Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Razvoj vjetroelektrana u Istočnoj Europi i bivšem SSSR-u - Pregled po drzavama #2 E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 23 Studeni 2010 14:42

Crna Gora je odlučila na javnoj ponudi dati u zakup dva najbolja zemljišta u toj državi za gradnju vjetroelektrana. Radi se o mjestima Mošura i Krnovo koja su već našla svoje investitore, gdje će se ukupno izgraditi 96 MW vjetorelektrana. Ukupno su investicije vrijedne oko 150 milijuna eura, a dozvole se dobijaju na 20 godina. Time će oni riješiti probleme za dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Ipak se očekuju i dodatne aktivnosti u tom sektoru zbog velikog potencijala vjetra u Crnoj Gori.

U Makedoniji se trenutačno planira jedna velika vjetroelektrana snage 200 MW, a nalazi se u regiji Štip na istoku Makedonije. Španjolski Inval je investitor tog projekta. Još se planira jedna vjetroelektrana od 150 MW u regiji oko Kruševa, a zbog dobrog potencijala i vrlo poticajnog zakonskog okvira (garantirana otkupna cijena energije na 20 godina) očekuje se značajan razvoj u sljedećim godinama.

U Srbiji dosada nije izgrađena nijedna vjetroelektrana ali se planira gradnja značajnog broja megavata u sljedećih par godina. Potencijala ima, mrežna infrastruktura postoji, a nedavno je ovo područje i zakonski regulirano sa dobrom otkupnom cijenom električne energije i garantiranim otkupom na 12 godina. Većina projekata se planira u Vojvodini u blizini Dunava, te na jugu Srbije u planinama. To su ujedno i najbolje regije po vjetropotencijalu u Srbiji. Očekuje se instaliranje značajnog broja vjetroelektrana u sljedećim godinama, pogotovo ako se pokaže da neće biti većih administrativnih zapreka – što većina developera u Srbiji i očekuje.

vjetroelektrana Ravne 1

Slovenija također nema nijednu izgrađenu vjetroelektranu, te se ne zna kada će i da li će se koja uskoro izgraditi. Zbog veličine države i relativno slabijeg potencijala vjetra, kao i brojnih turističkih sadržaja u planinama (skijališta) šanse za to su manje nego u drugim državama regije. Slovenija ionako većinu potreba za obnovljivim izvorima energije kani riješiti preko hidroelektrana i solarnih elektrana.

Bosna i Hercegovina je krenula u razvoj vjetroelektrana, četiri su u planu, a trenutačno je najbliža ostvarenju vjetrolektrana Mesihovina (trenutno u izgradnji) koja bi trebala imati snagu od 44-46 MW. Ona bi trebala biti izgrađena i u pogonu do 2013. godine. Također je uznapredovao razvoj vjetroelektrane Podveležje koja bi prve vjetroagregate trebala dobiti već 2011. godine (2 komada), no s ukupnom snagom od 46 MW bi trebala biti u funkciji godinu ili dvije poslije toga. Dinamika razvoja vjetroelektrana u BiH će većinom ovisiti od dvije velike elektroprivede, i to one iz Sarajeva i Mostara.

Hrvatska trenutačno ima izgrađeno i u pogonu nešto manje od 70 MW vjetroelektrana (VE Ravne 1, VE Trtar-Krtolin, VE Orlice i VE Vrataruša), iako je do sada planirano čak 360 MW vjetroelektrana. Nedavno je izgrađen VE ZD6 od 9,2 MW i trenutno se nalazi u testnom pogonu, a počela je i gradnja VE Crno Brdo (9 MW). Potencijal Hrvatske je daleko veći, ali nažalost zakonska regulativa još nije dovoljno dobra za brži razvoj vjetroelektrana, a postoje i problemi s administracijom i nedostatkom političke volje. Više o problemu vjetroelektrana u Hrvatskoj pročitajte u članku: http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/198-zasto-u-hrvatskoj-nema-vjetroelektrana?start=1

Tags:


Index članka
Razvoj vjetroelektrana u Istočnoj Europi i bivšem SSSR-u
Pregled po drzavama
Pregled po drzavama #2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?