Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz regije

Eko Kvarner protiv studije utjecaja na okoliš za vjetroelektranu Fužine E-mail
Autor Leo Jerkić   
Nedjelja, 17 Veljača 2013 17:20

Eko Kvarner je zajedno s nekoliko lokalnih političkih staranaka i uz podršku nezadovoljnog lokalnog stanovništva održao tiskovnu konferenciju na kojoj su izrazili nezadovoljstvo idejom izgradnje vjetroelektrane na području Fužina. Njihovu kompletnu izjavu možete naći u nastavku teksta.

Nezadovoljni idejom izgradnje vjetroparka na području Fužina te provedbom Studije o utjecaju na okoliš tog postrojenja jučer su u Fužinama predstavnici fužinskog ogranka EKO Kvarner i nekoliko političkih stranaka održali tiskovnu konferenciju na kojoj su, uz obrazloženje svojih stavova, najavili daljnje aktivnosti koje bi, ako to bude potrebno, mogle završiti i raspisivanjem referenduma na kojem bi se mještani ovog kraja izjasnili podupiru li projekt vjetroparka, ili su protiv.

Predsjednica Eko Kvarnera Fužine Jadranka Zanoškar Radošević ističe kako i njena udruga i veliki broj drugih ljudi smatra da će štetni utjecaj na biljni i životinjski svijet ovog područja biti velik.

„Na javnoj raspravi bilo je jako puno primjedbi od strane mještana, ali i državnog poduzeća „Hrvatske šume“. No, po informacijama koje mi imamo sva će ta stajališta biti marginalizirana i nadležne županijske institucije sigurno će donijeti odluku kojom će podržati gradnju vjetroparka. To mi ne želimo prihvatiti pa ćemo nastojati kroz izvanrednu sjednicu Općinskog vijeća Fužina promijeniti odluku o izgradnji vjetroparka, a bude li trebalo, organizirat ćemo peticiju za provođenje referenduma. Fužine su u proteklih pola stoljeća dale već izuzetno puno kad je riječ o energiji – od akumulacijskih jezera, dalekovoda i plinovoda – i taj novi „doprinos“ nije nam potreban, tim više što Zvirjak i Kobiljak nikako nisu lokacije pogodne za vjetropark budući da bi se svega 700 metara od prvih kuća gradilo 12 vjetrenjača visokih 185 metara što bi imalo strašan utjecaj na izgled krajobraza“, rekla je Zanošar Radošević naglasivši kako Studija nije rađena po zakonima Republike Hrvatske i EU odredbama.

Mr. Željko Perković, član Općinskog vijeća Fužine i šumarski stručnjak, naglasio je kako projekt uopće nije ekološki i to ne samo zbog toga što bi izgradnjom bilo uništeno više od 30 hektara kvalitetne prirodne bukovo-jelove šume već i stoga što je riječ o području na kojem postoji osam ugroženih i više od 30 zaštićenih biljnih vrsta, 99 vrsta ptica od kojih je 98 vrsta zaštićeno, sedam vrsta šišmiša koji su svi zaštićeni, a taj je predio i stanište medvjeda, vuka i risa.

„Smatram da bi zbog brojnih propusta Prostorni plan trebalo staviti van snage, a izgradnju vjetroparka zaustaviti jer je to projekt štetan za Hrvatsku, a korist će imati jedino investitor i izrađivači studije“, rekao je Perković.

 

Damir Zanoškar, ugledni hrvatski pčelar i član PGS-a upozorio je kako bi građevinski radovi na izgradnji vjetroparka mogli naštetiti sustavu pitke vode ovog kraškog područja te naglasio kako je neobično da je šuma na lokaciji Zvirjaka i Kobiljaka sve donedavno bila zaštićena, a onda je ta odredba o zaštiti odjednom – ukinuta. [SEEbiz/Novi list]

I u ovom slučaju, kao i u još nekima prije pokazuje se i stječe dojam, barem prema javno dostupnim informacijama, da državne institucije, ali i sami investitori u projekte koji bi trebali pogodovati razvoju lokalnih zajednica jednostavno zakazuju. Jer projekti vjetroelektrana upravo to i jesu, prilika za razvoj lokalnih zajednica. No, kada se lokalna zajednica pobuni protiv takvih projekata, očito je da postoji problem koji nije na vrijeme uočen, prihvaćen i rješen na sveopće zadovoljstvo.

Čitajući izjavu može se komentirati nekoliko stvari. Prije svega, što se tiče izjave o tome kako je 700 metara premala udaljenost vjetroagregata od kuća, ta izjava nema svoje stručno uporište, jer je to uobičajena praksa u zemljama Europske Unije na koju se izjava u jednom dijelu i poziva, a dodatno i sa tehničke strane to je udaljnost koja osigurava stanovništvu apsolutno sigurnost u smislu utjecaja buke, treperenja sjene i sličnih neželjenih utjecaja. Komentar o vizualnom utjecaju vjetorelektrane bi trebao biti sastavni dio studije utjecaja na okoliš, te bi se u tom smislu morale uvažavati primjedbe (ukoliko postoje) lokalne zajednice u procesu javnog uvida u studiju.

