Eko Kvarner je zajedno s nekoliko lokalnih politi?kih staranaka i uz podr�ku nezadovoljnog lokalnog stanovni�tva odr�ao tiskovnu konferenciju na kojoj su izrazili nezadovoljstvo idejom izgradnje vjetroelektrane na podru?ju Fu�ina. Njihovu kompletnu izjavu mo�ete na?i u nastavku teksta.

Nezadovoljni idejom izgradnje vjetroparka na podru?ju Fu�ina te provedbom Studije o utjecaju na okoli� tog postrojenja ju?er su u Fu�inama predstavnici fu�inskog ogranka EKO Kvarner i nekoliko politi?kih stranaka odr�ali tiskovnu konferenciju na kojoj su, uz obrazlo�enje svojih stavova, najavili daljnje aktivnosti koje bi, ako to bude potrebno, mogle zavr�iti i raspisivanjem referenduma na kojem bi se mje�tani ovog kraja izjasnili podupiru li projekt vjetroparka, ili su protiv.

Predsjednica Eko Kvarnera Fu�ine Jadranka Zano�kar Rado�evi? isti?e kako i njena udruga i veliki broj drugih ljudi smatra da ?e �tetni utjecaj na biljni i �ivotinjski svijet ovog podru?ja biti velik.

�Na javnoj raspravi bilo je jako puno primjedbi od strane mje�tana, ali i dr�avnog poduze?a �Hrvatske �ume�. No, po informacijama koje mi imamo sva ?e ta stajali�ta biti marginalizirana i nadle�ne �upanijske institucije sigurno ?e donijeti odluku kojom ?e podr�ati gradnju vjetroparka. To mi ne �elimo prihvatiti pa ?emo nastojati kroz izvanrednu sjednicu Op?inskog vije?a Fu�ina promijeniti odluku o izgradnji vjetroparka, a bude li trebalo, organizirat ?emo peticiju za provo?enje referenduma. Fu�ine su u proteklih pola stolje?a dale ve? izuzetno puno kad je rije? o energiji � od akumulacijskih jezera, dalekovoda i plinovoda � i taj novi �doprinos� nije nam potreban, tim vi�e �to Zvirjak i Kobiljak nikako nisu lokacije pogodne za vjetropark budu?i da bi se svega 700 metara od prvih ku?a gradilo 12 vjetrenja?a visokih 185 metara �to bi imalo stra�an utjecaj na izgled krajobraza�, rekla je Zano�ar Rado�evi? naglasiv�i kako Studija nije ra?ena po zakonima Republike Hrvatske i EU odredbama.

Mr. �eljko Perkovi?, ?lan Op?inskog vije?a Fu�ine i �umarski stru?njak, naglasio je kako projekt uop?e nije ekolo�ki i to ne samo zbog toga �to bi izgradnjom bilo uni�teno vi�e od 30 hektara kvalitetne prirodne bukovo-jelove �ume ve? i stoga �to je rije? o podru?ju na kojem postoji osam ugro�enih i vi�e od 30 za�ti?enih biljnih vrsta, 99 vrsta ptica od kojih je 98 vrsta za�ti?eno, sedam vrsta �i�mi�a koji su svi za�ti?eni, a taj je predio i stani�te medvjeda, vuka i risa.

�Smatram da bi zbog brojnih propusta Prostorni plan trebalo staviti van snage, a izgradnju vjetroparka zaustaviti jer je to projekt �tetan za Hrvatsku, a korist ?e imati jedino investitor i izra?iva?i studije�, rekao je Perkovi?.

�

Damir Zano�kar, ugledni hrvatski p?elar i ?lan PGS-a upozorio je kako bi gra?evinski radovi na izgradnji vjetroparka mogli na�tetiti sustavu pitke vode ovog kra�kog podru?ja te naglasio kako je neobi?no da je �uma na lokaciji Zvirjaka i Kobiljaka sve donedavno bila za�ti?ena, a onda je ta odredba o za�titi odjednom � ukinuta. [SEEbiz/Novi list]

I u ovom slu?aju, kao i u jo� nekima prije pokazuje se i stje?e dojam, barem prema javno dostupnim informacijama, da dr�avne institucije, ali i sami investitori u projekte koji bi trebali pogodovati razvoju lokalnih zajednica jednostavno zakazuju. Jer projekti vjetroelektrana upravo to i jesu, prilika za razvoj lokalnih zajednica. No, kada se lokalna zajednica pobuni protiv takvih projekata, o?ito je da postoji problem koji nije na vrijeme uo?en, prihva?en i rje�en na sveop?e zadovoljstvo.

