U dnevnim novinama koje izlaze na području Hrvatske se s vremena na vrijeme mogu pročitati članci o ovom ili onom developeru/investitoru u vjetroelektrane kao i projektu na kojem radi, a svaki takav članak donosi i prognozu izgradnje vjetroelektrane u sljedećih par mjeseci ili godinu dana - iako u tom trenutku ponekad nisu ni ishođene sve dozvole, niti je osigurano financiranje, niti su naručeni vjetroagregati. Stoga smo u ovom poslovno mirnom razdoblju godine odlučili pokušati prognozirati koje bi to nove vjetroelektrane mogle biti izgrađene ili se početi graditi u sljedećih godinu dana.

Za pregled postojećih vjetroelektrana u pogonu pogledajte našu rubriku "vjetroelektrane u regiji". Osim tamo navedenih u proljeće ove godine je izgrađena i vjetroelektrana Crno brdo koju je razvio Tudić elektrocentar, a koja prema podacima sa stranica Ministarstva gospodarstva i HROTE-a još nije riješila sve papire za ulazak u sustav poticaja - no to se očekuje uskoro.

U nastavku ćemo redom nabrojati i predstaviti vjetroelektrane koje bi se mogle izgraditi ili čija bi gradnja mogla početi u sljedećih godinu dana.

Jedna od onih vjetroelektrana za koju se očekuje da će biti izgrađena u sljedećih godinu dana je vjetroelektrana Ponikve na Pelješcu. Ukupna predviđena snaga joj je 34 MW, a sastojat će se od 14 vjetroagregata Enercon E70 pojedinačne snage 2,3 MW. Investitor je WPD Enersys, tvrtka koja je izgradila i dvije postojeće vjetroelektrane u blizini Šibenika, Trtar-Krtolin i Orlice. Kako saznajemo svi najvažniji uvjeti za početak gradnje su zadovoljeni.

Slično vrijedi i za vjetroelektranu Jelinak u blizini Segeta i Marine koju je razvila tvrtka E.H.N., a koja je u vlasništvu Španjolske Acciona Energia, tvrtke koja je investitor, ali i proizvođač vlastitih vjetroagregata. U ovom slučaju bit će primijenjeni Accionini 1,5 MW vjetroagregati. Ukupna instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 30 MW.

Na krilima uspješne izgradnje i puštanja u pogon vjetroelektrane Velika Popina (ZD6), Dalekovod će u suradnji s istim partnerima - Siemens kao dobavljač vjetroagregata tipa SWT-93 2,3 MW i Splitska banka kao investitor - uskoro početi i sa gradnjom vjetroelektrane Bruška (ZD2 i ZD3) na području Zadarske županije, ukupne instalirane snage 36,8 MW.

Končar je ovoga proljeća objavio da je zatvorio financiranje i da je konačno spreman izraditi i izgraditi svojih prvih 14 vjetroagregata pojedinačne snage 1 MW, istog tipa kao prototip koji je trenutno u pogonu na lokaciji vjetroelektrane Pometeno brdo u neposrednoj blizini rasklopnog postrojenja Konjsko u zaleđu Splita. Uz tih 14 vjetroagregata Končar na istoj lokaciji želi postaviti i svoj drugi prototip, ovoga puta snage 2,5 MW, što znači da bi lokacija vjetroelektrane Pometeno brdo trebala ukupno imati instaliranih 17,5 MW.

Već spomenuti Tudić elektrocentar planira gradnju i druge svoje vjetroelektrane, a ovaj puta će umjesto Leitwind-a dobavljač vjetroagregata biti Siemens sa svojim SWT-93 2,3 MW vjetroagregatima za lokaciju vjetroelektrane Glunča u blizini Šibenika. Ukupno će se postaviti 10 vjetroagregata, a instalirana snaga će iznositi 23 MW.

Investitori u prvu vjetroelektranu u Hrvatskoj - Ravne1 na otoku Pagu, tvrtka Adria Wind Power, konačno u partnerstvu s tvrtkom RP Global kreće u izgradnju svoje druge vjetroelektrane ukupne snage 27,6 MW u prvoj fazi. Vjetroelektrana Rudine se nalazi u blizini Slanoga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a bit će postavljeno 12 Enercon E82 vjetroagregata pojedinačne snage 2,3 MW.

Već spomenuti RP Global bi u sljedećih godinu dana trebao započeti s izgradnjom svoje vjetroelektrane Danilo u blizini Šibenika, ali i blizini postojećih vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Orlice i Crno brdo. Ukupna instalirana snaga ove vjetroelektrane će biti 43,7 MW, čime će postati pojedinačno najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj u tom trenutku. Za dobavljača opreme odabran je Enercon koji će na lokaciju postaviti 19 svojih E82 vjetroagregata pojedinačne snage 2,3 MW.

Kao što se vidi, sljedećih godinu do godinu i pol dana bi konačno moglo biti dosta aktivno u smislu izgradnje vjetroelektrana, te bi se i Hrvatska mogla naći na listi zemalja sa značajnije instaliranom snagom ovog najpopularnijeg obnovljivog izvora energije današnjice.