Do 2020. godine ?e zamjena starih vjetroagregata sa novim ja?im jedinicama pove?ati godi�nju proizvodnju elektri?ne energije na tim lokacijama sa 1524 GWh na 8221 GWh.

Novi vjetroagregat snage 2 MW sa promjerom rotora lopatica od 80 metara mo�e proizvesti ?etiri do �est puta vi�e elektri?ne energije od 1 GWh godi�nje proizvodnje 500 kW vjetroagregata sa promjerom lopatica od 40 metara koji je izgra?en 1995. godine. Ovo je osnovna misao vodilja za repowering (zamjenu starih vjetroagregata novima).

Prema podacima iz izvje�taja Wind Repowering koji je napravila tvrtka GlobalData zamjena starih vjetroagregata sa manje ve?ih i vi�ih vjetroagregata koji su ti�i, kvalitetniji i mogu proizvoditi puno vi�e elektri?ne energije je aktivnost u velikom porastu tokom zadnjih pet godina. Izvje�taj govori da ?e vrijednost tr�i�ta repoweringa jako porasti u idu?ih pet godina. Tokom 2011. godine vjetroelektrane ?ija je godi�nja proizvodnja oko 183 GWh su zamijenjene sa vjetroagregatima koji proizvode 774 GWh. Do 2020. bi te brojke trebale biti 1524 GWh stare proizvodnje zamijenjene sa 8221 GWh proizvodnje iz novih vjetroagregata.

Prije petnaest godina je ve?ina zemalja tek kretala sa instalacijom vjetroagregata, ali Njema?ka, Danska, SAD i Nizozemska su imale odre?eni broj vjetroagregata. Te zemlje su sada predvodnici u repoweringu, a pomalo im se pridru�uju i �panjolska, Italija, Portugal, Indija i Velika Britanija.

Za�to raditi repowering?

Sam izraz �repowering� dolazi iz sektora fosilnih goriva gdje opisuje kompletnu ili djelomi?nu zamjenu jedinica kao �to su kotlovi, turbine i generatori kako bi se pobolj�ala snaga i efikasnost, smanjile emisije i operativni tro�kovi. Repowering u sektoru vjetra se odnosi na isto, osim u pogledu emisija.

S obzirom da jamstvo proizvo?a?a za vjetroagregate traje izme?u osam i 20 godina, �elja za izbjegavanjem potencijalno skupih popravaka je velika motivacija za zamjenu vjetroagregata koji su u principu jo� uvijek u dobrom stanju. Pouzdanost dramati?no pada s godinama, a i tro�kovi odr�avanja rastu ukoliko postoji manjak dijelova na tr�i�tu. Moderni vjetroagregati se rje?e kvare, a i proizvode puno vi�e energije, te ujedno i stvaraju ve?e prihode. Osim toga moderni vjetroagregati se u prosjeku puno sporije okre?u, te su ti�i (10-20 okretaja po minuti u odnosu na 40-60 okretaja za stare vjetroagregate) i stoga imaju manje problema sa treperenjem sjene i smrtno�?u ptica. Studija od prije tri godine za projekt Diablo Winds za koji je napravljen repowering u Kaliforniji, SAD-u je pokazala da su smrtni slu?ajevi za ptice smanjeni za 66% sa novim vjetroagregatima u odnosu na stare koji su se jo� nalazili na dijelu lokacije.

Repowering tako?er daje priliku da se vjetroagregati prebace kako bi se bolje integrirali u rezidencijalna podru?ja. Prije su se mogli graditi prakti?ki bilo gdje. Moderni vjetroagregati tako?er puno bolje zadovoljavaju potrebe elektroenergetske mre�e.

Financijska strana

S tehni?ke strane repowering ima smisla ali treba gledati i financijske pokazatelje, i to ponajvi�e tro�kove uklanjanja starih vjetroagregata te recikliranje njihovih dijelova i gubitak prihoda dok projekt ne zavr�i. Prodaja starih vjetroagregata je jedan na?in da se ubla�e gubici, a za to postoji vrlo �ivo me?unarodno tr�i�te.

