Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

GWEC-ov svjetski pregled tržišta vjetroelektrana 2013. - četvrti (posljedni) dio E-mail
Autor Leo Jerkić   
Četvrtak, 16 Listopad 2014 12:40

GWEC je prije nekoliko mjeseci objavio svoj godišnji pregled tržišta vjetroelektrana sa fokusom na 2013. godinu o čijoj smo objavi pisali i za koji smo najavili detaljniji pregled u budućnosti. U slijedećih nekoliko mjeseci napravit ćemo pregled najzanimljivijih dijelova tog izvještaja sa naglaskom na pojedine zanimljive države i regije. Danas u posljednjem dijelu donosimo pregled ostalih bitnih tržišta na svijetu.

Francuska

Francuska ima drugi najveći vjetropotencijal u Europi koji je rasprostranjen po cijeloj državi praktički ravnomjerno. Također postavila si je cilj od 25 GW vjetroelektrana do 2020. godine, pri čemu bi 6 GW trebalo biti priobalnih.

Prošle godine je instalirano 631 MW vjetroelektrana, čime je ukupno postignuto 8.254 MW vjetrolektrana u pogonu kroz 4.200 vjetroagregata. Njihov udio u ukupnoj proizvodnji države je 3,3%, a godišnja proizvodnja je 15,9 TWh. Ipak, samo tržište je palo za 24% u 2013. godini.

Početkom prošle godine je objavljena druga faza tendera za izgradnju 1.000 MW priobalnih vjetroelektrana, a projekti se planiraju na sjeveru Francuske, te bi u pogon trebali ući između 2021. i 2023. godine. Glavni igrači  na Francuskom tržištu vjetroelektrana su Vestas, Repower, Enercon, Gamesa, Nordex i Siemens. Samo Vestas, Repower i Enercon imaju udio na tržištu od 79%.


Slika 1: Godišnja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Francuskoj

U Francuskoj bi prema njenom zakonu za okoliš Grenelle 23% električne energije trebalo doći iz OIE do 2020. godine, pri čemu treba izgraditi 25 GW vjetroelektrana, a svaka regija ima svoj regionalni plan razvoja koji ukupno predviđaju 28.377 MW vjetroelektrana. Ipak, prošle godine je instalirano manje od pola od potrebnih 1.400 MW vjetroelektrana koje bi omogućile da se instalira 19.000 MW kopnenih vjetroelektrana do 2020. godine.

Francuska je prošle godine uvela nove administrativne mjere koje bi trebale pojednostaviti ishođenje dozvola uključujući određivanje zona za vjetroelektrane na regionalnom nivou, a ne na lokalnom, ukidanje minimuma od barem pet vjetroagregata za dobivanje feed-in-tarife, te omogućavanje razvoja vjetroelektrana u prekomorskim regijama.

Konstantne promjene u legislativnom okviru su uzrokovale da razvoj projekata u Francuskoj traje šest do osam godina, zbog problema sa feed-in-tarifom koju je proučavala Europska komisija zbog pojedinih žalbi, problema sa elektroenergetskom mrežom i problema sa avijacijom i radarima koji su uzrokovali povećanje troškova projekata.

Situacija u budućnosti je još uvijek siva pošto se pretpostavljaju daljnji problemi sa legislativom, a i ne zna se kada će biti objavljen novi tender za priobalne vjetroelektrane.

Njemačka

Njemačka je ostala Europski predvodnik za implementaciju vjetroelektrana, te je na kraju prošle godine imala 34.250 MW kroz 23.761 vjetroagregata, a prošle godine je instalirano 3.238 MW, što je bio rast od 29% u odnosu na godinu prije. Ta brojka uključuje i 520 MW priobalnih vjetroelektrana i 766 MW koji su zamijenili 258 MW postojećih kroz repowering.

Vjetroelektrane su pokrile 8% potreba za električnom energijom Njemačke, a 23,5% energije je proizvedeno iz svih OIE. Vodeća regija je Donja Saska sa 7.646 MW, s tim da je većina novih projekata instalirana u srednjoj i južnoj Njemačkoj.


Slika 2: Godišnja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Njemačkoj

Ove godine se očekuje povećanje Njemačkih ciljeva za OIE, te se također procjenjuje povećanje tržišta zamjene starih vjetroagregata novima, s time da je glavni problem države neadekvatna elektroenergetska mreža koju treba optimizirati i ubrzano razviti.

