Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Izazovi priobalnog vjetra E-mail
Autor Leo Jerki?   
Subota, 22 Listopad 2011 11:41

Oprezno planiranje i procjena rizika su danas osnova uspješnog implementiranja visoko sofisticiranih projekata kao što su priobalne vjetroelektrane.

Tržište priobalnih vjetroelektrana je novo tržište, prošlo je tek dva desetlje?a od prve komercijalne instalacije istih. Sam sektor je ponajviše nastao zbog manjka lokacija za razvijanje velikih kopnenih vjetroelektrana u gusto naseljenim podru?jima zapadne Europe. Tržište se prvo razvilo u Danskoj 1991. godine izgradnjom priobalne vjetroelektrane Vindeby. Pravi rast tržišta došao je ipak nekih 10 godina kasnije izgradnjom priobalnih vjetroelektrana Miidelgrunden i Horns Rev koji je postao najve?i pravi priobalni projekt sa snagom od 160 MW i udaljenoš?u od 14-20 km od obale.

Osim Danske, priobalne vjetroelektrane su izgradili Velika Britanija, Irska, Švedska, Nizozemska, Belgija, Njema?ka, Japan i Kina, dok neke druge zemlje kao što su Francuska, SAD, Kanada, Gr?ka i druge Europske zemlje planiraju korištenje istog tipa vjetroelektrana. Velika Britanija je razvoj po?ela 2003., te je uskoro preuzela vodstvo u tom segmentu tržišta od Danske. Sve je po?elo Crown Estate Round 1 projektima koji su blizu obale (manje od 10 km), u plitkim vodama (manje od 15 metara) i sa srednjom snagom od 60 do 90 MW. Najve?i vjetroagregati dostupni u to doba su imali 3,6 MW.

Dvije godine poslije Round 2 projektima je dodijeljeno 15 lokacija i 7 GW vjetroelektrana koje se trenuta?no grade. Te lokacije imaju prosje?no 150 do 500 MW i nalaze se na dubinama do 30 metara. Najve?i dostupni vjetroagregat danas je pjedina?ne snage ?ak 6 MW, dok je najve?a udaljenost od obale ?ak 30 kilometara. Istovremeno i Njema?ka razvija velike priobalne projekte, te se o?ekuje da ?e zajedno s Velikom Britanijom predvoditi priobalno tržište u idu?em desetlje?u.

Round 3 projekti u Velikoj Britaniji uklju?uju devet zona sa ukupnom snagom od ?ak 25 GW, a njihova gradnja bi trebala po?eti 2015. Snaga tih projekata ?e biti izme?u 0,5 i 1 GW te ?e se nalaziti na dubinama od 30 do 60 metara s udaljenoš?u od obale koja bi mogla pre?i i 50 kilometara. Projekti sli?ne snage se planiraju i u Škotskoj, a o?ekuje se pojava vjetroagregata snage i do 10 MW. Velika Britanija trenuta?no drži otprilike 50% EU tržišta za vjetroelektrane, sa oko 1,5 GW instalirane snage, te procjenom da ?e se proširiti na preko 5 GW do 2015. i na otprilike 25 GW do 2020.

Time se vidi da tržište ide u smjeru gra?enja u dubljim vodama, dalje od obale, koriste?i ve?e vjetroagregate, te gradnje mnogih velikih vjetroelektrana. Ako gledamo samo tržište Velike Britanije, otprilike 1 GW instalacija godišnje se planira do 2015., te više od 4 GW nakon 2015. Ovaj ogromni rast u tako kratkom vremenu je postigao to da se dio projekata smatra prototipovima, ili zato što koriste nove tehnologije (novi vjetroagregati, novi temelji, nove tehnologije prijenosa el. energije, novi koncepti instalacije vjetroagregata) ili zato što se pomi?u u vode puno dublje nego ikada prije. Rad na ovakvim projektima donosi mnoge izazove industriji. Da li dobavlja?i mogu pratiti ovaj ogroman rast priobalne energije vjetra? Koji rizici se predvi?aju u tehnologiji i konstrukciji? Ima li dovoljno hardwarea? Da li ima dovoljno kvalificiranih radnika?



Index ÄŤlanka
Izazovi priobalnog vjetra
#2
#3
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?