Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Ponedjeljak, 23 Lipanj 2014 14:28

Me?unarodna energetska agencija (IEA), autonomna agencija osnovana u studenom 1974. godine je objavila dopunu Tehnološkog plana razvoja energije vjetra koja je zadnji puta napravljena 2009. godine. U nizu ?lanaka koje planiramo objaviti ?e se prenijeti sve najvažnije informacije i zaklju?ci izvještaja.

Napredak prema konkurentnosti

Na podru?jima gdje su potencijali, te troškovi za konvencionalne izvore energije visoki, kopnene vjetroelektrane su konkurentne sa novim elektranama koje koriste konvencionalnu energiju. Takav je slu?aj u Brazilu, Australiji, ?ileu, Meksiku, Novom Zelandu, Turskoj i Južnoafri?koj Republici. Ipak, to još nije postala norma te je glavni cilj industrije vjetra dodatno smanjiti LCOE (nivelirani trošak energije). Ukoliko se uvede pla?anje emisija CO2 na svjetskoj razini to bi pomoglo vjetroelektranama da brže postanu konkurentne.

Trošak investiranja u kopnene vjetroelektrane je prili?no razli?it, te ide od 1 dolara/W u Kini do 2,6 dolara/W u Japanu. Negdje na prosjeku su SAD (1,60 dolara/W) i zapadna Europa (1,7 dolara/W). Cijena investicije je od 2008. godine pala za 33%.

Kod priobalnih vjetroelektrana su troškovi dva do tri puta ve?i nego za kopnene vjetroelektrane, ali zbog malog broja poduhvata teško je dati to?ne procjene. Troškovi za njih su od 3,6 do 5,6 dolara/W s time da je najniži trošak u Danskoj, te ne uklju?uje priklju?ak na elektroenergetsku mrežu.

Troškovi pogona i održavanja (O&M) su važna komponenta za vjetroelektrane, te iznose 15-25% troškova energije vjetra. O&M troškovi uklju?uju?i održavanje, rezervne dijelove, osiguranje, administraciju, elektri?nu energiju iz mreže, najam lokacije i druge. Zbog slabe dostupnosti podataka i razli?itih potreba po državama, a i razli?ite starosti vjetroagregata teško je odrediti to?an iznos O&M troškova. Prosje?na cijena je od 2009. do 2013. godine pala za 44%. Trošak je prošle godine bio oko 7,9 €/MWh.

LCOE je pak jako ovisan o potencijalu vjetra na lokaciji, troškovima investicije i O&M troškovima, trošku zajma i tehnološkom napretku koji omogu?uje bolju iskoristivost vjetroagregata.

Ve?i vjetroagregati sa dužim lopaticama omogu?uju ve?e iskorištavanje energije, tako da LCOE sada za neke lokacije iznosi manje od 50 dolara po MWh, kao što je slu?aj u Brazilu i SAD-u. Primjenom takvih vjetroagregata LCOE zna?ajno pada na sve ve?em broju tržišta.

Kod priobalnih vjetroelektrana LCOE unato? 50% ve?oj proizvodnji elektri?ne energije iznosi od 136 do 218 dolara/MWh. Taj iznos je toliki ponajviše zbog toga što se projekti razvijaju u dubljim vodama, što pove?ava troškove spajanja na mrežu i temelja.

Uo?ene barijere, nadvladane barijere

Glavne barijere u razvoju projekata u mnogim zemljama su odgode u isho?enju dozvola i visoki troškovi administracije i spajanja na elektroenergetsku mrežu. Druge barijere su dugoro?ni postupak studije utjecaja na okoliš, prostorni planovi, nedostatak planiranja u vezi razvoja elektroenergetske mreže, vlasnišvo nad zemljom i sli?no. U Njema?koj su recimo odgo?eni projekti priobalnih vjetroelektrana zbog financijskih i tehni?kih problema, dok u Kini postoje veliki problemi sa spajanjem na elektroenergetsku mrežu.

