Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Vjetroelektrane u Hrvatskoj 2014. E-mail
Autor Edo Jerki?   
Srijeda, 11 Lipanj 2014 00:00

Cilj koji je Hrvatska postavila o izgradnji i puštanju u pogon 360MW vjetroelektrana do kraja 2010. godine, a koji je postavljen 2007. godine, uz svoju potvrdu kroz energetsku strategiju 2009. godine - još nije ostvaren. Dapa?e, energetska strategija je postavila cilj izgradnje 1200MW vjetroelektrana do 2020. godine, da bi taj cilj trenutno bio srezan na 400 MW - nelegalno, tj. suprotno još uvijek važe?oj energetskoj strategiji i uz zna?ajne posljedice.

Tako danas u Hrvatskoj u punom pogonu ima 14 vjetroelektrana ukupne instalirane snage 254,25 MW. U probnom pogonu su još dvije vjetroelektrane ukupne snage 85 MW (koje ?e biti u punom pogonu kroz par tjedana ili mjeseci), a još dva projekta su pred izgradnjom ukupne snage 79 MW (plus dodatni vjetroagregat na VE Pometeno brdo snage 2,5 MW). Sveukupno 420,95 MW.

Osim toga još sedam vjetroelektrana ima potpisan ugovor o otkupu elektri?ne energije, kao i isho?ene sve dozvole za izgradnju, ali su na listi ?ekanja u kvoti HEP-a.

Bit ?e vrlo interesantno vidjeti kako ?e se razvoj sektora odvijati u budu?nosti. Naime vjetroelektrane su se na politi?koj osnovi našle u raskoraku izme?u još uvijek važe?e Energetske strategije i Nacionalnog akcijskog plana koji je u osnovni nelegalan. S druge strane HOPS ni nakon 7 godina nije poduzeo konkretne korake i mjere da omogu?i daljnju integraciju vjetroelektrana u sustav, iako im je to trebala biti strateška odrednica i iako mnogi stru?njaci tvrde da tehni?kih ograni?enja nikada zapravo nije ni bilo. Trenutno se ipak radi na studiji koja bi trebala pokazati mogu?nost ve?e integracije vjetroelektrana u sustav, no konkretnih pomaka ili naznaka rezultata te studije još nema.

Novom direktivom EU se pak ograni?ava daljnje poticanje vjetroelektrana feed-in-tarifom, te se propisuje približavanje svih obnovljivih izvora energije tržišno konkurentnim modelima poslovanja. Postavlja se pitanje zna?i li to, ako ?e vjetroelektrane biti najjeftiniji novi izvor elektri?ne energije na tržištu, da ?emo vidjeti njihov procvat na hrvatskom tržištu u sljede?im godinama? Ili ?e vlada, kada ustanovi da ukidanje poticaja nije dovoljno za ko?enje razvoja istih prona?i druge na?ine ko?enja dok se istovremeno vrlo netransparentno gura izgradnja Plomina i drugih velikih termoelektrana?

Više nego ikada, sada bi bilo pravo vrijeme da se kona?no uvede red u tržište elektri?nom energijom u Hrvatskoj i prepusti istome tome tržištu da odlu?i koji su to izvori stvarno ostvarivi i najpovoljniji sa ekonomskog, okolišnog i socijalnog aspekta. Kojim to izvorima energije i tehnologijama Hrvatska stvarno raspolaže na kojima može temeljiti svoju neovisnost u energetskom smislu u budu?nosti, a istovremeno pokrenuti gospodarstvo i inovacije u sektoru?

Trenutno stanje tehnologije kao i trendovi u energetici upu?uju na to da je sada prilika da se energetika kona?no opet vrati u službu gra?ana na na?in da se zadaju jasna tržišna pravila i odrede jasno mjerljive veli?ine, te uspostavi transparentan sustav koji ?e omogu?iti razvoj energetike u održivom smjeru. Možemo li kona?no o?ekivati više transparentnosti u sektoru koji nam je od toliko velikog zna?aja i kojega svi mi i trebamo i pla?amo?

Tags:     vjetroelektrane      Hrvatska      Danilo      Pometeno Brdo      kvota      HOPS      Jelinak      Voštane      Bruška      CEMP      Krš-Pa?ene      Rudine      Ponikve      Katuni      Lukovac
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?