Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Nedjelja, 01 Prosinac 2013 17:58

Me?unarodna energetska agencija (IEA), autonomna agencija osnovana u studenom 1974. je objavila dopunu Tehnološkog plana razvoja energije vjetra koja je zadnji put napravljena 2009. godine. U nizu ?lanaka koje planiramo objavljivati jednom tjedno ?emo prenijeti sve najvažnije informacije i zaklju?ke samog izvještaja.

Cijeli izvještaj na 63 stranice na engleskom jeziku može se prona?i ovdje. IEA vodi detaljan program energetske suradnje izme?u zemalja ?lanica, te promovira održivu energetsku politiku koja poti?e ekonomski razvoj i zaštitu okoliša na globalnoj razini i to posebno u smislu smanjenja emisija stakleni?kih plinova koji utje?u na klimatske promjene. Cilj IEA je i poticati suradnju na razvoju energetskih tehnologija, ja?anje transparentnosti  na me?unarodnim tržištima i pronalaženje rješenja za izazove globalne energetske slike. Hrvatska nije izravni ?lan IEA, ali s obzirom da Europska Komisija sudjeluje u njenom radu postoji indirektna povezanost.

Trenuta?ni trendovi u opskrbi energijom i korištenju iste su neodrživi ekonomski, okolišno i socijalno. Bez odlu?ne akcije emisije stkaleni?kih plinova povezane sa proizvodnjom energije bi se mogle udvostru?iti do 2060. godine, a pove?ana potražnja za naftom ?e otežati sigurnost opskrbe. Stoga se trenutna politika mora drasti?no promijeniti, te bi razvoj održivih energetskih tehnologija, kao što su vjetroelektrane trebale imati klju?nu ulogu u energetskoj revoluciji.

IEA je identificirala najvažnije tehnologije koje su potrebne i dostupne da se postigne CO2 cilj do 2050. godine kojim bi se ostvarilo 50% manje emisija nego danas. Stoga je IEA razvila seriju tehnoloških planova pri ?emu je zaklju?eno da su vjetroelektrane najrazvijenija "nova" tehnologija obnovljivih izvora energije, te se njihov razvoj na godišnjoj razini prati od 2009. godine. Razvoj je u tom periodu bio vrlo brz i troškovi tehnologije konstantno padaju. S obzirom na ovakav razvoj doga?aja se predvi?a da bi energija vjetra mogla pokriti 15-18% svjetskih potreba za elektri?nom energijom do 2050., u odnosu na originalni cilj od 12% u 2009. godini. Ovaj plan razvoja prepoznaje ubrzani razvoj u odnosu na zadnju verziju, te daje novu analizu barijera koje treba savladati u smislu tehnologija, legislative i regulatornih problema.

