GWEC je prije nekoliko mjeseci objavio svoj godi�nji pregled tr�i�ta vjetroelektrana sa fokusom na 2013. godinu o ?ijoj smo objavi pisali i za koji smo najavili detaljniji pregled u budu?nosti. U slijede?ih nekoliko mjeseci napravit ?emo pregled najzanimljivijih dijelova tog izvje�taja sa naglaskom na pojedine zanimljive dr�ave i regije. Danas u posljednjem dijelu donosimo pregled ostalih bitnih tr�i�ta na svijetu.

Francuska

Francuska ima drugi najve?i vjetropotencijal u Europi koji je rasprostranjen po cijeloj dr�avi prakti?ki ravnomjerno. Tako?er postavila si je cilj od 25 GW vjetroelektrana do 2020. godine, pri ?emu bi 6 GW trebalo biti priobalnih.

Pro�le godine je instalirano 631 MW vjetroelektrana, ?ime je ukupno postignuto 8.254 MW vjetrolektrana u pogonu kroz 4.200 vjetroagregata. Njihov udio u ukupnoj proizvodnji dr�ave je 3,3%, a godi�nja proizvodnja je 15,9 TWh. Ipak, samo tr�i�te je palo za 24% u 2013. godini.

Po?etkom pro�le godine je objavljena druga faza tendera za izgradnju 1.000 MW priobalnih vjetroelektrana, a projekti se planiraju na sjeveru Francuske, te bi u pogon trebali u?i izme?u 2021. i 2023. godine. Glavni igra?i �na Francuskom tr�i�tu vjetroelektrana su Vestas, Repower, Enercon, Gamesa, Nordex i Siemens. Samo Vestas, Repower i Enercon imaju udio na tr�i�tu od 79%.

Slika 1: Godi�nja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Francuskoj

U Francuskoj bi prema njenom zakonu za okoli� Grenelle 23% elektri?ne energije trebalo do?i iz OIE do 2020. godine, pri ?emu treba izgraditi 25 GW vjetroelektrana, a svaka regija ima svoj regionalni plan razvoja koji ukupno predvi?aju 28.377 MW vjetroelektrana. Ipak, pro�le godine je instalirano manje od pola od potrebnih 1.400 MW vjetroelektrana koje bi omogu?ile da se instalira 19.000 MW kopnenih vjetroelektrana do 2020. godine.

Francuska je pro�le godine uvela nove administrativne mjere koje bi trebale pojednostaviti isho?enje dozvola uklju?uju?i odre?ivanje zona za vjetroelektrane na regionalnom nivou, a ne na lokalnom, ukidanje minimuma od barem pet vjetroagregata za dobivanje feed-in-tarife, te omogu?avanje razvoja vjetroelektrana u prekomorskim regijama.

Konstantne promjene u legislativnom okviru su uzrokovale da razvoj projekata u Francuskoj traje �est do osam godina, zbog problema sa feed-in-tarifom koju je prou?avala Europska komisija zbog pojedinih �albi, problema sa elektroenergetskom mre�om i problema sa avijacijom i radarima koji su uzrokovali pove?anje tro�kova projekata.

Situacija u budu?nosti je jo� uvijek siva po�to se pretpostavljaju daljnji problemi sa legislativom, a i ne zna se kada ?e biti objavljen novi tender za priobalne vjetroelektrane.

Njema?ka

Njema?ka je ostala Europski predvodnik za implementaciju vjetroelektrana, te je na kraju pro�le godine imala 34.250 MW kroz 23.761 vjetroagregata, a pro�le godine je instalirano 3.238 MW, �to je bio rast od 29% u odnosu na godinu prije. Ta brojka uklju?uje i 520 MW priobalnih vjetroelektrana i 766 MW koji su zamijenili 258 MW postoje?ih kroz repowering.

Vjetroelektrane su pokrile 8% potreba za elektri?nom energijom Njema?ke, a 23,5% energije je proizvedeno iz svih OIE. Vode?a regija je Donja Saska sa 7.646 MW, s tim da je ve?ina novih projekata instalirana u srednjoj i ju�noj Njema?koj.

Slika 2: Godi�nja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Njema?koj

Ove godine se o?ekuje pove?anje Njema?kih ciljeva za OIE, te se tako?er procjenjuje pove?anje tr�i�ta zamjene starih vjetroagregata novima, s time da je glavni problem dr�ave neadekvatna elektroenergetska mre�a koju treba optimizirati i ubrzano razviti.

