Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Energetska neovisnost: Hrvatska - Stranica 3 E-mail
Autor Iva Zelenko   
Utorak, 16 Travanj 2013 20:19

Obnovljivi izvori energije – potencijali, strateški ciljevi i prijedlog investiranja

Rezultati modeliranja u studiji gospodina Krajačića pokazuju kako je značajno iskorištavanje obnovljivih izvora energije moguće, stoga smatramo korisnim usporediti ciljeve za pojedine obnovljive izvore energije koji su zadani u Strategiji.

Tehnički kopneni potencijal energije vjetra procijenjen je na približno 10 TWh električne energije, što je oko 4.54 GW instalirane snage vjetroagregata, dok se tehnički morski potencijal procjenjuje na 12 TWh. Prema zadanim ciljevima Hrvatska bi se do 2020. godine, s procijenjenih 1.200 MW instalirane snage, po instaliranoj snazi vjetroelektrana na 1.000 stanovnika trebala približiti Španjolskoj u 2010. godini (348 kW/1.000 stanovnika).

Prirodni potencijal sunčeve energije na kopnenom dijelu Hrvatske, uz prosječnu dnevnu insolaciju od 3,6 kWh/m2, iznosi oko 74.300 TWh/god (267.500 PJ/god.), što je preko 800 puta više od potrošnje primarne energije u Hrvatskoj u 2000. godini. Prema ciljevima u Strategiji stanje za sunčeve toplinske sustave u Hrvatskoj do 2020. godine mora biti izjednačeno stanju Njemačke i Grčke gledano po stanovniku u 2010. godini (cilj 0.225 m2 po stanovniku), dok stanje za fotonaponske sustave mora biti izjednačeno stanju u Španjolskoj u 2010. godini (11,71 W po stanovniku) i Njemačkoj do 2030. godine (više od 45 W po stanovniku).

Tehnički iskoristivi vodni potencijal u RH procijenjen je na 12,45 TWh/god. Od tog potencijala u hidroelektranama se u 2010. godini koristilo 6,13 TWh/god ili 49,2%. Prema iskustvima iz drugih zemalja, sličnih topografskih i morfoloških karakteristika, može se računati da oko 10% ukupnog potencijala odlazi na potencijal malih vodotoka (oko 1 TWh/god). Strategijom se postavlja cilj od 270 GWh električne energije proizvedene u malim hidrolektranama do 2020. godine, odnosno 430 GWh u 2030. godini.

Ukupni geotermalni energetski potencijal iz već izrađenih bušotina u Hrvatskoj procjenjuje se na 203MJ/s (koristi li se toplinska energija do temperature od 50ºC) odnosno 320MJ/s (koristi li se do 25ºC). Uz potpunu razradu ležišta taj potencijal je 840MJ/s (odnosno 1170MJ/s). Srednjetemperaturni potencijal (voda temperature 120 do 170ºC) uz potpunu razradu ležišta iznosi 756MJ/s (odnosno 989MJ/s). Niskotemperaturni potencijal (voda temperature 65 do 96ºC uz potpunu razradu ležišta iznosi 74MJ/s (odnosno 130MJ/s). Geotermalna energija iz ovih ležišta može se iskorištavati za grijanje prostora, pripremu potrošne tople vode i za rekreaciju. Strateški ciljevi za geotermalnu energiju su: iskorištavanje srednjetemperaturnih ležišta, izrada pilot projekta geotermalne termoelektrane i gospodarske zone do 2011. godine, izgradnja ukupno 3 geotermalne elektrane s gospodarskim zonama do 2020. godine i utrostručenje uporabe unutarnje energije geotermalne vode za toplinske potrebe korisnika do 2020. godine.

Procjenjuje se da bi prema dostupnim površinama, šumskim ostacima i drvnoindustrijskim ostacima godišnja proizvodnja biomase u Hrvatskoj mogla iznositi od 1,0 do 1,2 milijuna m3. Strategijom se postavio cilj da će se u 2030. godini od ukupnog potencijala upotrebljavati čak 72% u energetske svrhe, te da će od 2010. godine do 2030. godine uporaba biomase kontinuirano rasti. Pod biogorivom se podrazumijevaju biodizel i bioetanol, čiji potencijal pri izradi strategije nije točno definiran, no postavljen je cilj za ostvarivanje godišnje domaće proizvodnje biogoriva iz zrna u iznosu od 340.231 tonu i dodatnih 3.800 tona iz otpadnog jestivog ulja do 2020. godine.

U Strategiji se zaključuje kako razvoj energenata, nužna zamjena postojeće energetske infrastrukture i izazovi s kojima će se energetski sektor susretati iziskuju znatne investicije koje javni sektor neće moći financirati vlastitim sredstvima. Upravo zbog toga ističe se nužnost poticanja privatnih, domaćih i inozemnih investicija u energetski sektor, te je strategijom stavljen zahtjev na državne institucije koje bi trebale koordinirano stvarati uvjete koji će privlačiti domaći i inozemni kapital kako bi sudjelovalo u realizaciji potrebnih ulaganja u energetski sektor. Istaknuto je kako će se programom provedbe strategije osigurati uklanjanje prepreka privatnom investiranju u energetski sektor radi ostvarenja ciljeva strategije i to naputcima za stvaranje jasnog, nedvosmislenog i stabilnog zakonskog okvira koji će biti poticajan za poduzimanje ovakve vrste ulaganja i koji će smanjivati stupanj neizvjesnosti s kojom se privatni ulagači suočavaju.

Nakon detaljnog prikazivanja strateških ciljeva donesenih prije tri godine i rezultata odlične studije koja bi trebala biti pokazatelj da Hrvatska ima mogućnosti ostvariti energetsku neovisnost, možemo zaključiti da sadašnje stanje hrvatske energetike daleko odskače od strategije osmišljene u nedavnoj prošlosti. Na implementaciji obnovljivih izvora energije, smanjenju emisija i povećanju energetske učinkovitosti radi se vrlo sporo i neučinkovito, a poticanja investicija kreće se upravo u suprotnom smjeru od onog zadanog u strategiji. Možemo samo zaključiti kako značajne mogućnosti za energetsku neovisnost iz dana u dan propadaju zbog lošeg provođenja strategije i zakonodavstva te naizgled slabe želje za ostvarivanjem tog cilja.

nastavlja se...

Tags:     energetska neovisnost      Hrvatska      razvoj      2020.      2030.      zelena knjiga      studija      strateški razvoj      energetski razvoj


Index članka
Energetska neovisnost: Hrvatska
Stranica 2
Stranica 3
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?