EWEA je ovaj mjesec izdala svoju godi�nju statistiku za instaliranu snagu vjetroelektrana u Europi, te ?emo u nekoliko ?lanaka detaljno predstaviti rezultate njihovih istra�ivanja.

Tokom pro�le godine je u dr�avama Europske Unije (uklju?uju?i Hrvatsku) instalirano 11.159 MW vjetroelektrana u koje je investirano izme?u 13 i 18 milijardi eura, �to je pad u iznosu od 8% naspram 2012. godine.

Instalacije pro�le godine su prikazale negativan trend na tr�i�tu uslijed regulatorne i politi?ke nesigurnost na pojedinim tr�i�tima Europe, koje potkopavaju investicije u sektor. Od ukupne instalirane snage svih elektrana u dr�avama EU pro�le godine su vjetroelektrane imale udio u iznosu od 32%, �to je za pet posto vi�e nego pro�le godine. Obnovljivi izvori energije su pak bili odgovorni za 72% novih instalacija, odnosno 25 GW od ukupno 35 GW koliko je instalirano, �to je malo vi�e nego pro�le godine kada je udio bio 70%.

U Europskoj Uniji sada ima 117,3 GW vjetroelektrana, od ?ega ih je 110,7 GW na kopnu i 6,6 GW na moru. Ukupna neto instalirana snaga elektrana u EU je pro�le godine rasla za 13 GW, na 900 GW pri ?emu su vjetroelektrane rasle za 11,2 GW, te sada ?ine 13% svih instaliranih elektrana, �to je 1% vi�e nego pro�le godine. Od 2000. godine do danas 28% svih instalacija ?ine vjetroelektrane, 55% ?ine svi obnovljivi izvori energije, a 92% kombinacija obnovljivih izvora energije i plina. EU sektor energetike se i dalje udaljava od nafte i ugljena koji godi�nje vi�e izlaze iz pogona nego �to se novih sagradi.

Godi�nja instalacija vjetroelektrana u Europi je narasla sa 3,2 GW u 2000. godini do 11,2 GW u 2013. �to je godi�nji rast od 10%. Njema?ka ima najvi�e vjetroelektrana u EU, a slijede je �panjolska, Velika Britanija i Italija. 15 EU dr�ava ima ukupnu instaliranu snagu ve?u od 1 GW, uklju?uju?i dvije nove ?lanice EU (Rumunjska i Poljska), a osam ih ima instaliranu snagu ve?u od 4 GW. Nestabilnost EU tr�i�ta je uzrokovala da je 46% instalirane snage pro�le godine bilo u samo dvije dr�ave (Velika Britanija i Njema?ka), �to je puno ve?i postotak nego prija�njih godina kada je to bilo raspore?eno na puno vi�e dr�ava. Takav slu?aj se nije dogodio od 2007. godine kada su tri dr�ave (Danska, Njema?ka i �panjolska) imale ?ak 58% novih instalacija. �panjolska, Italija i Francuska su imale veliki pad u novoj instaliranoj snazi vjetroelektrana pro�le godine, i to 84%, 65% odnosno 24%. Priobalne vjetroelektrane su imale veliki rast pro�le godine od 1,6 GW, dok se ove i idu?e godine o?ekuje stagniranje tr�i�ta. Ukupno instaliranom snagom na kraju pro�le godine vjetroelektrane bi u prosje?no vjetrovitoj godini proizvele 257 TWh elektri?ne energije ?ime bi pokrile 8% potreba za elektri?nom energijom EU, �to je rast od 7% u odnosu na godinu ranije.

Tabela prikazuje koliko je vjetroelektrana instalirano pro�le odnosno pretpro�le godine, te kolika je sada ukupna instalirana snaga u pojedinoj dr�avi Europe. Hrvatska je jedna od rijetkih dr�ava koja je pro�le godine instalirala ve?u snagu nego godinu prije (122 MW naspram 48 MW), a u tom dru�tvu su jo� Austrija (308 naspram 296), Finska (162 naspram 89), Danska (657 nasprama 220), Njema?ka (3.238 naspram 2.297), Irska (288 naspram 121), Nizozemska (303 naspram 119), Poljska (894 naspram 880), te Portugal (196 naspram 155) i Turska (646 naspram 506). Vi�e od 1.000 MW je pro�le godine instalirano samo u Velikoj Britaniji i Njema?koj.

Vrijedi primijetiti i da se brojke za Hrvatsku koje je objavila EWEA pone�to razlikuju od slu�benih statistika dostupnih u hrvatskim institucijama. Isto tako vrijedi primijetiti da, iako je pro�le godine instalirano vi�e vjetroelektrana nego godinu ranije, ve? ove godine ?e se ta ?injenica promijeniti. Hrvatska je cilj od 360MW vjetroelektrana planirala ostvariti jo� 2010. godine, a i trenutne brojke instalirane snage su daleko ispod prosjeka EU.

Izvor: www.ewea.org