen otok, a scenarij u kojem se koristi 100% vlastitih obnovljivih izvora energije pokazuje da se za takve potrebe ne mora iskoristiti značajna površina otoka, te se pri tome ne narušava osnovna djelatnost - turizam.

Dapače, turizam može samo profitirati i brendirati cijeli otok kao zelenu i sunčanu oazu čistog zraka i mora, sa visokokvalitetnom prirodno uzgojenom gastronomskom ponudom, što je vid turizma koji na svijetu trenutno ima najveći rast popularnosti.

Ovaj model energetske neovisnosti Mljeta i Lošinja može se na približno sličan način preslikati na sve otoke u Hrvatskoj, pri tome donoseći izravnu korist lokalnoj zajednici kroz proizvodnju energije, brendiranje zelenog turizma i sveukupno povećanje gospodarske aktivnosti i kvalitete života na otocima.

U sljedećim nastavcima prezentirat ćemo kako su cijele regije postale energetski neovisne, te kako se taj model može preslikati i na države.

Više detalja o scenarijima i proračunima neovisnosti Mljeta pročitajte na L I N K.

Zahvaljujemo na doprinosu ovim člancima dr.sc. Goranu Krajačiću sa zagrebačkog FSB-a.

nastavlja se...

Tags:     energetska neovisnost      otoci      otok Lošinj
Index članka
Energetska neovisnost - otoci #3: Lošinj
Stranica 2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?