Kada bi drvo poku�alo zaustaviti vjetar, slomilo bi se, ka�e stara afri?ka poslovica. Kod nas, niti ?ovjek ne mo�e zaustaviti vjetar, ali su mje�tani, po prvi puta u povijesti zamalo sru�ili projekt vjetroelektrane na referendumu.

Naime, unutar lokalnih zajednica sve vi�e ja?a bunt i pobuna protiv gradnje novih vjetroelektrana. Slaba ili gotovo nikakva korist koju takvi projekti zna?e za obli�nje stanovnike dovode do opiranja mje�tana, koji onda navode neutemeljene i subjektivne razloge protiv vjetroelektrana kao �to su vizualno nagr?ivanje prostora koje �teti turizmu ili straha vinara da ?e "divovski" vjetroagregati ugroziti proizvodnju vina.

U dana�njem svijetu ulaganja u obnovljive izvore energije su vrlo ?esto ciljana investicija koja izuzetno privla?i privatne i institucionalne investitore. Razloge tome mo�emo tra�iti u po?ecima razvoja elektroenergetskog sektora na samom po?etku 20. stolje?a, koji su bili obilje�eni velikim investicijama u proizvodne i sustave prijenosa elektri?ne energije uz nagli rast cijelog sektora. Nagli razvoj i veliki projekti doveli su do ?injenice da ?itav sektor vrlo ?esto funkcionira u vrlo zatvorenim okvirima dr�avnih ulaganja kroz monopolisti?ke elektroenergetske kompanije.

Pro�le godine je otprilike 6,5 milijuna stanovnika Zemlje bilo zaposleno u industriji obnovljvih izvora energije pokazala je nova studija IRENA-e (Me?unarodna agencija za obnovljive izvore energije) pod nazivom �Obnovljivi izvori energije i poslovi � Godi�nji izvje�taj 2014�.

Svjetsko vije?e za energiju vjetra (GWEC) je objavilo svoj pregled tr�i�ta vjetroelektrana u svijetu prema kojem se o?ekuje daljnji trend diverzifikacije tr�i�ta koji je zapo?et prije nekoliko godina i koji bi se trebao nastaviti tokom idu?ih nekoliko godina.

Europska komisija�je 9. travnja usvojila nove Smjernice za potpore za za�titu okoli�a i energiju (eng. Environmental and energy aid guidelines - EEAG).

Po?etkom ove godine potiho se desila izmjena jedne vrlo bitne zakonske odredbe povezane sa izgradnjom vjetroelektrana. I to one koja je definirala za�ti?eni obalni pojas - odredba koja je izri?ito zabranila gradnju vjetroelektrana na otocima. Takva zakonska odredba stupila je na snagu jo� 2004. godina u Uredbi o ure?enju i za�titi za�ti?enog obalnog podru?ja mora. U tome trenutku u fazi razvoja bilo je nekoliko vjetroelektrana na otocima, jedna ?ak i pred lokacijskom dozvolom. Me?utim svi ti projekti su tada obustavljeni, a otocima je uskra?ena mogu?nost razvoja ovakvih projekata, iako su upravo otoci mjesta sa najboljim potencijalom vjetra i najve?om potrebom za elektri?nom energijom i investicijama.