Naravno postoji i problem energetske infrastrukture, jer ako developer pove?ava snagu vjetroelektrane sa 10 na 60 MW mogu?e je da ?e je morati nadograditi, a to je onda dodatni tro�ak. Postoje alternative kompletnoj zamjeni vjetroagregata za pobolj�anje pouzdanosti, kao �to je postavljanje modernih kontrolnih sustava. Mogu?nost je i djelomi?ni repowering, ali to ima ozbiljna ograni?enja. Tako?er je potrebno dobiti odobrenje za postavljanje vi�eg vjetroagregata �to je jedna od glavnih stavki jer ako nema dodatne visine, nema ni dodatne proizvodnje elektri?ne energije. Sam proces dobivanja dozvola za repowering je prakti?ki isti kao i za planiranje novog projekta uz iste rizike. �to se ti?e podr�ke lokalnog stanovni�tva, ona je ipak pozitivnija za takve projekte. ?esto se doga?a da se pri repoweringu vjetroelektrana proda i to naj?e�?e prelaze iz ruku manjih developera u ruke ve?ih developera.

Poticaji

Kao i za svaki novi projekt poticaji su klju?ni u odluci za repowering. Uglavnom nije mogu?e dobiti staru feed-in-tarifu u slu?aju promjene vjetroagregata.

Trenuta?no su Njema?ka i Danska predvodnici u repoweringu pri ?emu je 2011. godine Danska imala udio na tr�i�tu od 51,6%, a Njema?ka 43,1%. Obje zemlje imaju specifi?ne poticaje za repowering. Danska je prvi repowering program imala jo� od 2001. do 2003. U tom programu su vlasnici vjetroagregata manjih od 100 kW mogli instalirati tri puta ja?e, te su imali dodatni bonus na uobi?ajenu feed-in-tarifu (FIT). Za snagu od 100-150 kW su mogli pak instalirati duplo ja?e vjetroagregate. Po tom programu je zamijenjeno 1480 vjetroagregata snage 122 MW sa 272 nova vjetroagregata snage 332 MW. Drugi repowering se odvijao od 2008. do 2011., te je nudio premiju na FIT i to za zamjenu do 175 MW vjetroagregata sa bar duplo ja?im vjetroagregatima. Ipak u tom sustavu Danska nije mislila na geografsku lokaciju, tako da su vlasnici koji su ugasili staru vjetroelektranu mogli novu graditi i na drugoj lokaciji, te su stoga ?esto prodavali repowering certifikate drugim developerima. Zbog toga je do�lo do poreme?aja na tr�i�tu ?iji je rezultat bio da je tro�ak kompenzacije bio umjetno prevelik. Stoga danas nema specifi?nih poticaja za repowering u Danskoj.

Iako je Njema?ka preuzela ukupno vodstvo u repoweringu, ni u Danskoj nije nestalo tr�i�te repoweringa. Nedavno je za jedan Vattenfallov projekt u N�rrek�r Enge 77 starih vjetroagregata zamijenjeno sa 13 novih 2,3 MW Siemensovih vjetroagregata koji ukupno proizvode duplo vi�e elektri?ne energije.

Repowering u svijetu

Vattenfall priprema najve?i repowering u Danskoj do sada. Tamo se planira zamijeniti 395 Vestasovih 17 godina starih vjetroagregata snage 600 kW sa 22 vjetroagregata snage 3 MW. Global Data predvi?a da ?e se do 2020. 200 MW starih vjetroagregata zamijenjivati sa 1 GW novih svake godine. U Danskoj sada ima otprilike 4.500 kopnenih vjetroagregata, a ta brojka bi do 2020. trebala pasti na 3.000 ponajvi�e zbog repoweringa.

