Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

EWEA objavila godišnju statistiku instaliranih vjetroelektrana u Europi E-mail
Autor Leo Jerkić   
Nedjelja, 17 Veljača 2013 16:23

Europsko udruženje za energiju vjetra (EWEA) je prije nekoliko tjedana objavilo godišnju statistiku instalirane snage vjetroelektrana u Europi za 2012. godinu. Najzanimljivije podatke koji su objavljeni u godišnjoj statistici možete pročitati u nastavku.

Tokom 2012. je u Europskoj Uniji instalirano 11.895 MW vjetroelektrana (koje su vrijedile između 12,8 i 17,2 milijarde eura). Instalacije vjetroelektrana u EU u 2012. još nisu pokazale veći negativni utjecaj tržišta koji se osjeti od 2011. Većina vjetroelektrana je odobrena i osigurala financiranje još prije krize, te se tek ove godine očekuje utjecaj iste, zbog koje se očekuje manje instalacija kako ove, tako vjerojatno i iduće godine. Vjetroelektrane su činile 26,5% svih novih instaliranih elektrana u Europi prošle godine, a obnovljivi izvori energije su činili 70% svih novih instalacija, odnosno 31,3 GW od 44,9 GW, što je 4% manje nego prošle godine.

Ukupna instalirana snaga elektrana u EU je narasla za 29,2 GW, na ukupno 931,9 GW, od čega vjetroelektrane sada čine 11,4% što je porast od skoro 1% u odnosu na godinu prije kada su činile 10,5%. Ukupna instalirana snaga od 106 GW je 1,6 GW (1,5%) manje od Državni akcijskih planova za obnovljive izvore energije (NREAP) koji su predvidjeli 107,6 GW. Na kopnu je instalirano 101 GW umjesto predviđenih 101,7 GW (-1%), a na moru je instalirano 4.993 MW umjesto predviđenih 5.829 MW prema NREAP-u (-14%). Od 2000. do danas vjetroelektrane čine 27,7% ukupno instalirane snage novih elektrana, 51,2% iz svih obnovljivih izvora energije i 91,2% kada se sektoru obnovljivih pridodaju i plinske elektrane. EU sektor energetike se stoga još više odmiče od nafte, ugljena i nuklearki, pri čemu se svake od navedenih tehnologija više gasi nego instalira.


Slika 2: Instalirana snaga po državama Europe

Godišnja instalacija vjetroelektrana je konstantno rasla zadnjih 12 godina, sa 3,2 GW u 2000. do 11,9 GW u 2012., sa godišnjim rastom od preko 11,6%. Njemačka ima najviše vjetroelektrana, iza nje slijede Španjolska, Velika Britanija i Italija. Petnaest država EU ima više od 1 GW instalirane snage, uključujući dvije nove države Poljsku i Rumunjsku. Priobalne vjetroelektrane su ostvarile rekordan rast prošle godine, koji bi trebao biti nadmašen i ove i iduće godine. U normalnoj godini bi sve vjetroelektrane proizvele 231 TWh električne energije, čime bi se pokrilo 7% potreba za električnom energijom EU-a – porast sa 6,3% prošle godine. Osamnaest država kasni sa svojim planovima za razvoj vjetroelektrana, i to ponajviše Slovačka, Grčka, Češka, Mađarska, Francuska i Portugal. Devet država je ispred svojih ciljeva, a naspram EWEA-inih predviđanja iz 2009., kopnene instalacije su 3 GW iznad očekivanja, a priobalne su pak 307 MW ispod očekivanja.

Godišnje instalacije 2012.

Tokom prošle godine je instalirano 12.744 MW vjetroelektrana u Europi, od čega je 11.895 MW instalirano u Europskoj Uniji. Od 11.895 MW u EU, 10.729 MW je bilo na kopnu, a 1.166 MW na moru. Investicije u vjetroelektrane u EU su iznosile između 12,8 i 17,2 milijarde eura, pri čemu su kopnene vjetroelektrane privukle 9,4 do 12,5 milijardi eura, a priobalne 3,4 do 4,7 milijardi eura.

Njemačka je bila najveće tržište 2012., instalirala je 2.145 MW vjetroelektrana, pri čemu je 80 MW bilo priobalno. Velika Britanija je na drugom mjestu sa 1.897 MW, pri čemu je 854 MW bilo priobalno, Italija je treća sa 1.273 MW, Španjolska četvrta sa 1.122 MW, Rumunjska je instalirala 923 MW, Poljska 880 MW, Švedska 845 MW, te Francuska 757 MW. Od nadolazećih tržišta su Rumunjska i Poljska imale rekordne godine, te su obje instalirale oko 7,5% ukupne godišnje instalacije. Priobalne vjetroelektrane su činile 10% svih instalacija, što je za 1% više nego godinu ranije.
Vjetroelektrane su činile 26,5% svih novo instaliranih elektrana u 2012., što je drugi najveći udio iza solarnih fotonaponskih sustava koji su imali udio od 37% i ispred plina koji je imao udio od 23%. Od ostalih energenata, elektrana na ugljen je instalirano 3 GW uz udio od 7%, elektrana na biomasu 1,3 GW (3%), elektrana koje koriste koncentriranu solarnu energiju 833 MW (2%), hidroelekrane 424 MW (1%), a elektrana na druge izvore ispod 100 MW. Cijeli pregled možete vidjeti na slici ispod.