Njemačko domaće tržište je bilo vrlo stabilno zadnjih nekoliko godina, te se očekuje daljnji rast ukoliko ne bude političkih problema. Ove godine se očekuje 2.500 do 3.000 MW kopnenih vjetroelektrana i otprilike 1.500 MW priobalnih vjetroelektrana. U budućnosti se očekuje veći rast priobalnih vjetroelektrana, s time da je daljna budućnost upitna jer se još ne zna kakva će biti legislativa odnosno nove feed-in-tarife za lokacije sa nižim brzinama vjetra.

Indija

Tokom prošle godine je Indija instalirala 1,7 GW vjetroelektrana, te je došla na ukupno četvrto mjesto na svijetu sa preko 20 GW instaliranih vjetroelektrana. Ipak rast je usporio zadnjih godina zbog ukidanja svih poticaja - koji su prošle godine djelomično vraćeni.

Trenutačno obnovljivi izvori energije čine 67% instalirane snage, te pokrivaju 5% proizvodnje električne energije, a planira se instalirati još čak 15 GW do 2017. godine. Jedan od glavnih problema Indije je neadekvatna elektroenergetska mreža zbog čega se planira uložiti 500 milijuna eura u integraciju OIE u mrežu uz pomoć Njemačke. Cilj je instalirati 30 GW OIE do 2020. godine


Slika 3: Godišnja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Indiji

Indija je ove godine predstavila i državnu misiju za energiju vjetra čiji je cilj postići 100 GW instalirane snage vjetra do 2022. godine, što je veliki rast u odnosu na trenutačnih 20 GW. Od regija najveću instaliranu snagu ima Tamil Nadu sa 7.751 MW.

Krajem prošle godine je 19 postojećih proizvođača vjetroagregata imalo tvornice u Indiji, a krajem ove godine bi ih trebalo biti više od 20. Vodeći na tržištu su Suzlon, Wind World i RRB Energy zajedno sa GE-om, Siemensom, Sinovelom i drugima.

Godišnje instalacije su padale od 2011. do prošle godine ponajviše zbog problema sa poticajima, elektroenergetskom mrežom i predviđanjima. Ukoliko se bude provodio novi obnovljivi plan Indija će uložiti tri puta više novaca u obnovljive u idućih pet godina nego u zadnjih pet godina. Ako sve bude po planu ove godine bi Indija trebala instalirati više od 2.500 MW vjetroelektrana.

Japan

Japan je treću godinu za redom imao godišnji trgovinski deficit, a jedan od razloga je veliki uvoz fosilnih goriva nakon katastrofe u Fukushimi zbog koje su ugašeni svi nuklearni reaktori u državi.

Na kraju prošle godine je u Japanu bilo 2.661 MW vjetroelektrana, što čini samo 0,5% instalirane snage u državi, s time da je prošle godine instalirano samo 50 MW. Osim toga je iz pogona izašlo 2,1 MW vjetroelektrana, a 24,4 MW je bilo priobalno.

Japan ima dobru feed-in-tarifu za kopnene i priobalne vjetroelektrane iako Japansko udruženje za energiju vjetra smatra da ona treba biti veća za priobalne vjetroelektrane. Ipak, unatoč tarifi problem je i sa vrlo striktnim zakonom za Studije utjecaja na okoliš koje je do sada prošlo samo 174 MW vjetroelektrana, s time da je u postupku 3.963 MW. Ubrzani rast tržišta se očekuje od 2016. godine.

Jedan od problema je mreža za koju je najavljena liberalizacija. Većina kopnenog potencijala vjetra u Japanu je na sjeveru Hokkaida i Tohokua gdje ne postoji adekvatna elektroenergetska mreža.

Japan ternutačno ima tri proizvođača koji drže više od 60% tržiša, a to su Mitsubishi, Hitachi i JSW. Japansko tržište vjetroelektrana se tek sada budi, te se čeka ubrzani rast koji bi mogao uslijediti od 2016. godine.

Meksiko

Meksiko je tokom prošle godine instalirao 380 MW vjetroelektrana, te ih sada ima 1.917 MW. Taj rezultat je malo slabiji nego što se planiralo. Meksiko planira proizvoditi 35% električne energije iz OIE do 2024. godine, s time da privatne tvrtke mogu sudjelovati na tržištu kao nezavisni proizvođači koji proizvode vlastitu energiju, kao mali proizvođači ili kroz izvoz u druge države.

