Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Utorak, 08 Srpanj 2014 12:02

Me?unarodna energetska agencija (IEA), autonomna agencija osnovana u studenom 1974. godine je objavila dopunu Tehnološkog plana razvoja energije vjetra koja je zadnji puta napravljena 2009. godine. U nizu ?lanaka koje planiramo objaviti ?e se prenijeti sve najvažnije informacije i zaklju?ci izvještaja.

Vizija za implementaciju vjetroelektrana i smanjenje emisija CO2

Teoretski gledano vjetroelektrane mogu pokriti energetske potrebe svijeta nekoliko puta uz prakti?ki nikakvu emisiju stakleni?kih plinova. Ipak, koli?ina vjetroelektrana koje se mogu iskoristiti na troškovno efikasan na?in sa današnjom tehnologijom je manja. U odnosu na investicije najbolje lokacije su najisplativije, te ih se treba prvo razviti, s time da postoji ekonomski potencijal i za druge lokacije razvojem tehnologija ?ime ?e se pove?ati iskoristivosti istih.

Vjetroelektrane instalirane do kraja 2012. godine su imale godišnju proizvodnju od 580 TWh, te su time izbjegle emisiju stakleni?kih plinova od 455 MtCO2/godišnje. Prema dva scenarija za 2050. godinu koje je IEA napravila (2DS - pove?anje temperature za 2 stupnjeva celzijusa i hiRen - ve?i udio OIE) bi vjetroelektrane pokrile 14%, odnosno 17% smanjivanje emisija CO2 u 2050. godini. U oba scenarija je svjetska proizvodnja elektri?ne energije ve?inski iz OIE do te godine (57-70%), pri ?emu je sa ve?im udjelom obnovljivih izvora energije manji udio fosilnih goriva, te time i manja emisija stakleni?kih plinova.

Pove?ani ciljevi vjetroelektrana u odnosu na plan iz 2009. godine

Kako bi se postigli ciljevi iz 2DS i hiRen scenarija potrebno je uvelike pove?ati koli?inu instaliranih vjetroelektrana u odnosu na planove iz 2009. godine. Prema tome se u 2DS scenariju mora instalirati 1.400 GW u 2030. godini (naspram 1.000 GW starog cilja) i 2.300 GW u 2050. godini (naspram 2.000 GW starog cilja). Što se ti?e proizvodnje elektri?ne energije ona bi trebala biti 6.150 TWh elektri?ne energije u 2050. godini (20% porast), pri ?emu bi vjetroelektrane imale udio od 15% u svjetskoj proizvodnji elektri?ne energije.

Prema hiREn scenariju bi pak trebalo biti 1.600 GW vjetroelektrana u 2030. godini, odnosno 2.700 GW u 2050. godini uz proizvodnju 7.250 TWh, što je skoro 20% više u odnosu na 2DS scnearij. Udio vjetroelektrana u svjetskoj proizvodnji elektri?ne energije je u ovom slu?aju 18% 2050. godine.

S obzirom da su priobalne vjetroelektrane još uvijek prili?no skuplje od kopnenih o?ekuje se da ?e se ve?ina sustava instalirati na kopnu. Njihov udio ?e ipak sko?iti na tre?inu proizvodnje vjetroelektrana do 2050. godine. Kina ?e preuzeti vode?u poziciju u proizvodnji do 2020. godine prema 2DS scenariju, odnosno 2025. godine prema hiREN-u. Druga ?e biti EU, a tre?i SAD. Indija i druge zemlje u razvoju u Aziji ?e postati važna tržišta do 2020. godine. U 2050. Kina ?e proizvoditi 1.600 do 2.300 TWh elektri?ne energije iz vjetroelektrana, Europska Unija 1.300 do 1.400 TWh, a SAD 1.000 do 1.200 TWh.


Slika 1: Proizvodnja elektri?ne energije u TWh po regijama (lijevo 2DS scenarij, desno hiREn scenarij)

S pove?anim udjelom vjetroelektrana do 2050. godine ?e prema 2DS scenariju biti izbjegnuta dodatna emisija od 3 Gt emisija stakleni?kih plinova godišnje. Najviše ?e biti izbjegnuta emisija u Kini, SAD-u pa onda drugim zemljama. Prema hiREn scenariju ?e pak biti izbjegnuto 4 do 4,8 Gt/CO2 godišnje.