U izjavi se također navodi uništavanje 30 hektara šume, dok se u sažetku studije za spomenutu vjetroelektranu na stranicama Ministarstva zaštite okoliša navodi znatno manji broj. Nejasno je zašto dolazi do te razlike, s time da 30 hektara za 12 vjetroagregata zvuči previše. No isto tako stoji činjenica da gradnja vjetroelektrana u gustim šumskim područjima nije uobičajena praksa. Dodatno se navodi veliki broj biljnih i životinjskih vrsta koje bi bile ugrožene vjetroelektranom. Iako se ta izjava može lako relativizirati, s obzirom na veliki broj lokacija u Hrvatskoj sa manje raznolikom florom i faunom, ali i na lokacijama koje nisu pošumljene, postavlja se pitanje koliko su i koje institucije odgovorne za prostorno planiranje, i zašto se u prostornom planu nalazi lokacija sa spomenutim obilježjima?

Navodi se i da korist od izgradnje imaju samo investitor i izrađivači studije, što nikako nije točno, jer osim što se tokom gradnje najčešće zapošljavaju i koriste lokalne tvrtke, nakon gradnje će se nekoliko osoba zaposliti na održavanju i pogonu vjetroelektrane, a kada ista krene sa pogonom lokalna zajednica za svaki proizvedeni kWh dobiva naknadu od 1 lipe, što bi u slučaju vjetroelektrane od 36 MW na godišnjoj razini mogao biti prihod za lokalnu zajednicu od oko 100.000 eura, a to u svakom slučaju nije malo novaca u proračunu. Isto tako svaka vjetroelektrana je u interesu Republike Hrvatske pošto je potrebno do 2020. ostvariti cilj izgradnje 1.200 MW vjetroelektrana da bi se zadovoljili zahtjevi EU, a sada ih je u pogonu manje od 200 MW.

Međutim, s obzirom na sve otegotne okolnosti koje su navedene vezano za ovu vjetroelektranu nameću se neka pitanja, kao npr. Zašto investitori uporno ne uspijevaju ili ne žele kontrolirati NIMBY efekat, te zašto od samog početka lokalne zajednice ne shvaćaju kao svoje partnere? Zašto državne institucije prilikom prostornog planiranja uopće dopuštaju planiranje izgradnje vjetroelektrana na gusto pošumljenim i florom i faunom bogatim područjima, kada ima i drugog izbora? Te zašto se investitori i izrađivači studija utjecaja na okoliš bolje ne potrude lokalnim zajednicama objasniti sve prednosti koje im ovakvi projekti donose, ali i upozoriti ih na mane? Problem centralizirane države je i taj što se o pitanjima utjecaja na lokalnu zajednicu za ovakve velike projekte sve odlučuje negdje drugdje. Lokalne zajednice bi trebale imati znatno veću ulogu u procjenama studija i iskazivanju podrške pojedinim projektima.

Tags:     studija utjecaja na okoliš      vjetroelektrana      fužine      europska unija
 