Krajem godine je uveden novi zakon kojim se ukida elektroenergetski monopol u državi, kojim će se osnovati nezavisna energetska regulatorna komisija koja će izdavati sve dozvole te regulirati tržište.

Jedan od glavnih problema tržišta je nedostatak prijenosnih mreža, te se traže rješenja za taj problem. U budućnosti se očekuje veliki rast vjetroelektrana pošto Meksiko ima odlične resurse vjetra, te planira postići 35% OIE do 2024. godine. Cilj je postići  12.000 MW vjetroelektrana do 2022. godine.

Poljska

Vjetroelektrane su najbrže rastući OIE izvor u Poljskoj, a prošle godine ih je instalirano 894 MW, te ih ukupno ima 3.390 MW koje proizvode 5.822 TWh električne energije - odnosno 3,6% potreba države.

Na tržištu su dominantni proizvođači Vestas, Gamesa, GE, Senvion i Enercon koji pokrivaju 70% tržišta pri čemu Vestas ima udio od čak 30%. U Poljskoj se za vjetroelektrane koriste mehanizmi zelenih certifikata uz obvezu za opskrbljivače da se električna energije iz OIE mora kupovati. Sam sustav certifikata se nije pokazao najboljim izborom zbog pada cijena, te se stoga očekuje promjena sustav potpora i prelazak na aukcijski mehanizam koji bi omogućio poticajnu cijenu tokom 15 godina, a u kojem će moći sudjelovati samo projekti koji su prošli pretkvalifikaciju.

Prema NREAP-u bi Poljska trebala instalirati 6.550 MW vjetroelektrana do 2020. godine uključujući 500 MW priobalno, i 550 MW malih vjetroelektrana. Očekuje se da će Poljska u budućnosti instalirati 500 MW vjetroelektrana godišnje u skladu sa ciljevima vlade. Ipak postoje bojazni oko novog zakona o obnovljivima koji bi mogao utjecati na budućnost samog sektora. Isti bi trebao izaći do kraja ove godine.

Južnoafrička Republika

U JAR-u je konačno ubrzano krenuo razvoj vjetroelektrana, te su prvi vjetroagregati ušli u pogon. Očekuje se razvoj 5 GW vjetroelektrana do 2019. godine, od čega je 1.198 MW dobilo financiranje, a 634 MW će uskoro ući u pogon. Dodatnih 787 MW je blizu financiranja.

Unatoč tome što JAR ima velike vlastite izvore ugljena, cijena električne energije ubrzano raste pa je zato cijena energije iz vjetroelektrane prošle godine postala niža od termoelektrana na ugljen. Vjetroelektrane u JAR-u dobivaju ugovor o otkupu električne energije na period od 20 godina sa pravom prvenstva.

Vodeći developeri u državi su African Clean Energy Developments, Mainstream Renewable Power, Jeffrexys Bay i Windlab. Developer sa najviše financiranih projekata je Innowind. Problemi kod industrije vjetra su potreba za lokalizacijom proizvodnje, mogućnost prestanka političke potpore vjetroelektranama, potencijalni problemi sa budućim troškovima elektroenergetske mreže, a i troškovi tendera za program nabave novih vjetroelektrana je izazovan za male igrače.

Očekuje se da će JAR izgraditi više od 5.000 MW vjetroelektrana unutar deset godina, a osim toga bi JAR mogao postati središte proizvodnje i razvoja industrije za cijelu južnu Afriku.

Švedska

Vjetroelektrane su u Švedskoj ubrzano rasle zadnjih godina, te je udvostručena instalirana snaga u zadnje tri godine. Sada postoji 4.470 MW vjetroelektrana, od čega je prošle godine instalirano 724 MW pri čemu je 211,7 MW priobalnih. Ukupno se 7% električne energije dobiva iz vjetroelektrana.

Tokom prošle godine je u pogon ušla jedna od najvećih vjetroelektrana u Europi Jadraas snage 200 MW. Švedska je prošle godine podijeljena na četiri područja za aukciju novih vjetroelektrana kako bi se bolje iskoristili potencijali, te smanili problemi u prijenosu električne energije iz vjetroelektrana. Švedska i Norveška imaju zajednički sustav električnih certifikata čiji je cilj proizvoditi 26,4 TWh električne energije iz OIE (bez velikih HE) do 2020. godine.