Njema?ko doma?e tr�i�te je bilo vrlo stabilno zadnjih nekoliko godina, te se o?ekuje daljnji rast ukoliko ne bude politi?kih problema. Ove godine se o?ekuje 2.500 do 3.000 MW kopnenih vjetroelektrana i otprilike 1.500 MW priobalnih vjetroelektrana. U budu?nosti se o?ekuje ve?i rast priobalnih vjetroelektrana, s time da je daljna budu?nost upitna jer se jo� ne zna kakva ?e biti legislativa odnosno nove feed-in-tarife za lokacije sa ni�im brzinama vjetra.

Indija

Tokom pro�le godine je Indija instalirala 1,7 GW vjetroelektrana, te je do�la na ukupno ?etvrto mjesto na svijetu sa preko 20 GW instaliranih vjetroelektrana. Ipak rast je usporio zadnjih godina zbog ukidanja svih poticaja - koji su pro�le godine djelomi?no vra?eni.

Trenuta?no obnovljivi izvori energije ?ine 67% instalirane snage, te pokrivaju 5% proizvodnje elektri?ne energije, a planira se instalirati jo� ?ak 15 GW do 2017. godine. Jedan od glavnih problema Indije je neadekvatna elektroenergetska mre�a zbog ?ega se planira ulo�iti 500 milijuna eura u integraciju OIE u mre�u uz pomo? Njema?ke. Cilj je instalirati 30 GW OIE do 2020. godine

Slika 3: Godi�nja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Indiji

Indija je ove godine predstavila i dr�avnu misiju za energiju vjetra ?iji je cilj posti?i 100 GW instalirane snage vjetra do 2022. godine, �to je veliki rast u odnosu na trenuta?nih 20 GW. Od regija najve?u instaliranu snagu ima Tamil Nadu sa 7.751 MW.

Krajem pro�le godine je 19 postoje?ih proizvo?a?a vjetroagregata imalo tvornice u Indiji, a krajem ove godine bi ih trebalo biti vi�e od 20. Vode?i na tr�i�tu su Suzlon, Wind World i RRB Energy zajedno sa GE-om, Siemensom, Sinovelom i drugima.

Godi�nje instalacije su padale od 2011. do pro�le godine ponajvi�e zbog problema sa poticajima, elektroenergetskom mre�om i predvi?anjima. Ukoliko se bude provodio novi obnovljivi plan Indija ?e ulo�iti tri puta vi�e novaca u obnovljive u idu?ih pet godina nego u zadnjih pet godina. Ako sve bude po planu ove godine bi Indija trebala instalirati vi�e od 2.500 MW vjetroelektrana.

Japan

Japan je tre?u godinu za redom imao godi�nji trgovinski deficit, a jedan od razloga je veliki uvoz fosilnih goriva nakon katastrofe u Fukushimi zbog koje su uga�eni svi nuklearni reaktori u dr�avi.

Na kraju pro�le godine je u Japanu bilo 2.661 MW vjetroelektrana, �to ?ini samo 0,5% instalirane snage u dr�avi, s time da je pro�le godine instalirano samo 50 MW. Osim toga je iz pogona iza�lo 2,1 MW vjetroelektrana, a 24,4 MW je bilo priobalno.

Japan ima dobru feed-in-tarifu za kopnene i priobalne vjetroelektrane iako Japansko udru�enje za energiju vjetra smatra da ona treba biti ve?a za priobalne vjetroelektrane. Ipak, unato? tarifi problem je i sa vrlo striktnim zakonom za Studije utjecaja na okoli� koje je do sada pro�lo samo 174 MW vjetroelektrana, s time da je u postupku 3.963 MW. Ubrzani rast tr�i�ta se o?ekuje od 2016. godine.

Jedan od problema je mre�a za koju je najavljena liberalizacija. Ve?ina kopnenog potencijala vjetra u Japanu je na sjeveru Hokkaida i Tohokua gdje ne postoji adekvatna elektroenergetska mre�a.

Japan ternuta?no ima tri proizvo?a?a koji dr�e vi�e od 60% tr�i�a, a to su Mitsubishi, Hitachi i JSW. Japansko tr�i�te vjetroelektrana se tek sada budi, te se ?eka ubrzani rast koji bi mogao uslijediti od 2016. godine.

Meksiko

Meksiko je tokom pro�le godine instalirao 380 MW vjetroelektrana, te ih sada ima 1.917 MW. Taj rezultat je malo slabiji nego �to se planiralo. Meksiko planira proizvoditi 35% elektri?ne energije iz OIE do 2024. godine, s time da privatne tvrtke mogu sudjelovati na tr�i�tu kao nezavisni proizvo?a?i koji proizvode vlastitu energiju, kao mali proizvo?a?i ili kroz izvoz u druge dr�ave.

