Rekordi obnovljivih izvora energije bilje�e se svaki dan. Po?etkom listopada Njema?ka je ostvarila rekordnih 59% trenutne proizvodnje iz obnovljivih izvora, po?etkom godine u Colorado-u je kompanija Xcel Energy zabilje�ila rekordnu proizvodnju od 60% iz energije vjetra, dok je �panjolska ulaskom u 2013. godinu tri mjeseca bilje�ila rekordnu isporuku iz energije vjetra. A rekordi se postavljaju i po pitanjima instalirane snage, veli?ine vjetroagregata itd.

No, sve ovo gotovo je neusporedivo s Danskom; prema podacima koje je zabilje�io Energinet, dr�avni operator elektroenergetskog sustava, u 2013. godini proizvodnja iz energije vjetra zabilje�ila je rast od 30%. To uklju?uje i vi�e od 90 sati kada je iz energije vjetra proizvodnja prema�ila ukupne danske potrebe za elektri?nom energijom, a vrhunac od 122% zabilje�en je 28. listopada u 2 sata ujutro.

Uz to, Danska ima planove do 2020. godine pove?ati proizvodnju iz energije vjetra na 50% ukupnih prosje?nih potreba za elektri?nom energijom, ?ime ?e se stvoriti jo� ve?a razlika u ekstremnim slu?ajevima. Energinet predvi?a da bi ta razlika mogla iznositi do ?ak 1.000 sati godi�nje kada vjetroelektrane pokrivaju cijelu potra�nju za elektri?nom energijom.

Ovo je potvrda da je budu?nost ?iste energije svakako mogu?a, te da se prijelaz ve? doga?a. Vode?e regije daju uvid u ono �to se mo�e o?ekivati diljem svijeta, te �to je potrebno u?initi kako bi se prilikom rasta obnovljivih izvora energije zadr�ao pouzdan i financijski u?inkovit energetski sustav.

Razglednice iz budu?nosti

Mnoge studije i dosada�nja iskustva pokazuju kako postoje razni na?ini pomo?u kojih je mogu?e suo?iti se sa varijabilno�?u energije vjetra i sun?eve energije.

Iako ve?ina ljudi prvo pomisli na skladi�tenje energije, dosada�nja iskustva pokazala su da elektroenergetska mre�a dobro funkcionira i sa vrlo malo kapaciteta za skladi�tenje, te da se operatori elektroenergetskih mre�a suo?avaju s varijabilnostima u sustavu i bez obnovljivih izvora energije. Potra�nja se mijenja ovisno o vremenskim uvijetima, dobu dana, dru�tvenim aktivnostima i radom u industriji. Osim toga, i opskrba tako?er nepredvidivo varira kada, primjerice, dolazi do ispada u radu elektrana.

Hidroenergija, pa ?ak i fosilna goriva, tradicionalne su mogu?nosti za skladi�tenje energije, no pojavljuje se i cijeli niz novih mogu?nosti kao �to je upotreba toplinskih sustava za grijanje, komprimirani zrak, baterije, te punjenje elektri?nih vozila. Tako?er, postalo je uobi?ajeno kontrolirati proizvodnju i rad vjetroelektrana, bez pu�tanja da nepotrebno rade punom snagom.

Prednost imaju jednostavna rje�enja

Kako Danska ostvaruje 122% iz energije vjetra? Kamo odlazi vi�ak proizvedene energije? Danska je dio integrirane regionalne mre�e koja spaja skandinavske zemlje i dio Njema?ke, a koje konstantno razmjenjuju proizvodnju energije unutar regije. Trenutnu proizvodnju i stanje unutar regije u realnom vremenu je mogu?e vidjeti ovdje.

Rastom obnovljivih izvora energije i poku�ajem potpunog izbacivanja fosilnih goriva do 2050. godine Danska agresivno prihva?a nove tehnologije pametnih mre�a, te je vode?a europska zemlja po pitanju istra�ivanja i demonstracije vezanih projekata. Tako ?e otok Bornholm biti ispitna lokacija za razvoj pametne mre�e i obnovljivih izvora energije. Danska, tako?er, ima vrlo visoke ciljeve za elektri?na vozila, koja su isklju?ena iz dogovora o porezu od 180% koji se primjenjuje na benzinska i dizel vozila.

Europa i S.A.D. se istovremeno suo?avaju sa zakonodavnim promjenama koje bi trebale omogu?iti integraciju velikih koli?ina obnovljivih izvora energije, dok tehni?ki problemi kod velikih sustava i dalje postoje, i nisu novost. Ve?ina na?ina integracije dobro je poznata, samo ih je potrebno prilagoditi i primjeniti za ve?e sustave i varijacije.

I za kraj, primjer malog elektroenergetskog sustava kakav je danski pokazuje koje su osnovne pretpostavke potrebne za veliku integraciju vjetroelektrana i sun?anih elektrana u sustav. Dobra interkonekcija sa susjednim zemljama, upravljanje izlaznom snagom svih elektrana, pohrana energije - po mogu?nosti u hidroelektranama ili u obliku toplinske energije. A Hrvatska jako dobro ispunjava sve ove pretpostavke, kao i sve ostale zemlje u ovoj regiji.