AmCham (Američka gospodarksa komora) u Hrvatskoj je prošli mjesec objavila studiju o značaju OIE na emisije CO2 koja se ponajviše bavi o troškovima prelaska Hrvatske na obnovljivu zelenu energetiku.

Cijela studija na trinaest stranica sa svim podacima može se pronaći ovdje. Sama studija je napisana na jednostavan i razumljiv način te bez prevelikog ulaska u detalje  zbog čega ukupno i ima 13 stranica.

AmCham kao zaključak studije navodi da bi troškovi za nove termoelektrane na ugljen odnosno kroz idućih 8 godina bili 4.300 milijuna eura odnosno 6.000 milijuna eura plus još dodatnih 7.400 milijuan eura za postojeće domaće termoelektrana (uvoz goriva i kupovina prava za emsije ugljičnog-dioksida). S obzirom da se radi o ogromnim sredstvima AmCham smatra da se umjesto toga treba razvijati obnovljive izvore energije i to sve koji su dostupni (hidroenergija, geotermalna energija, biomasa, energija sunca i energija vjetra).

AmCham se zalaže i za mjere koje će omogućiti povećanje instalacija vjetroelektrana i solarnih elektrana kroz poticanje ulaganja potencijalnih investitora u te izvore energije. Ključne zadaće za realizaciju takvog pristupa su sljedeće:

-pojednostavniti administrativnu proceduru,

-ukinuti postojeće kvote za gradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana,

-ukloniti zapreke za priključenje vjetroelektrana i solarnih elektrana većih snaga na elektroenergetsku mrežu.

Ova analiza također pokazuje da su klimatsko - energetski ciljevi EU za 2030. godinu za Republiku Hrvatsku u pogledu konkurentnog, sigurnog i niskougljičnoga gospodarstva EU nedostižni bez osiguranja uvjeta za svekoliko korištenje energije Sunca i vjetra.

U studiji se prikazuje i stanje tržišta u Hrvatskoj sa osvrtom na sadašnje stanje te mogućim scenarijima pokrivanja manjka električne energije u Hrvatskoj korištenjem termoelektrana na plin ili ugljen, te kao alternative korištenjem OIE pri čemu se razmatraju slučajevi sa većom količinom hidroeletrana/biomase/geotermalne energije, te slučajeve sa većom količinom energije sunca i vjetroelektrana.

Scenarij koji je prikazan kao potencijalno najbolji i najisplativiji tako predviđa izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana koje bi godišnje proizvodile 5.500 GWh, izgradnju hidroelektrane koje bi proizvodile dodatnih 3.000 GWh, geotermalne sa 200 GWh, te biomase za 1.500 GWh električne energije. Osim toga bi se koristila proizvodnja iz postojećih hidroelektrana, vjetroelektrana i energije sunca, te iz NE Krško. S obzirom da ovaj prijedlog podrazumijeva praktički 100% električne energije iz OIE kod njega se očekuje i implementacija sustava za napredno vođenje mreže, izgradnja sustava za pohranu energije, te izgradnja kogeneracijskih elektrana za regulaciju.