Cijeli proces isho?enja dozvola za jednu vjetroelektranu je naj?eš?e dug, kompliciran i skup te se mora na?i na?ina da se isti pojednostavi. Ipak, broj lokacija gdje se mogu graditi vjetroelektrane se pove?ava zbog sve ve?eg znanja o utjecaju na okoliš, te se tako isklju?ivanjem vjetroelektrana tokom migracije ptica mogu smanjiti negativni utjecaji na okoliš i dobiti dozvole za izgradnju na lokacijama na kojima to prije nije bilo mogu?e.

Financiranje je još uvijek veliki problem, te predstavlja novi teritorij i za tvrtke i za financijske institucije. Regulatorna i politi?ka stabilnost su nužni kako bi se smanjili troškovi tokom ekonomske krize zbog ?ega je skuplje pozajmljivati novac od banke. Drugi izvori financiranja još uvijek nisu nadomjestili uobi?ajeno financiranje banaka. Problem je što se retroaktivno mijenjaju poticaji za vjetroelektrane u pojedinim državama (recimo Španjolskoj) što stvara dodatnu nesigurnost i nepovjerenje cijelog sektora.

Projektno financiranje je posebno izazovno u priobalnom sektoru vjetroelektrana gdje postoji veliki rizik tokom izgradnje i u korištenju sve kompleksnije moderne inovativne tehnologije. Za projekte postoji sve manje kapitala, te je financijska pomo? za razvoj tehnologija klju?na. Specifi?ne mjere ?e biti potrebne kako bi se izbjegao zastoj u razvoju projekata i to prije svega pojednostavljenje isho?enja dozvola uz mogu?nost javnog financiranja, te ranog planiranja spajanja na elektroenergetsku mrežu.

Srednjero?ni pogled na razvoj tržišta

Unato? nesigurnostima i komplikacijama povezanim sa financijskom i ekonomskom krizom, razvoj kopnenog i priobalnog sektora vjetroelektrana bi u idu?ih pet godina trebao ostati u plusu.

Iz svjetske perspektive bi vjetroelektrane na kopnu trebale nadmašiti 500 GW do 2018. godine, unato? usporavanju tržišta prošle godine. Kina bi trebala imati ?ak 185 GW vjetroelektrana, SAD 92 GW, Njema?ka 44 GW a Indija 34,4 GW. Svjetska proizvodnja iz vjetroelektrana bi trebala dosti?i 1.144 TWh u 2019. godini, pri ?emu bi države koje nisu ?lanice OECD-a trebale imati udio od preko 44%.

Sa snažnim poticajima u pojedinim državama, priobalne vjetroelektrane bi trebale ostvariti dobar napredak do 2018. godine, ali njihova isplativost ?e ponajviše ovisiti o financijskim i tehni?kim izazovima. Do 2018. godine bi ih trebalo biti 28 GW, što je veliki rast u odnosu na samo 5,4 GW u 2012. godini. Europa, predvo?ena Velikom Britanijom, Njema?kom i Danskom ?e predvoditi rast te ?e imati skoro dvije tre?ine instalirane snage do 2018. godine. Ostatak tržišta ?e držati Kina (28%), SAD, Japan i Koreja. Godišnja proizvodnja bi trebala iznositi 76 TWh, pri ?emu ?e tre?inu proizvoditi Velika Britanija.

Idu?i ?lanak donosi pregled ciljeva za vjetroelektrane, potencijal za smanjivanje troškova i predvi?anje svjetskih investicija do 2050. godine.

Ostali ?lanci u seriji:

- Prvi

- Drugi

- Tre?i

 
Komentari (1)
KAKO NAMJERAVATI KREDIT
1ÄŚetvrtak, 29 Kolovoz 2019 15:41
Maria Guadalupe
Pozdrav Prijatelji su Maria Guadalupe, ovdje sam kako bih informirao sve što sam doživio online kada sam tražio kredit. Izgubio sam mnogo novca tražeci zajam dok nisam upoznao VLADIMIRA FINANCIAL INVESTITORA. Tko mi je pomogao dobiti kredit od 60000 eura po kamatnoj stopi od 2%. Ako trebate kredit i ako ste ozbiljni, savjetujem vam da poslušate moj savjet i kontaktirate je putem e-pošte: (vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com)
Kontaktirajte putem aplikacije WhatsApp: +16014560144
za vaš zahtjev za kredit, hvala na slušanju

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?