I u Švedskoj postoje problemi sa elektroenergetskim mrežama, a glavni je da developer vjetroelektrana mora pokriti sve troškove pojačavanja mreže ukoliko su oni potrebni i ukoliko je developer prvi na određenom području. Tu se očekuje promjena na način da će svaki devloper plaćati dio razvoja mreža, što znači dijeljenje troškova u budućnosti. Drugi dugoročni problem je potreba spajanja Nordijske elektroenergetske mreže sa ostatkom Europe kako bi se lakše regulirala proizvedena električna energije. Priobalne vjetroelektrane nemaju posebnu potporu te ih je stoga teško razvijati u ovom trenutku.

Ove godine se očekuje instalacija 1 GW novih vjetroelektrana, a budućnost je neizvjesna zbog mogućnosti da nove kvote za proizvodnju energije iz vjetra budu preniske. Očekuje se da će tržište pasti nakon ove godine, te će onda stagnirati iduće tri  četiri godine.

Turska

Turska je prošle godine instalirala 646 MW vjetroelektrana, te je na kraju godine imala ukupno 2.959 MW. Od 2010. godine Tursko tržište raste za 500 MW godišnje, a očekuje se da godišnji rast bude 1.000 MW od ove godine.

Turska bi mogla dostići između 10,5 i 20 GW vjetroelektrana u idućih deset godina ovisno o regulatornom okviru. U svakom slučaju se očekuju velike investicije idućih godina.

Na kraju prošle godine je najviše vjetroelektrana bilo u regiji Aegaen sa 1.210 MW, a pratila ju je Marmara sa 1.054 MW, te mediteranska regija sa 435 MW. Vodeći developeri su lokalni i to Polat Energy sa 326 MW, Demirer Holding sa 314 MW i Bilgin Energy sa 295 MW. Turska se sve više okreće prema obnovljivim izvorima energije zbog brzo rastućeg elektroenergetskog sektora, te ima cilj od 30% električne energije iz OIE do 2023. godine.

Turska ima solidnu feed-in-tarifu kroz period od 10 godina sa dodatnim bonusima ako se koriste lokalne komponente. Isto tako je krajem prošle godine došao novi zakon o električnoj energiji prema kojem postoje dvije faze za dobivanje dozvole, te u prvoj developer ima 24 mjeseci za skupiti dozvole koje omogućuju dobivanje energetske licence. Osim toga će se od sada godišnje objavljivati koliko se vjetroelektrana može spojiti na regionalnu mrežu.

Tursko udruženje za energiju vjetra očekuje 3.800 MW vjetroelektrana do kraja 2014. godine, odnosno 5.000 MW do 2015. godine. Kako bi se postigao cilj od 20 GW do 2023. godine država će morati poboljšati prijenosnu mrežu. U razvoju u Turskoj je čak 11 GW projekata.

Ukrajina

Ukrajina ima odlične potencijale vjetra, s tim da su najbolji uvjeti na južnoj obali Ukrajine uz Crno more kao i u centralnoj Ukrajini i Karpatima.

Prošle godine je Ukrajina instalirala 95 MW, te je imala 473 MW na kraju godine. Vjetroelektrane su prošle godine proizvele 630.000 MWh električne energije čime se pokrilo 0,33% potreba za energijom. Vodeći developeri u Ukrajini su Wind Parks of Ukraine i Wind Power (DTEK).

U Ukrajini postoji feed-in-tarifa (zelena tarifa) koju mogu dobiti samo projekti koji imaju lokalni udio od srpnja prošle godine. Nova Energetska strategija za 2030. godinu predviđa 6 GW OIE, što je iznimno malo pošto se prije pričalo o 11% električne energije iz OIE do 2020. godine.

Glavne barijere za razvoj OIE u Ukrajini su nedostatak strategije i ciljeva, te nedostatak garantiranog pristupa mreži za OIE projekte. Isto tako treba nadograditi prijenosnu elektroenergetsku mrežu, te ukinuti udio lokalne komponente. Osim toga postoje administrativni problemi za dobivanje feed-in-tarife za projekte snage veće od 5 MW koji moraju dobiti posebnu dozvolu od operatora sustava.

Ukrajinsko udruženje za energiju vjetra predviđa 900 do 1.000 MW vjetroelektrana do kraja iduće godine, odnosno 3.000 MW do 2020. godine.

Velika Britanija

Velika Britanija je predvodnik u razvoju priobalne energije vjetra, a prošle godine je energija vjetra pokrila 5 do 6% potreba za električnom energijom. U Velikoj Britaniji ima 10,5 GW vjetroelektrana kroz 5.327 vjetroagregata. Ukupno ima 105 kopnenih i četiri priobalne vjetroelektrane. Prošle godine je instalirano 1.883 MW vjetroelektrana.