?itaju?i izjavu mo�e se komentirati nekoliko stvari. Prije svega, �to se ti?e izjave o tome kako je 700 metara premala udaljenost vjetroagregata od ku?a, ta izjava nema svoje stru?no upori�te, jer je to uobi?ajena praksa u zemljama Europske Unije na koju se izjava u jednom dijelu i poziva, a dodatno i sa tehni?ke strane to je udaljnost koja osigurava stanovni�tvu apsolutno sigurnost u smislu utjecaja buke, treperenja sjene i sli?nih ne�eljenih utjecaja. Komentar o vizualnom utjecaju vjetorelektrane bi trebao biti sastavni dio studije utjecaja na okoli�, te bi se u tom smislu morale uva�avati primjedbe (ukoliko postoje) lokalne zajednice u procesu javnog uvida u studiju.

U izjavi se tako?er navodi uni�tavanje 30 hektara �ume, dok se u sa�etku studije za spomenutu vjetroelektranu na stranicama Ministarstva za�tite okoli�a navodi znatno manji broj. Nejasno je za�to dolazi do te razlike, s time da 30 hektara za 12 vjetroagregata zvu?i previ�e. No isto tako stoji ?injenica da gradnja vjetroelektrana u gustim �umskim podru?jima nije uobi?ajena praksa. Dodatno se navodi veliki broj biljnih i �ivotinjskih vrsta koje bi bile ugro�ene vjetroelektranom. Iako se ta izjava mo�e lako relativizirati, s obzirom na veliki broj lokacija u Hrvatskoj sa manje raznolikom florom i faunom, ali i na lokacijama koje nisu po�umljene, postavlja se pitanje koliko su i koje institucije odgovorne za prostorno planiranje, i za�to se u prostornom planu nalazi lokacija sa spomenutim obilje�jima?

Navodi se i da korist od izgradnje imaju samo investitor i izra?iva?i studije, �to nikako nije to?no, jer osim �to se tokom gradnje naj?e�?e zapo�ljavaju i koriste lokalne tvrtke, nakon gradnje ?e se nekoliko osoba zaposliti na odr�avanju i pogonu vjetroelektrane, a kada ista krene sa pogonom lokalna zajednica za svaki proizvedeni kWh dobiva naknadu od 1 lipe, �to bi u slu?aju vjetroelektrane od 36 MW na godi�njoj razini mogao biti prihod za lokalnu zajednicu od oko 100.000 eura, a to u svakom slu?aju nije malo novaca u prora?unu. Isto tako svaka vjetroelektrana je u interesu Republike Hrvatske po�to je potrebno do 2020. ostvariti cilj izgradnje 1.200 MW vjetroelektrana da bi se zadovoljili zahtjevi EU, a sada ih je u pogonu manje od 200 MW.

Me?utim, s obzirom na sve otegotne okolnosti koje su navedene vezano za ovu vjetroelektranu name?u se neka pitanja, kao npr. Za�to investitori uporno ne uspijevaju ili ne �ele kontrolirati NIMBY efekat, te za�to od samog po?etka lokalne zajednice ne shva?aju kao svoje partnere? Za�to dr�avne institucije prilikom prostornog planiranja uop?e dopu�taju planiranje izgradnje vjetroelektrana na gusto po�umljenim i florom i faunom bogatim podru?jima, kada ima i drugog izbora? Te za�to se investitori i izra?iva?i studija utjecaja na okoli� bolje ne potrude lokalnim zajednicama objasniti sve prednosti koje im ovakvi projekti donose, ali i upozoriti ih na mane? Problem centralizirane dr�ave je i taj �to se o pitanjima utjecaja na lokalnu zajednicu za ovakve velike projekte sve odlu?uje negdje drugdje. Lokalne zajednice bi trebale imati znatno ve?u ulogu u procjenama studija i iskazivanju podr�ke pojedinim projektima.