Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Razvoj vjetroelektrana u Istočnoj Europi i bivšem SSSR-u - Pregled po drzavama E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 23 Studeni 2010 14:42

 

Pregled po državama

Pregled ćemo započeti sa državama koje su najudaljenije od Balkana, a to su Kazahstan, Turkmenistan, Azerbejdžan, Uzbekistan, Kirgistan, Gruzija, Armenija i Tadžikistan. Iako su te države potpuno različite po raspoloživim resursima i za vjetar i za fosilna goriva, jedina konstanta je da nijedna nije napravila nikakav plan razvoja vjetroelektrana. Tako da su te zemlje velika nepoznanica za razvoj tog obnovljivog izvora energija. Veća šansa za razvoj postoji kod Kirgistana, Gruzije i Tadžikistana pošto one imaju puno manje resursa fosilnog goriva.

Rusija je praktički ključna u količini razvoja zbog svog broja stanovnika i veličine. Tamo se samo oko 1% električne energije dobija iz obnovljivih izvora energije (ne uključujući velike hidroelektrane koje čine oko 21%). Vlada Rusije je nedavno procijenila da će im do 2020. trebati oko 186 GW novih elektrana, te su sukladno tome i postavili cilj od 4,5% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do tada. To bi značilo oko 22 GW obnovljivih, od čega bi trebalo biti oko 7 GW vjetroelektrana prema procjeni Ruske Asocijacije za Energiju Vjetra. Trenutačno u Rusiji ima instalirano samo 20 MW vjetroelektrana s tim da nijedna nije sagrađena nakon 2002. godine, ali postoji jedan demonstracijski projekt kraj Murmanska. Također je u različitim fazama razvoja projekata oko 1.700 MW vjetroelektrana.

Ukrajina kao druga najveća zemlja regije ima isto jako dobar potencijal vjetra. Ukrajina je imala cilj iz 1996. da do 2010. stigne do 200 MW instaliranih vjetroelektrana, ali je krajem 2009. bila samo na 94 MW. Procjenjuje se da bi 20-30% ukupne proizvodnje električne energije moglo doći iz energije vjetra, a srednjoročni cilj je instalirati oko 5.000 MW vjetroelektrana.

vjetroagregat

Baltičke zemlje su dosada instalirale više od 200 MW vjetroelektrana i to 142 MW u Estoniji, 91 MW u Litvi i 28 MW u Latviji. One imaju prilično veliki potencijal vjetra i to pogotovo na obalnim područjima. Inače, pošto su članice Europske Unije moraju do 2020. dostići ciljeve od 25% električne energije iz obnovljivih izvora za Estoniju, 23% za Litvu i 40% za Latviju.

Rumunjska kao članica Europske Unije mora dostići brojku od 24% do 2020., a 2009. je imala samo 14 MW vjetroelektrana. Ipak, tamo je broj projekata u razvoju impresivan, te država planira čak i do 3 GW do 2013. Iberdrola Renovables razvija u Rumunjskoj projekte ukupne snage 1.500 MW do 2017. godine, a Njemački RWE još dodatnih 350 MW.

Bugarska po ciljevima Europske Unije mora stići do 16% obnovljviih do 2020. Tamo je krajem 2009. bilo instalirano pristojnih 177 MW, a još je oko 1.000 MW bilo u različitim fazama razvoja, tako da se očekuje da bi Bugarska mogla dostići svoje ciljeve. Ukupni potencijal Bugarske se procjenjuje na 2,2-3,4 GW.



Index članka
Razvoj vjetroelektrana u Istočnoj Europi i bivšem SSSR-u
Pregled po drzavama
Pregled po drzavama #2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?