Vodeći proizvođači vjetroagregata na tržištu su Siemens (25%), Vestas (22%), Senvion (13%) i Alstom (13%). Velika Britanija ima feed-in-tarifu za male sustave do 5 MW, te obnovljive obveze za veće koji će ove godine najvjerojatnije biti zamijenjeni sa Ugovorima o razlici. Za sada se ovaj sustav pokazao iznimno dobar. Vlada Velike Britanije planira proizvoditi 15% električne energije iz OIE do 2020. godine.


Slika 4: Godišnja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Velikoj Britaniji

Glavni problemi u razvoju projekata je dobro razvijena opozicija vjetroelektranama i to posebno na kopnu. Dodatno postoje i problemi sa prijenosnom elektroenergetskom mrežom koju treba pojačati, kao i problemi sa avijacijom. Osim toga postoje problemi i sa novi Energetskim zakonom kojim se planira promjena poticaja za obnovljive izvore energije.

U budućnosti se ipak očekuje bolja ekonomska klima za nove projekte, ukoliko će buduća vlada i dalje podržavati razvoj obnovljivih izvora energije.

Sjedinjene Američke Države

Prošla godina je bila iznimno teška za energiju vjetra u SAD-u, s tim da bi ova godina trebala biti puno bolja, te čak rekordna. Krajem prošle godine je bilo 61,1 GW vjetroelektrana u pogonu, a u izgradnji je krajem godine bilo čak 12.000 MW novih vjetroelektrana. Troškovi vjetroelektrana u SAD-u su pali čak 43% u samo četiri godine što je omogućilo velike nove investicije uz produžetak njihovih PTC poticaja.

Tokom 2013. godine je instalirano samo 1.084 MW vjetroelektrana što je bio pad od čak 92% u odnosu na 2012. godinu, a glavni razlog tomu je bila nesigurnost oko produženja PTC-a. Srećom ti su problemi nadvladani te je tokom prošle godine potpisan rekordan broj ugovora o otkupu električne energije, te je industrija ujedno riješila i problem pogodnosti PTC-a za buduće projekte. Osim toga industrija mora natjerati senat da produži PTC nakon ove godine.


Slika 5: Godišnja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u SAD-u

Godišnje investicije u vjetroelektrane su zadnjih godina iznosile 10,9 milijardi eura godišnje, a investicije u njih su u zadnje vrijeme najavile i velike multinacionalne kompanije kao što su Facebook, Microsoft i Google, te MidAmerican Energy u vlasništvu Warrena Buffeta. Osim toga je u 29 saveznih država u SAD-u uveden RPS (standard OIE portfelja) kojim se propisuje koliko energije pojedina država mora dobivati iz obnovljivih izvora energije godišnje.

Tokom prošle godine je Colorado postigao novi rekord sa više od 60% električne energije iz vjetroeletkrana, a sveukupno devet saveznih država proizvodi više od 10% električne energije iz vjetra. Očekuje se da će se u SAD-u produžiti PTC poticaji i da će RPS ostati na snazi u saveznim državama iako ga neki pokušavaju srušiti. Budućnost energije vjetra je definitivno svjetla.

Prvi dio može se pročitati ovdje, drugi ovdje, a treći ovdje.

Tags:     gwec      tržište vjetroelektrana      svjetski pregled      velika britanija      njemačka      sjedinjene američke države      francuska      poljska      ukrajina      japan      južnoafrička republika
 
Komentari (1)
KAKO NAMJERAVATI KREDIT
1Četvrtak, 29 Kolovoz 2019 15:34
Maria Guadalupe
Pozdrav Prijatelji su Maria Guadalupe, ovdje sam kako bih informirao sve što sam doživio online kada sam tražio kredit. Izgubio sam mnogo novca tražeci zajam dok nisam upoznao VLADIMIRA FINANCIAL INVESTITORA. Tko mi je pomogao dobiti kredit od 60000 eura po kamatnoj stopi od 2%. Ako trebate kredit i ako ste ozbiljni, savjetujem vam da poslušate moj savjet i kontaktirate je putem e-pošte: (vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com)
Kontaktirajte putem aplikacije WhatsApp: +16014560144
za vaš zahtjev za kredit, hvala na slušanju

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?