Krajem godine je uveden novi zakon kojim se ukida elektroenergetski monopol u dr�avi, kojim ?e se osnovati nezavisna energetska regulatorna komisija koja ?e izdavati sve dozvole te regulirati tr�i�te.

Jedan od glavnih problema tr�i�ta je nedostatak prijenosnih mre�a, te se tra�e rje�enja za taj problem. U budu?nosti se o?ekuje veliki rast vjetroelektrana po�to Meksiko ima odli?ne resurse vjetra, te planira posti?i 35% OIE do 2024. godine. Cilj je posti?i� 12.000 MW vjetroelektrana do 2022. godine.

Poljska

Vjetroelektrane su najbr�e rastu?i OIE izvor u Poljskoj, a pro�le godine ih je instalirano 894 MW, te ih ukupno ima 3.390 MW koje proizvode 5.822 TWh elektri?ne energije - odnosno 3,6% potreba dr�ave.

Na tr�i�tu su dominantni proizvo?a?i Vestas, Gamesa, GE, Senvion i Enercon koji pokrivaju 70% tr�i�ta pri ?emu Vestas ima udio od ?ak 30%. U Poljskoj se za vjetroelektrane koriste mehanizmi zelenih certifikata uz obvezu za opskrbljiva?e da se elektri?na energije iz OIE mora kupovati. Sam sustav certifikata se nije pokazao najboljim izborom zbog pada cijena, te se stoga o?ekuje promjena sustav potpora i prelazak na aukcijski mehanizam koji bi omogu?io poticajnu cijenu tokom 15 godina, a u kojem ?e mo?i sudjelovati samo projekti koji su pro�li pretkvalifikaciju.

Prema NREAP-u bi Poljska trebala instalirati 6.550 MW vjetroelektrana do 2020. godine uklju?uju?i 500 MW priobalno, i 550 MW malih vjetroelektrana. O?ekuje se da ?e Poljska u budu?nosti instalirati 500 MW vjetroelektrana godi�nje u skladu sa ciljevima vlade. Ipak postoje bojazni oko novog zakona o obnovljivima koji bi mogao utjecati na budu?nost samog sektora. Isti bi trebao iza?i do kraja ove godine.

Ju�noafri?ka Republika

U JAR-u je kona?no ubrzano krenuo razvoj vjetroelektrana, te su prvi vjetroagregati u�li u pogon. O?ekuje se razvoj 5 GW vjetroelektrana do 2019. godine, od ?ega je 1.198 MW dobilo financiranje, a 634 MW ?e uskoro u?i u pogon. Dodatnih 787 MW je blizu financiranja.

Unato? tome �to JAR ima velike vlastite izvore ugljena, cijena elektri?ne energije ubrzano raste pa je zato cijena energije iz vjetroelektrane pro�le godine postala ni�a od termoelektrana na ugljen. Vjetroelektrane u JAR-u dobivaju ugovor o otkupu elektri?ne energije na period od 20 godina sa pravom prvenstva.

Vode?i developeri u dr�avi su African Clean Energy Developments, Mainstream Renewable Power, Jeffrexys Bay i Windlab. Developer sa najvi�e financiranih projekata je Innowind. Problemi kod industrije vjetra su potreba za lokalizacijom proizvodnje, mogu?nost prestanka politi?ke potpore vjetroelektranama, potencijalni problemi sa budu?im tro�kovima elektroenergetske mre�e, a i tro�kovi tendera za program nabave novih vjetroelektrana je izazovan za male igra?e.

O?ekuje se da ?e JAR izgraditi vi�e od 5.000 MW vjetroelektrana unutar deset godina, a osim toga bi JAR mogao postati sredi�te proizvodnje i razvoja industrije za cijelu ju�nu Afriku.

�vedska

Vjetroelektrane su u �vedskoj ubrzano rasle zadnjih godina, te je udvostru?ena instalirana snaga u zadnje tri godine. Sada postoji 4.470 MW vjetroelektrana, od ?ega je pro�le godine instalirano 724 MW pri ?emu je 211,7 MW priobalnih. Ukupno se 7% elektri?ne energije dobiva iz vjetroelektrana.