Slika 1: Pregled instalirane snage po vrstama elektrana

Ukupno gledano je tokom 2012. instalirano 44,9 GW novih elektrana, što je za 1,5 GW manje od rekordne 2011. Tokom 2012. je zatvoreno 5,5 GW termoelektrana na plin, 5,4 GW termoelektrana na ugljen, 3,2 GW elektrana na naftu i 1,2 GW nuklearnih elektrana. Ovo je prvi puta nakon dvije godine da je više termoelektrana na ugljen zatvoreno nego što je izgrađeno. Što se tiče obnovljivih izvora energije prošle godine je instaliran 31 GW, te je time petu godinu za redom više od 55% instalirane snage novih elektrana u EU bilo iz obnovljivih izvora energije. Od 2000. je u Europi instalirano 353 GW novih elektrana, od čega je 28% vjetroelektrana, a 51% svih obnovljivih izvora energije.

Pri pogledu na neto rast elektrana od 2000., najviše su rasle elektrane na plin (121 GW), vjetroelektrane (96,7 GW), solarne fotonaponske elektrane (69 GW), a neto pad su ostvarile elektrane na naftu (17,4 GW), nuklearne elektrane (14,7 GW) i termoelektrane na ugljen (12,7 GW). Sve druge obnovljive tehnologije (hidroelektrane, biomasa, CSP, elektrane na otpad, geotermalne i oceanske elektrane) su također rasle u instaliranoj snazi tokom tog razdoblja, ali u puno manjem opsegu. Cijeli pregled možete vidjeti na slici ispod. Udio vjetra je od 2000. porastao pet puta što se tiče postotaka, sa 2,2% na 11,4%. Ukupno gledano su obnovljivi izvori energije porasli za 51%, sa 22,5% na 33,9% udjela.


Slika 3: Neto instalirana snaga elektrana od 2000.

Bliži pogled na instalirane vjetroelektrane

Godišnja instalirana snaga vjetroelektrana u EU je tokom zadnjih dvanaest godina rasla sa 3,2 GW u 2000. do 11,9 GW u 2012., što je godišnji rast od 11%.

U 2000. je godišnja instalirana snaga vjetroelektrana Danske, Njemačke i Španjolske, koje su začetnice sektora činila 85% ukupne instalirane snage u EU, a prošle godine je ta cifra pala na 32%. Prošla godina je bila rekordna i za priobalne vjetroelektrane, sa 1.166 MW novih vjetroelektrana, čime su činile 10% godišnjeg tržišta vjetroelektrana EU, što je rast od 1% u odnosu na 2011. Ukupno je u Europskoj Uniji sada instalirano 106 GW vjetroelektrana, što je rast od 12,6% u odnosu na prošlu godinu. Njemačka je ostala država s najviše vjetroelektrana, a slijede je Španjolska, Italija, Velika Britanija i Francuska. Deset ostalih EU država sa više od 1 GW instalirane snage su Austrija, Belgija, Danska, Grčka, Irska, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Švedska. Njemačka sa 31,13 GW i Španjolska sa 22,8 GW čine 52% ukupne EU instalirane snage vjetroelektrana. Velika Britanija ima 8,4 GW (8%), Italija 8,1 GW (8%), a Francuska 7,6 GW (7%). Od novih članica EU najviše ima Poljska sa 2,5 GW, te je sada u top 10, a Rumunjska je jedanaesta sa 1,9 GW (1,8%).

Danska je pak država sa najvećom penetracijom energije vjetra u potrošnji električne energije sa 27,1%, Portugal ima 16,8%, Španjolska 16,3%, Irska 12,7%, a Njemačka 10,8%. To su ujedno i jedine države sa udjelom preko 10%. Od novih članica EU najveći postotak ima Rumunjska sa 6,9%.

Ciljevi energije vjetra u EU

Unatoč  tome što je dostignuto 106 GW vjetroelektrana, EU zemlje kasne za svojim ciljevima prema Državnim akcijskim planovima za obnovljive izvore energije (NREAP). S druge strane su instalacije novih vjetroelektrana prošle godine bile veće nego što je EWEA prognozirala. EWEA je 2009. objavila scenarij rasta prema kojem je EU do kraja prošle godine trebala imati 103 GW vjetroelektrana. Ukupno gledano EWEA predviđa 230 GW do 2020., dok NREAP predviđa 213 GW. To pokazuje da je EWEA predvidjela polagani rast tržišta na početku i ubrzani rast pri kraju, dok su Zemlje članice predvidjele veći rast na početku. Cijeli pregled tržišta prema državama možete vidjeti u tablici ispod.


Tablica 1: Pregled instalirane snage vjetroelektrana po državama

Prema tablici je 18 država iza svojih NREAP ciljeva. Najviše zaostaje Slovačka sa -147 MW ili 98%, Grčka sa -772 MW ili 30,6%, Češka sa 83 MW ili 24,2%, Mađarska sa -116 MW ili 26,1%, Portugal sa -1.075 MW ili 19% i Francuska sa -701 MW ili 8,5%. S druge strane devet država su iznad svojih predviđanja, pri čemu prednjači Švedska sa 1.336 MW više ili 55%. Ukupno gledano EU kasni 1,6 GW ili -1,5%. Najveći dio zaostatka dolazi iz priobalnog sektora gdje je minus od 836 MW ili -14%. U usporedi sa EWEA 2009 predviđanjima su pak kopnene vjetroelektrane u plusu od 3.048 MW ili 3% dok su priobalne u minusu od 307 MW ili 6%.

Izvor: www.ewea.org

Tags:     vjetroelektrane      europa      europska unija      instalirana snaga      njemačka      španjolska      poljska      rumunjska      italija      francuska      velika britnaija      priobalne vjetroelektrane
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?