Industrija vjetra predvi?a da bi proizvodnja iz vjetroelektrana mogla biti i puno ve?a, pri ?emu bi one mogle proizvoditi 6.678 TWh iz 2.500 GW do 2030. godine, ili ?ak 12.651 TWh iz 4.814 GW do 2050. godine. Time bi se godišnje moralo instalirati ?ak 250 GW, što je pet puta više nego što se instalira danas.

Potencijal za smanjivanje troškova

Za razvoj tehnologije je potrebno smanjiti troškove proizvedene elektri?ne energije za lokacije koje imaju konstantnu kvalitetu potencijala vjetra. Time se u obzir uzima napredak u iskorištavanju energije kao i efikasniji na?in proizvodnje opreme sa efikasnijim korištenjem materijala.

Europska inicijativa za vjetar (EWI) cilja konkurentne  vjetroelektrane do 2030. godine na gotovo svim lokacijama, te niži prosje?ni trošak energije vjetra za 20% do 2020. godine u odnosu na 2009. godinu. Ta konkurentnost ?e naravno ovisiti o troškovima drugih tehnologija i može biti dosegnuta i ranije.

Usporedbom trendova iz razli?itih publikacija se o?ekuju LCOE (nivelizirani troškovi energije) 20% do 30% manji do 2030. godine. LCOE ?e ponajviše pasti zbog boljeg iskorištavanje energije, manjih troškova komponenti, te nižih troškova održavanja uz dulji radni vijek vjetroagregata. Automatizacija proizvodnje sa boljom isporukom komponenti bi tako?er mogla dodatno smanjiti troškove.

Priobalne vjetroelektrane bi brže mogle smanjiti troškove, i to ponajviše napretkom temelja i rješenja spajanja na elektroenergetsku mrežu. Smanjeni troškovi održavanja i servisa, te ve?a dostupnost vjetroagregata su posebno važni za razvoj priobalnog sektora.

2DS scenarij predvi?a ukupne troškove manje za 25% do 2050. godine za kopnene vjetroelektrane, te 37% do 2030. godine, odnosno 45% do 2050. godine za priobalne vjetroelektrane. Analiza podrazumijeva 20% manje troškove rada i održavanja do 2030. godine, odnosno 23% do 2050. godine.

 


Slika 2: Prosje?ni investicijski troškovi prema 2DS scenariju za priobalne i kopnene vjetroelektrane (plava boja - kopnene, ljubicasta - priobalne)

Troškovi proizvodnje elektri?ne energije bi trebali pasti za 26% na kopnu i 52% za priobalne vjetroelektrane do 2050. godine, pri ?emu se faktor njihovog iskorištenja pove?ava sa 26% na 31% na kopnu, a sa 36% na 42% na moru. Sve brojke predvi?aju poboljšanu tehnologiju vjetroagregata koja bi nadvladala mogu?nost zasi?enja dobrih lokacija.

Svjetske investicije do 2050. godine

Kako bi se postigli 2DS ciljevi od 15% do 18% svjetske proizvodnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana do 2050. godine ?e biti potrebno uložiti 5,5 do 6,4 bilijuna dolara. To bi ?inilo 15% svih investicija u sektoru energetike. Otprilike 70% ?e biti potrošeno u Kini, Europskoj Uniji i Sjevernoj Americi. U ukupnim brojkama bi Kina ulagala malo više od Europske Unije, te za nekih 20% više od Sjeverne Amerike.

Trenuta?ne investicije u vjetroelektrane su ve? sada prili?no velike,  te su prije dvije godine iznosile otprilike 76 do 77 milijardi dolara. Prema 2DS scenariju sektor bi trebao narasti sa 282 GW instalirane sange na kraju 2012. godine na izme?u 2.346 i 2.777 GW do 2050. godine. To bi zna?ilo da bi se godišnje tokom idu?ih 38 godina trebalo instalirati od 56 do 65 GW vjetroelektrana, što je rast u odnosu na 45 GW danas. Godišnje investicije bi se za to trebale udvostru?iti na otprilike 150 do 170 milijardi dolara.

Ostali ?lanci u seriji:

- Prvi

- Drugi

- Tre?i

- ?etvrti

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?