Tokom pro�le godine je u pogon u�la jedna od najve?ih vjetroelektrana u Europi Jadraas snage 200 MW. �vedska je pro�le godine podijeljena na ?etiri podru?ja za aukciju novih vjetroelektrana kako bi se bolje iskoristili potencijali, te smanili problemi u prijenosu elektri?ne energije iz vjetroelektrana. �vedska i Norve�ka imaju zajedni?ki sustav elektri?nih certifikata ?iji je cilj proizvoditi 26,4 TWh elektri?ne energije iz OIE (bez velikih HE) do 2020. godine.

I u �vedskoj postoje problemi sa elektroenergetskim mre�ama, a glavni je da developer vjetroelektrana mora pokriti sve tro�kove poja?avanja mre�e ukoliko su oni potrebni i ukoliko je developer prvi na odre?enom podru?ju. Tu se o?ekuje promjena na na?in da ?e svaki devloper pla?ati dio razvoja mre�a, �to zna?i dijeljenje tro�kova u budu?nosti. Drugi dugoro?ni problem je potreba spajanja Nordijske elektroenergetske mre�e sa ostatkom Europe kako bi se lak�e regulirala proizvedena elektri?na energije. Priobalne vjetroelektrane nemaju posebnu potporu te ih je stoga te�ko razvijati u ovom trenutku.

Ove godine se o?ekuje instalacija 1 GW novih vjetroelektrana, a budu?nost je neizvjesna zbog mogu?nosti da nove kvote za proizvodnju energije iz vjetra budu preniske. O?ekuje se da ?e tr�i�te pasti nakon ove godine, te ?e onda stagnirati idu?e tri� ?etiri godine.

Turska

Turska je pro�le godine instalirala 646 MW vjetroelektrana, te je na kraju godine imala ukupno 2.959 MW. Od 2010. godine Tursko tr�i�te raste za 500 MW godi�nje, a o?ekuje se da godi�nji rast bude 1.000 MW od ove godine.

Turska bi mogla dosti?i izme?u 10,5 i 20 GW vjetroelektrana u idu?ih deset godina ovisno o regulatornom okviru. U svakom slu?aju se o?ekuju velike investicije idu?ih godina.

Na kraju pro�le godine je najvi�e vjetroelektrana bilo u regiji Aegaen sa 1.210 MW, a pratila ju je Marmara sa 1.054 MW, te mediteranska regija sa 435 MW. Vode?i developeri su lokalni i to Polat Energy sa 326 MW, Demirer Holding sa 314 MW i Bilgin Energy sa 295 MW. Turska se sve vi�e okre?e prema obnovljivim izvorima energije zbog brzo rastu?eg elektroenergetskog sektora, te ima cilj od 30% elektri?ne energije iz OIE do 2023. godine.

Turska ima solidnu feed-in-tarifu kroz period od 10 godina sa dodatnim bonusima ako se koriste lokalne komponente. Isto tako je krajem pro�le godine do�ao novi zakon o elektri?noj energiji prema kojem postoje dvije faze za dobivanje dozvole, te u prvoj developer ima 24 mjeseci za skupiti dozvole koje omogu?uju dobivanje energetske licence. Osim toga ?e se od sada godi�nje objavljivati koliko se vjetroelektrana mo�e spojiti na regionalnu mre�u.

Tursko udru�enje za energiju vjetra o?ekuje 3.800 MW vjetroelektrana do kraja 2014. godine, odnosno 5.000 MW do 2015. godine. Kako bi se postigao cilj od 20 GW do 2023. godine dr�ava ?e morati pobolj�ati prijenosnu mre�u. U razvoju u Turskoj je ?ak 11 GW projekata.

Ukrajina

Ukrajina ima odli?ne potencijale vjetra, s tim da su najbolji uvjeti na ju�noj obali Ukrajine uz Crno more kao i u centralnoj Ukrajini i Karpatima.

Pro�le godine je Ukrajina instalirala 95 MW, te je imala 473 MW na kraju godine. Vjetroelektrane su pro�le godine proizvele 630.000 MWh elektri?ne energije ?ime se pokrilo 0,33% potreba za energijom. Vode?i developeri u Ukrajini su Wind Parks of Ukraine i Wind Power (DTEK).

U Ukrajini postoji feed-in-tarifa (zelena tarifa) koju mogu dobiti samo projekti koji imaju lokalni udio od srpnja pro�le godine. Nova Energetska strategija za 2030. godinu predvi?a 6 GW OIE, �to je iznimno malo po�to se prije pri?alo o 11% elektri?ne energije iz OIE do 2020. godine.