U Njema?koj se ponajvi�e zbog manjka vjetra zamjenjuju vjetroagregati, a pro�le godine je zamijenjeno 540 MW. Godinu prije je zamijenjeno samo 238 MW. Potencijal je veliki jer u Njema?koj ima 3.750 vjetroagregata ?ija je ukupna snaga 12 GW, te se o?ekuje da ?e to tr�i�te uskoro narasti na 1 GW godi�nje. Njema?ka za sada ima dodatni bonus na FIT za repowering, ali ?e isti vjerojatno biti ukinut uskoro.

Tre?e najve?e tr�i�te je SAD gdje je zamijenjeno 135 MW vjetroagregata tokom zadnje dvije godine. Sve ve?e zanimanje je za zamjenu vjetroagregata u Kaliforniji gdje je do sada ve? zamijenjeno 1.500 starih vjetroagregata.

Na lokaciji vjetroelektrane Shiloh IV koja je u vlasni�tvu EDF-a, samo 50 modernih vjetroagregata je zamijenilo 235 100 kW vjetroagregata pri ?emu je snaga u?etverostru?ena. NextEra Energy je pak na lokaciji vjetroelektrane Altamont Pass zamijenio 780 starih vjetroagregata sa 34 Siemensova 2,3 MW vjetroagregata te je ujedno uklonila i 9,5 kilometara dalekovoda i 13 kilometara ceste. NextEra planira zamijeniti jo� bar 2.000 vjetroagregata u idu?ih nekoliko godina. GlobalData predvi?a 9,5 GW zamijene do 2020., stoga ima jo� puno posla, ali glavni problem je u malim vlasnicima koji dr�e ?ak 40% tr�i�ta vjetroagregata starijih od 20 godina. Kalifornija smatra da je potrebno uvesti nekakav oblik federalnih poticaja kao �to imaju stare elektrane na fosilna goriva kada uvedu sustav na biomasu. Ipak, zasada nema specifi?nih poticaja.

U Indiji je repowering tek krenuo, ali po�to su uvjeti vjetra uglavnom slabi, vjetroagregati se zamjenjuju samo nakon �to pro?e vijek trajanja starih. Godi�nje tr�i�te bi trebalo biti oko 100 MW 2020. godine.

U Velikoj Britaniji nema direktne feed-in-tarife za repowering, te je do sada to napravljen samo u nekoliko manjih vjetroelektrana kao �to su Goonhilly Downs (5,6 zamijenjen sa 12 MW), Carland Cross (6 MW u 20 MW) i Delabole (4 MW sa 9,2 MW). Ipak to tr�i�te postaje sve zanimljivije u Velikoj Britaniji tako da se o?ekuje sve vi�e posla u budu?nosti.

GlobalData predvi?a da ?e do 2020. biti 54,7 GW potencijalnih kandidata za repowering od ?ega ?e oko 20 GW biti zamijenjeno �to zna?i da ?e potencijal biti ogroman.

Gdje idu stari vjetroagregati?

Prodaja starih vjetroagregata je dobar na?in za smanjivanje drugih tro�kova projekta. Dobro odr�avani vjetroagregati mogu raditi jo� mnogo godina, a tr�i�te je me?unarodno � Vijetnam, Ju�na Amerika, Rumunjska, Bugarska, Turska, Poljska. Takvi vjetroagregati se ili prodaju direktno ili preko specijalnih tvrtki. Projekti sa specijalnim limitima u smislu mre�e ili visine istih na tr�i�tima kao �to je Velika Britanija su isto zainteresirani za takve stare vjetroagregate.

Ipak samo tr�i�te je jako volatilno, te cijene dosta padaju zato �to se u zadnje vrijeme pojavio veliki broj kori�tenih vjetroagregata (cijena za 1,5 MW vjetroagregat je pala u zadnjih par godina sa vi�e od 500.000 eura na 200 do 250 tisu?a eura). S druge strane polako se pojavljuje i ve?i broj vjetroagregata mla?ih od 12 godina koji se prerano zamjenjuju s ve?ima, a koji su jako zanimljivi za nova tr�i�ta gdje nemaju problema sa prostorom na lokacijama.

Izvor: www.renewableenergyworld.com