Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Energetska neovisnost: Hrvatska E-mail
Autor Iva Zelenko   
Utorak, 16 Travanj 2013 20:19

Prema strategiji energetskog razvitka Hrvatske iz 2009. godine (NN 130/09) kao jedan od ciljeva energetske politike navodi se upotreba obnovljivih izvora energije, uz preuzimanje obveza iz ciljeva Europske unije „20-20-20“. Prema nekim istraživanjima, u 2008. godini Hrvatska je uvezla 52.3% energenata, a za 2030. godinu predvi?en je uvoz od ?ak 72%. Nakon u potpunosti razvijenog plana za energetsku neovisnost Danske donosimo strategiju i predvi?anja energetske neovisnosti Republike Hrvatske. S time da se u ovome ?lanku ne ulazi pretjerano u ekonomski i socijalni efekat takvog pothvata, koji ?e biti razmotreni u sljede?im ?lancima.

Ovaj ?lanak najve?im se djelom zasniva na studiji gospodina Gorana Kraja?i?a (G. Kraja?i?, et al., Planning for a 100% independent energy system based on smart energy storage for integration of renewables and CO2 emissions reduction, Applied Thermal Engineering (2011), doi:10.1016/j.applthermaleng.2011.03.014) u kojoj je razvijena ideja o planiranju 100% neovisnog energetskog sustava koji se zasniva na pametnom skladištenju energije za integraciju obnovljivih izvora energije i smanjenju emisija CO2.

Hrvatska strategija bazirana je na mjerama koje bi trebale pove?ati udio obnovljivih izvora energije i distribuiranih izvora, pove?ati uštede energije i poboljšati energetsku u?inkovitost. Takve mjere pove?ale bi sigurnost dobave energenata i smanjile emisije stakleni?kih plinova. Obveze, preuzete iz ciljeva „20-20-20“, koje se nalaze u Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske predvi?aju da ?e Hrvatska do 2020. godine imati: udio od 20% obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji, upotrebu 10% udjela obnovljivih izvora energije u svim oblicima prijevoza, 20% smanjenje ukupne potrošnje energije (pove?anje energetske u?inkovitosti), te smanjenje emisija stakleni?kih plinova za 20% u odnosu na 1990. godinu.

Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske

Podaci o strateškom razvoju energetike u Hrvatskoj do 2020., odnosno 2030., godine preuzeti su iz knjige „Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske“, izdane u listopadu 2008. godine, a naru?ene od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Programa ujedinjenih naroda za razvitak (UNDP).

U Strategiji energetskog razvitka RH stoji: „Na temelju ?lanka 80. Ustava Republike Hrvatske i ?lanka 5. stavka 3. Zakona o energiji (NN 68/2001), Hrvatski sabor je na sjednici od 19. ožujka 2002. donio Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 38/2002) - u daljnjem tekstu Strategija iz 2002. Prema Zakonu o energiji, Strategija energetskog razvoja temeljni je akt kojim se utvr?uje energetska politika i planira energetski razvoj Republike Hrvatske, a donosi se za razdoblje od 10 godina. Strategija iz 2002. obradila je razdoblje do 2030. godine.“

Temeljna na?ela strategije su: sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost energetskog sustava i održivost energetskog razvoja; a u viziji strategije stoji kako ?e Hrvatska imati pouzdan i održiv energetski sektor, ?iji ?e se razvoj temeljiti na iskorištavanju svih energetskih opcija za zadovoljavanje vlastitih potreba za energijom i za stvaranje dodatnih koristi za gra?ane, u skladu s na?elima okolišne, gospodarske i društvene odgovornosti.

Kao što je poznato, prema strategiji, udio obnovljivih izvora energije do 2020. godine trebao bi ?initi 20% ukupne energetske potrošnje. Taj udio podijeljen je na tri energetska sektora, pa je tako u planu da bi u elektroenergetskoj potrošnji obnovljivi izvori ?inili 35%, 10% bi imali udjela u prijevozu, i 20% u sektoru grijanja i hla?enja. Navedenih 35% udjela u elektroenergetskom sektoru uklju?uje i velike hidroelektrane, za koje je predvi?ena i izgradnja novih ili porast snage u postoje?im hidroelektranama u iznosu od 300 MW do 2020. godine. Kako bi se cilj od 35% udjela (proizvodnja od 10,7 TWh) dostigao u strategiji je, do 2020. godine, planirana izgradnja i: 1200 MW vjetroelektrana, 140 MW elektrana na biomasu, 100 MW malih hidroelektrana, 45 MW sun?evih elektrana, 40 MW termoelektrana na komunalni otpad, te 20 MW geotermalnih elektrana. U strategiji, osim toga, stoji kako „pove?ana uporaba obnovljivih izvora tako?er podrazumijeva i male proizvodne jedinice smještene u blizini ili na mjestima potrošnje elektri?ne energije, koje se priklju?uju na distribucijsku mrežu. U tom je smislu potrebno omogu?iti prihvat distribuiranih izvora i stvoriti tehni?ke uvjete za rad aktivnih distribucijskih mreža.“

