U Europi je tokom cijele pro�le godine na mre�u spojeno 239 novih priobalnih vjetroagregata u devet razli?itih vjetroelektrana �to zna?i da je investirano od oko 3,4 milijarde eura do 4,6 milijardi eura. Ukupno je instalirano 1.166 MW vjetroelektrana, �to je 33% vi�e nego 2011. godine.

Pro�le godine je pak instalirano 369 vjetroagregata, �to je projsek od 3,9 MW dnevno, a od te brojke njih 76 jo� nije spojeno na elektroenergetsku mre�u. Radovi su u tijeku na pet projekata, a temelji se instaliraju na jo� devet novih projekata. Siemens je vode?i isporu?itelj vjetraogregata, Bladt je vode?i u isporuci podstruktura, Nexand i JDR su vode?i u segmentu kablova unutar vjetroelektrane, Prysmian je vode?i u segemtnu vanjskih kablova, a vode?i developer je DONG Energy.

Ukupno u Europi sada na mre�i ima 4.955 MW priobalnih vjetroelektrana odnosno 1.662 vjetroagregata u 55 vjetroelektrana kroz 10 dr�ava. U idu?e dvije godine o?ekuje se instalacija jo� oko 3,3 GW priobalnih vjetroagregata i to oko 1.400 MW ove godine i oko 1.900 MW idu?e godine.

Prosje?na veli?ina vjetroelektrana pro�le godine je bila 271 MW, a vjetroagregata 4 MW. Prosje?na udaljenost od obale je bila 29 kilometara, a dubina je bila 22 metra, te je tokom pro�le godine do�lo do pojave nove generacije brodova za instalacije koji mogu i?i u dublje vode do 75 metara i koji mogu raditi u lo�ijim vremenskim uvjetima (vi�i valovi). Tako?er je najavljeno 39 novih modela priobalnih vjetroagregata od strane 31 razli?ite tvrtke, a tri ?etvrtine najavljenih modela imaju snagu od 5 MW i vi�e.

Tr�i�te 2012.

Tokom 2012. radilo se na 18 priobalnih vjetroelektrana u Europi pri ?emu su ?etiri dovr�ene, u pet njih su neki vjetroagregati spojeni na elektroenergetsku mre�u, a u 9 njih su krenuli radovi, ali nijedan vjetroagregat jo� nije spojen na mre�u. Dovr�ene su vjetroelektrane Ormonde, Walney 2, Greater Gabbard i Sheringham Shoal. Pripremni radovi su zapo?eti na jo� pet priobalnih vjetroelektrana.

Slika 1: Popis vjetroelektrana iz 2012.

Od 1.166 MW instaliranih priobalnih vjetroagregata pro�le godine (rast od 33% u odnosu na godinu ranije), 73% je instalirano u Velikoj Britaniji (854 MW), Belgija je bila druga sa 185 MW odnosno 16%, u Njema?koj je instalirano 80 MW odnosno 7%, a u Danskoj 46,8 MW odnosno 4%. 80% vjetroagregata je instalirano u Sjevernom moru, 16% u Atlantskom oceanu, te 4% u Balti?kom moru.

Siemens je vode?i proizvo?a?, te dr�i 74% tr�i�ta odnosno 860 MW, a jedine dvije druge tvrtke koje su instalirale vjetroagregate su Repower sa 225 MW, odnosno 19% i BARD sa 80 MW odnosno 7% udjela (tu su uklju?eni i vjetroagregati koji jo� nisu spojeni na mre�u).

DONG je najve?i developer pro�le godine sa 19% svih instalacija, Statoil i Statkraft imaju udio od 12%, a slijede ih RWE, SSE, E.ON, Vattenfall, Nuhma, Centrica,EDF, BARD Engineering, Masdar i drugi.

Kod podstruktura vjetroagregata i dalje su najpopularnije �monopile� strukture koje imaju udio od 73%, a slijede ih �jacket� strukture sa 13%. Najvi�e temelja je pak isporu?io Bladt i to 193, odnosno 40%, EEW je drugi sa 88 odnosno 18%, a tre?a je SIF Group sa 86 odnosno 18%. Kod kablova unutar vjetroelektrana predvodnici su Nexans i JDR sa udjelom od 21%, a slijede ih Prysmian i NSW sa udjelom od 16%.� Kod kablova za spoj sa kopnom vode?u rije? ima Prysmian sa 37%, dok drugo mjesto dijele Nexans, NKT i ABB sa udjelom od 16%.

Prosje?na snaga instaliranih vjetroagregata pro�le godine je bila 4 MW, �to je 11% vi�e nego godinu ranije. Dominantnost Siemensovih 3,6 MW priobalnih vjetroagregata je razlog za�to je prosje?na snaga na oko 4 MW. Prosje?na veli?ina vjetroelektrana tokom pro�le godine je pak bila 285,6 MW, �to je ?ak 43% vi�e nego 2011. To potvr?uje pomicanje sektora prema ve?im vjetroagregatima i ve?im projektima vjetroelektrana. Prosje?na dubina priobalnih vjetroelektrana od 22 metra je malo manja nego 2011., a prosje?na udaljenost od obale je 29 km, �to je skoro 24% vi�e nego pretpro�le godine kada je bila 23,4 km.

Tokom pro�le godine isporu?en je ve?i broj brodova za instalaciju koji mogu raditi u dubljim vodama (do 75 metara) te pri lo�ijim vremenskim uvjetima (vi�im valovima). Osim toga ovi brodovi mogu prenositi ve?i broj temelja i vjetroagregata te imaju ja?e i preciznije kranove. Time se smanjuje broj putovanja od luke do lokacije tokom procesa instalalcije, te se pove?ava vrijeme tokom kojega se mogu raditi poslovi instaliranja.