Glavne barijere za razvoj OIE u Ukrajini su nedostatak strategije i ciljeva, te nedostatak garantiranog pristupa mre�i za OIE projekte. Isto tako treba nadograditi prijenosnu elektroenergetsku mre�u, te ukinuti udio lokalne komponente. Osim toga postoje administrativni problemi za dobivanje feed-in-tarife za projekte snage ve?e od 5 MW koji moraju dobiti posebnu dozvolu od operatora sustava.

Ukrajinsko udru�enje za energiju vjetra predvi?a 900 do 1.000 MW vjetroelektrana do kraja idu?e godine, odnosno 3.000 MW do 2020. godine.

Velika Britanija

Velika Britanija je predvodnik u razvoju priobalne energije vjetra, a pro�le godine je energija vjetra pokrila 5 do 6% potreba za elektri?nom energijom. U Velikoj Britaniji ima 10,5 GW vjetroelektrana kroz 5.327 vjetroagregata. Ukupno ima 105 kopnenih i ?etiri priobalne vjetroelektrane. Pro�le godine je instalirano 1.883 MW vjetroelektrana.

Vode?i proizvo?a?i vjetroagregata na tr�i�tu su Siemens (25%), Vestas (22%), Senvion (13%) i Alstom (13%). Velika Britanija ima feed-in-tarifu za male sustave do 5 MW, te obnovljive obveze za ve?e koji ?e ove godine najvjerojatnije biti zamijenjeni sa Ugovorima o razlici. Za sada se ovaj sustav pokazao iznimno dobar. Vlada Velike Britanije planira proizvoditi 15% elektri?ne energije iz OIE do 2020. godine.

Slika 4: Godi�nja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Velikoj Britaniji

Glavni problemi u razvoju projekata je dobro razvijena opozicija vjetroelektranama i to posebno na kopnu. Dodatno postoje i problemi sa prijenosnom elektroenergetskom mre�om koju treba poja?ati, kao i problemi sa avijacijom. Osim toga postoje problemi i sa novi Energetskim zakonom kojim se planira promjena poticaja za obnovljive izvore energije.

U budu?nosti se ipak o?ekuje bolja ekonomska klima za nove projekte, ukoliko ?e budu?a vlada i dalje podr�avati razvoj obnovljivih izvora energije.

Sjedinjene Ameri?ke Dr�ave

Pro�la godina je bila iznimno te�ka za energiju vjetra u SAD-u, s tim da bi ova godina trebala biti puno bolja, te ?ak rekordna. Krajem pro�le godine je bilo 61,1 GW vjetroelektrana u pogonu, a u izgradnji je krajem godine bilo ?ak 12.000 MW novih vjetroelektrana. Tro�kovi vjetroelektrana u SAD-u su pali ?ak 43% u samo ?etiri godine �to je omogu?ilo velike nove investicije uz produ�etak njihovih PTC poticaja.

Tokom 2013. godine je instalirano samo 1.084 MW vjetroelektrana �to je bio pad od ?ak 92% u odnosu na 2012. godinu, a glavni razlog tomu je bila nesigurnost oko produ�enja PTC-a. Sre?om ti su problemi nadvladani te je tokom pro�le godine potpisan rekordan broj ugovora o otkupu elektri?ne energije, te je industrija ujedno rije�ila i problem pogodnosti PTC-a za budu?e projekte. Osim toga industrija mora natjerati senat da produ�i PTC nakon ove godine.

Slika 5: Godi�nja i ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u SAD-u

Godi�nje investicije u vjetroelektrane su zadnjih godina iznosile 10,9 milijardi eura godi�nje, a investicije u njih su u zadnje vrijeme najavile i velike multinacionalne kompanije kao �to su Facebook, Microsoft i Google, te MidAmerican Energy u vlasni�tvu Warrena Buffeta. Osim toga je u 29 saveznih dr�ava u SAD-u uveden RPS (standard OIE portfelja) kojim se propisuje koliko energije pojedina dr�ava mora dobivati iz obnovljivih izvora energije godi�nje.

Tokom pro�le godine je Colorado postigao novi rekord sa vi�e od 60% elektri?ne energije iz vjetroeletkrana, a sveukupno devet saveznih dr�ava proizvodi vi�e od 10% elektri?ne energije iz vjetra. O?ekuje se da ?e se u SAD-u produ�iti PTC poticaji i da ?e RPS ostati na snazi u saveznim dr�avama iako ga neki poku�avaju sru�iti. Budu?nost energije vjetra je definitivno svjetla.

Prvi dio mo�e se pro?itati ovdje, drugi ovdje, a tre?i ovdje.