Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Otkuda ideja da je posao s vjetroelektranama lagani put prema velikoj zaradi? E-mail
Autor Edo Jerki?   
Petak, 23 OĹľujak 2012 00:00

Svako malo u Hrvatskoj se pojavljuju razni strani investitori traže?i gotove projekte vjetroelektrana spremne za gradnju, a koji se uz to i prodaju. Pri tome nai?u na jako veliki broj projekata (prema registru projekata i izdanim Prethodnim energetskim odobrenjima Ministarstva gospodarstva) u raznim fazama razvoja, i isto tako sa vrlo šarolikom kvalitetom pripremljenost dokumentacije. Ve?ina takvih projekata je pri tome na prodaju, a investitori se moraju pripremiti na ozbiljan slu?aj glavobolje, jer ?e prilikom sastanaka s vlasnicima i navodnim vlasnicima i posrednicima takvih projekata ?uti i doživjeti svašta.

Naravno, investitori kao investitori, kada dolaze na novo tržište prije svega traže projekte koji su vrlo blizu faze izgradnje ne bi li što prije uložili kapital koji dovla?e sa sobom, te imali odsko?nu dasku za daljnje širenje na tržištu i stvaranje svoje baze na podru?ju na koje dolaze. Pri tome, sasvim je jasna stvar da traže one projekte koji ?e im ostvariti najve?i mogu?i povrat uloženih sredstava. S druge pak strane developeri projekata se trude razviti svoje projekte najbolje što znaju i sukladno svojim financijskim i drugim mogu?nostima do što više faze razvoja, te time ste?i bolje mogu?nosti i uvjete prodaje projekta zainteresiranim investitorima. Ukoliko investitor traži projekt sa odre?enim parametrima, zaputi se do registra projekata na oie.mingorp.hr, pretraži bazu projekata, odredi neki koji mu se ?ini potencijalno zanimljiv, kontaktira developera, dogovore sastanak, developer prezentira status projekta, investitor kaže da li mu je to interesantno - i onda se ili krene u realizaciju kupnje projekta i realizaciju istoga do izgradnje i puštanja u pogon, ili se ne ustanovi zajedni?ki interes i svatko nastavi svojim putem. Pri tome treba imati na umu da se u poslu s vjetroelektranama sve cifre i okviri manje više znaju. Dobro su poznati investitorima, ali i developerima koji su sve to prošli na jednom ili više projekata. Matematika je tu egzaktna i jasno pokazuje kolika se sredstva moraju uložiti u razvoj, kolika u izgradnju, koliki je povrat investicije, koliko tko rizika snosi prilikom razvoja projekta. U rijetkim primjerima je to posao koji donosi ekstra profit oko kojega se teško dogovoriti kome bi trebao pripasti. Za to se pobrinulo regulirano tržište koje je odre?eno upravo time da projekti donose zaradu, ali nikakav ekstra profit.

To je teorija. I prili?no je jednostavna i vjerojatno svakom zdravo razumski jasna.

Ili nije? Jer naime, svako malo u Hrvatskoj se pojavljuju razni strani investitori koji šalju svoje posrednike, koji se onda sretnu s nekim drugim posrednicima koji im onda pronalaze developere zainteresirane za prodaju svojih projekata - i naravno svi oni o?ekuju nekakav postotak od tih projekata. Vrlo ?esto pri tome nemaju ideju koliku proviziju uop?e mogu tražiti, a da ne ugroze financijsku sliku projekta. Isto tako vrlo ?esto ne znaju ni osnove funkcioniranja razvoja i izgradnje vjetroelektrana, pa ni tokove novca i rizike razvoja takvih projekata.

Promatraju?i taj živopisan koloplet posrednika, investitora i developera ponekad se zapitam koliko bi tržište bilo ve?e i brže funkcioniralo da su kontakti izravni, a situacija jasno i iskreno odre?ena od samog po?etka kao u drugom odlomku ovoga teksta. Isto tako se ponekad zapitam koliko uludo utrošenog vremena se potroši na takvim sastancima. A ne mogu se i ne zapitati koliko potencijalno dobrih poslova i propalih megavata se izgubilo u cijelom tom nizu mogu?ih šumova u komunikaciji.

Posebna pri?a su i vrlo ?esto nerealna o?ekivanja - pa da demistificiramo nekoliko detalja. U Hrvatskoj ?e se u sljede?ih 8 do 10 godina pojaviti ukupno nekih 20-tak do maksimalno 30 projekata vjetroelektrana - a i to je možda preoptimisti?no. Od toga ih je 8 ve? izgra?eno, a vjerojatno ih još toliko ima ?istu situaciju što se ti?e financiranja i u visokoj su fazi razvoja. Zna?i, možda ?e nekih 5, pa do maksimalno 15 projekata doživjeti sudbinu prodaje (ne zaboravite - u registru OIEKP ima preko 100 projekata s važe?im PEO). Pri tome ?e investitori itekako biti svjesni ?injenice da postoji veliki fond projekata iz kojeg mogu birati svoje favorite, te da mogu postavljati neke svoje uvjete - ?isto zbog odnosa ponude, potražnje i mogu?nosti realizacije. Mogu?nost realizacije ?e pri tome biti klju?na - jer nitko ne?e srljati grlom u jagode i odmah ispla?ivati velike provizije i cifre prilikom kupnje projekta dok se ne dokaže mogu?nost izvedbe istoga. Tako da je vrlo vjerojatno da ?e svaki ugovor o prodaji projekta biti na neki na?in uvjetovan isho?enjem svih dozvola, a isto tako ?e biti uvjetovane i provizije i sve druge popratne pojave.

Povrh svega, s obzirom da je tržište vjetroelektrana regulirano na na?in da investitorima u slu?aju uspješne izgradnje omogu?uje razuman povrat uloženog kapitala, ali nikako ne i ekstra profite, varaju se svi oni koji misle da projekti u sebi sadrže velike koli?ine novaca koji samo ?ekaju da ih netko dobrom preporukom pokupi.

Kada se sve to upari sa ve? famoznom birokracijom kroz koju prolaze svi koji razvijaju vjetroelektrane u Hrvatskoj, postaje jasno zašto je tržište tako sporo, a ve?ina developera frustrirana. Ukratko re?eno, ukoliko ima onih koji smatraju da ?e se "baciti u biznis" i posredovati kod izgradnje nekih vjetroelektrana, te pri tome zgrnuti ve?u koli?inu novaca - šanse su vam male.

Sljede?a kolumna ?e vjerojatno biti u puno vedrijem i optimisti?nijem tonu, jer ?e biti posve?ena Europskoj konferenciji o energiji vjetra (EWEA2012) koju organizira Europsko udruženje energije vjetra, a održava se od 16. do 19. travnja u Kopenhagenu.

Tags:     vjetroelektrane      investitori      zarada      isplativost
Vezane vijesti
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?