Projekcija strukture obnovljivih izvora energije prema Nacrtu zelene knjige, 2008. godine

Tablica 1: Projekcija strukture obnovljivih izvora energije prema Nacrtu zelene knjige, 2008. godine

Rezerve prirodnog plina procijenjene su na  36,4361 Gm3, te bi, uz godišnju proizvodnju od 2,8472 Gm3, teoretski mogle biti potrošene u manje od 13 godina. Sli?na situacija procijenjena je i za rezerve nafte, koje su procijenjene na 11,4725 Mm3, uz godišnju proizvodnju od 815.000 tona. Važno je napomenuti kako su to samo hipotetska predvi?anja jer ?e cijena fosilnih goriva rasti sukladno smanjenju rezervi, što ?e rezultirati smanjenjem potrošnje. Iz podataka o rezervama i proizvodnji fosilnih goriva, uz napomenu da ugljen u potpunosti uvozimo, možemo zaklju?iti kako je 100% neovisnost hrvatskog energetskog sustava gotovo u potpunosti ovisna o lokalnim obnovljivim izvorima energije, uz nužno pove?anje energetske u?inkovitosti i smanjenje potrošnje energije.

Kada je rije? o potrošnji energije, u Strategiji stoje slijede?i ciljevi: „obuzdati porast ukupne potrošnje naftnih derivata (prosje?na stopa porasta do 2020. godine iznositi ?e -0,2%), struktura primarne energije u ukupnoj potrošnji energije biti ?e raznolikija (zahvaljuju?i visokoj stopi porasta obnovljivih izvora i nuklearnoj energiji), udio nafte i prirodnog plina (fosilnih oblika energije sa ?vrstom cjenovnom vezom) ?e se smanjiti sa 76% u 2006. na 61% u 2020. godini i udio doma?ih izvora energije u ukupnoj potrošnji ?e se pove?ati za 8% (s 35% u 2006. godini na 43% u 2020. godini).“

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj prema Nacrtu zelene knjige, 2008. godine

Tablica 2: Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj prema Nacrtu zelene knjige, 2008. godine

Kao i kod drugih zemalja koje razra?uju strategiju energetske neovisnosti, tako i u Hrvatskoj strategiji sektor prometa predstavlja jedan od najve?ih problema. Iako je u ovom sektoru najteže posti?i zadane ciljeve, zbog smanjenja potrošnje energije u strategiji se predlaže donošenje paketa mjera energetske u?inkovitosti koji uklju?uje: propisivanje strožih standarda za nova vozila, provedbu informacijskih kampanja o energetski u?inkovitom ponašanju u prometu, planiranje i uspostavu u?inkovitih prometnih sustava i poticanje projekata ?iš?eg prometa i kupovanje energetski u?inkovitijih vozila. Prema studiji gospodina Kraja?i?a, ukoliko Hrvatska želi posti?i potpunu energetsku neovisnost, u razdoblju nakon 2020. godine osobna vozila na fosilna goriva trebali bi biti svedeni na minimum, a upotreba elektri?nih vozila i vozila na biodizel trebala bi progresivno rasti. Kamioni i autobusi bi u svojoj energetskoj potrošnji mogli imati 25% udjela dizel goriva, odnosno 4,75 TWh, dok bi dodatnih 5,4 TWh mogla upotrebljavati druga teška vozila koja se upotrebljavaju u industriji i poljoprivredi. Pretpostavlja se da ?e potrošnja goriva u zra?nom prometu porasti za 50%, što bi iznosilo 3 TWh, te nije zamijenjena drugim oblicima goriva.



Index ÄŤlanka
Energetska neovisnost: Hrvatska
Stranica 2
Stranica 3
Sve stranice
 
Komentari (1)
MOGU?E SVJEDO?ENSTVO KAKO SAM DOBIO KREDIT????
1Srijeda, 28 Srpanj 2021 10:22
vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com
Srda?an pozdrav svima vama. Zovem se Marija Magdalena, samohrana sam majka troje djece, želim podijeliti opipljivo svjedo?anstvo o tome kako sam dobila kredit od 50,000 eura po kamatnoj stopi od 3% od bogobojazne žene, gospo?e Vladimire Franke, ako zainteresirani ste za zajam molimo kontaktirajte dobrog zajmodavca i uvjeravam vas da je sigurno dobiti zajam od nje u redu? E-adresa za kontakt: (vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com)B ???

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?