Klju?ni nalazi i akcije dokumenta

  • Od 2008. godine razvoj energije vjetra je udvostu?en, te je sada ukupna instalirana snaga skoro 300 GW, pri ?emu su predvodnici Kina (75 GW), Sjedinjene Ameri?ke Države (60 GW) i Njema?ka (31 GW). Energija vjetra trenutno isporu?uje 2,5% svjetske potražnje za elektri?nom energijom – i do 30% u Danskoj, 20% u Portugalu i 18% u Španjolskoj. Podrška u smislu poticaja je bila klju?na u poticanju ovog velikog rasta.
  • Razvoj u zadnjih pet godina je pove?ao iskoristivost energije (posebno na lokacijama s niskim brzinama vjetra), te je smanjio trošlove rada i održavanja (O&M). Proizvodnja elektri?ne energije iz vjetroelektrana na kopnu sada iznosi izme?u 60 i 130 ameri?kih dolara po proizvedenom MWh. Ona je stoga konkurentna na lokacijama gdje su uvjeti vjetra i financijski uvjeti za izgradnju projekata pogodni, ali još uvijek treba malu potporu u ve?ini zemalja gdje to nije slu?aj. Priobalna tehnologija vjetroelektrana se stabilizirala nakon rasta tokom zadnjih 10 godina, ali su proizvodne cijene elektri?ne energije još uvijek više nego na kopnu.
  • Ovaj plan razvoja cilja 15 do 18 posto svjetske elektri?ne energije iz vjetroelektrana do 2050., što je puno ve?i plan u odnosu na 12% na koji se ciljalo 2009. godine. Novi cilj od 2.300 do 2.800 GW instalirane snage vjetroelektrana ?e izbje?i emisije do 4,8 gigatona uglji?nog-dioksida godišnje.
  • Postizanje tih ciljeva zahtjeva pove?anu godišnju instaliranu snagu vjetroelektrana (uklju?uju?i obnovu starih lokacija) sa 45 GW u 2012. do 65 GW u 2020., 90 GW u 2030. i 104 GW do 2050. godini. Godišnje investicije trebaju iznositi izme?u 146 i 170 milijardi dolara.
  • Geografski model implementacije projekata se ubrzano mijenja. Dok su zemlje iz OECD sektora predvodile u ranom razvoju vjetroelektrana do 2010. godine, od tada su zemlje koje nisu OECD ?lanice instalirale više vjetroagregata. Nakon 2030. godine bi zemlje koje nisu ?lanice OECD trebale imati više od 50% ukupne instalirane snage.
  • Iako nema fundamentalnih barijera postizanju i nadmašivanju ovih ciljeva, postoji nekoliko prepreka koje bi mogle usporiti razvoj, a koje uklju?uju troškove, probleme s integracijom u elektroenergetsku mrežu i probleme s dozvolama.
  • Ovaj plan razvoja pretpostavlja pad troškova energije iz vjetroelektrana do 25% za kopnene vjetroelektrane i 45% za priobalne do 2050. godine, i to ponajviše zbog jakog ulaganja u istraživanje i razvoj tehnologije kojim se poboljšava dizajn, materijali, proizvodna tehnologija i pouzdanost, optimizacija performansi i smanjivanje nesigurnosti pri proizvodnji elektrane. Energija vjetra dobiva samo 2% ukupnog javnog financiranja za istraživanje i razvoj u energetici; potreban je ve?i iznos investicija kako bi se postigao puni potencijal vjetroelektrana.
  • Dokle god tržišta ne reflektiraju klimatske promjene i druge vanjske utjecaje na okoliš, te pripadaju?e troškove klasi?nih na?ina proizvodnje energije, za konkurentnost troškova vjetroelektrana ?e biti potrebni pomo?ni mehanizmi.
  • Kako bi se postigla visoka penetracija varijabilne energije vjetra u mreži bez da padne pouzdanost sustava, potrebna su poboljšanja u infrastrukturi mreže i fleksibilnost elektroenergetskog sustava, kao i novi dizajn elektroenergetskih mreža.
  • Kako bi angažirali javnu potporu za vjetar potrebne su napredne tehnike kako bi se procijenili, minimizirali i smanjili socijalni i okolišni utjecaji i rizici. Isto tako potrebna je snažnija komunikacija o vrijednosti energije vjetra i utjecaju korištenja istoga u postizanju klimatskih ciljeva i u o?uvanju kvalitete voda, zraka i tla.

 

Klju?ne akcije za idu?ih 10 godina

  • Postaviti dugoro?ne ciljeve koje podržavaju predvidivi mehanizmi za poticanje investicija i primjena odgovaraju?ih cijena emisija uglji?nog-dioksida.
  • Pozabaviti se s ne ekonomskim barijerama, pokrenuti napredno planiranje novi elektrana uklju?ivanjem vjetroelektrana u dugoro?ne prostorne planove na kopnu i moru, razviti brže procedure za isho?enje dozvola i rješavanje ograni?enja korištenja tla i mora za implementaciju projekata vjetroelektrana (pri tome se misli na ograni?enja uvjetovana okolišnim, prometnim, navigacijskim i vojnim aspektima).
  • Poja?ati istraživa?ke, razvojne i demonstracijske napore i financiranja. Pove?ati trenuta?na javna financiranja za dva do pet puta kako bi se smanjili troškovi proizvodnje vjetroagregata i ostalih struktura i kako bi se poboljšale performanse i pouzdanost (posebno kod priobalnih vjetroelektrana), te kako bi se poja?ala snaga priobalnih vjetroagregata.
  • Adaptirati dizajn vjetroelektrana za specifi?ne lokalne uvjete (hladne klime i lokacije s niskim brzinama vjetra), troškove integracije u elektroenergetsku mrežu, troškove spajanja na elektroenergetsku mrežu i utjecaj varijabilnosti na cijeli sustav.
  • Poboljšati procese za planiranje i isho?enje dozvola za prijenos kroz velike regije; modernizacija upravljanja elektroenergetskim mrežama; pove?anje fleksibilnosti elektroenergetskih sustava korištenjem pomo?nih usluga iz svih vrsti elektrana, uklju?uju?i vjetroelektrane; i pove?ati i poboljšati elektroenergetska tržišta, te adaptirati njihov rad za varijabilnu proizvodnju.
  • Pove?ati javnu prihva?enost vjetroelektrana pove?anjem svijesti o istima (uklju?uju?i smanjenje emisija, sigurnost opskrbe i ekonomski rast), te potrebi za dodatnim prijenosnim sustavima.
  • Poja?ati me?unarodnu suradnju u istraživanju i razvoju i standardizaciji, poboljšati integraciju vjetroelektrana. Razmjena najboljih primjera kako bi se nadvaladale barijere razvoja.

 

Idu?i tjedan ?emo pisati o logi?koj ulozi vjetroelektrana u ukupnom kontekstu energije i strukturi, sadržajima i procesu planiranja razvoja energije vjetra.

Tags:     energija vjetra      me?unarodna energetska agencija      vjetroelektrane      iea      tehnološki plan razvoja
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?