Komentari (7)
Evo zašto protiv vjetroparka!
7Ponedjeljak, 15 Travanj 2013 17:46
uvela ljubica
Na Crnom brdu u mjestu Danilo Biranj (500 tanovnika) šibensko-kninska županija postavili su vjetropark od sedam vjetroelektrana u neposrednoj blizini kuća, 300- 400 metara. Lokalna vlast nas nije sazvala, a ni objasnili nam što će nam izgraditi iznad glava i kakve ćemo posljedice imati.S vjetrenjačama je niknulo novo igralište u mjestu sa dobrom rasvjetom(umjetna trava, ograda).Pa zar toliko vrijedimo? Jadno.
Svi su se uhvatili očuvanja šuma, voda, zvijeri itd. Nigdje se ne spominju STANOVNICI koje živi u neposrednoj blizini. Od buke, vibracija,niskih frekvencija nema mira ni danju ni noću. Svi smo na rubu živaca doslovno, a ništa promjeniti nemožemo. Sad prave pristupne puteve za nove vjetroelektrane u Danilo Gornjem, mjestu nasuprot nas. Bit ćemo okruženi šumom vjetrenjača, a ne parkom.
Toliko su bili izdašni gradski oci da nemamo ni vanjsku rasvjetu, nogostup, a selo puno mladih obitelji i djece.
Svaka vam čast gorani.Nedajte se.Želim vam uspjeh u vašoj borbi protiv vjetroparka. Nama ni dragi bog više ne može pomoći.Dođite kod nas.Vidjet ćete "studija o utjecaju na zdravlje ljudi" iz prve ruke.Jedina prava, a ovo što pišu stručnjaci je da sebe ograde.
Sve oni znaju. Pametni su to ljudi, ali politika.....
Odgovor:
6Četvrtak, 21 Veljača 2013 12:53
E J
Zahvaljujem se na ovom iscrpnom izvještaju. Vrlo korisno.
prilog
5Četvrtak, 21 Veljača 2013 08:27
Jadranka Zanoškar
Želimo vas informirati da je Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko Goranske Županije bio naručitelj "Analize prostornih mogućnosti za korištenje energije vjetra u PGŽ" koju je izradio (EIPH) Energetski Institut Hrvoje Požar u studenom 2009g. U Analizi je razrađena metodologija izbora i ocjene potencijalnih lokacija za izgradnju vjetroelektrana u PGŽ. (Analiza je objavljena na google)
Pitanja koja se postavljaju i koja je UDRUGA EKO KVARNER OGRANAK OPĆINE FUŽINE uputio u PGŽ su sljedeća ( ako dobijemo odgovore informirati ćemo vas):
1.Zašto ova analiza i navedena metodologija ocjene lokacije nije korištena pri ocjeni lokacije „Vjetroelektrana Fužine 56 MW – I. faza (36 MW)"Zvirjak i Kobiljak. Iz takve biste analize vidjeli da ova lokacija pogoduje jedino investitoru( državne k.č., blizina puta, blizina dalekovoda – jednostavan prikljućak na el. mrežu) dok u odnosu na zaštitu prirode i stanovništva ima najniže ocjene. Ako takva analiza ne daje temelje za takvu ocjenu zašto se je financirala od strane PGŽ. Koliko je ta analiza koštala, i da li je to primjer kako PGŽ razbacuje novac svojih poreznih obveznika.
2.Zašto u toj analizi nije obrađena lokacija na koju je u svibnju 2009.g. Izmjenama i dopunama PP Općine Fužine preseljena lokacija „Vjetroelektrana Fužine 56 MW – I. faza (36 MW)" iz Ličkog polja na Zvirjak i Kobiljak. Zašto je u analizi uopće obrađivano Ličko polje kad je ta lokacija promjenjena s obzirom da studija datira od studeni 2009g. Da li to znači da uopće niste bili informirani o promjeni lokacije ili izvođača analize niste obavjestili o navedenim izmjenama.
3.Predviđene lokacije vjetroagregata su na dijelovima k.č.5410/1, 5463/1, 5522/1, 5745,5722, 5723, 5733, 5778, 5779 u ZK odjel Delnice k.o. Lič. Ova je rubna preborn šumema visokog uzgojnog oblika, sjemenjače koje karakterizira preborna struktura. Pomlađivanje je u ovim sastojinama trajno i uvijek prisutno. I vegetacijski je pokrov, zahvaljujući preboru, stalan te pruža zaštitu šumskom tlu od nepovoljnih utjecaja. Preborni način gospodarenja tim sastojinama ničim ne ugrožava njihovu potrajnost. Ovo je stanište bogato zavičajnim zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama. (Nismo našli primjer da je netko u svijetu u takvim šumama napravio vjetropark .I izvođači studije donjeli su nam brošuru na javnu raspravu gdje je to napravljeno samo u plantažnim šumama u svijetu ). Ove šume Gorskog kotara, "vrata" Gorskog kotara (barijera između primorske i kontinentalne klime) još su za vrijeme banovine hrvatske (1940g.) proglašena zaštitnom šumom k.o. Lič z.k.1502, ZK odjel Delnice,gdje je upisan taj teret. 2009g. k.č.pod teretom preseljene su u z.k. 1819 , ZK odjel Delnice, k.o. Lič - bez tereta. Molimo Vas odgovor iz kojih razloga i kojom odlukom R Hrvatske je sa ovih k.č. skinut teret "zaštitna šuma" 2009g.
4.Zašto PGŽ nije zajedno sa Općinom Fužine i Općinom Bakar nakon
Mišljenja Ministarstva Zaštite okoliša i prirode svojim dopisom KLASA:612-07/12-0110472 URBROJ: 517-07-1-1-2-12-4 Zagreb od 6. lipnja 2012.g.
razmotrila problem lokacije „Vjetroelektrana Fužine 56 MW – I. faza (36 MW)“ Zvirjak i Kobiljak i eventualno na tom širem području našla riješenje za alternativnu lociranje Vjetroparka između te dvije općine, a da se ne napravi takav ekocid samo iz razloga da takav jedan projekt "stane" u k.o.Lič i ne prelazi granice općina? Zašto ga se usprkost navedenom MIŠLJENJU ("potrebno provesti Glavnu ocjenu s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti") i dalje gura na ovu neprihvatljivu lokaciju? Zar ne postojite zato da bi rješavali ovakve situacije gdje jedan "pohlepni" mali načelnik želi uništiti prostor ( u interesu investitora), za koji je još putopisac D. Hirc 1898g. “Malo ima krajeva i u stranim zemljama gdje ti krasota leži kao na dlanu" Fužine su "okružene visokim brjegovima ,koje pokriva šuma” i “kićeno je odijelo što ga Fužina nosi i njime se ponosi”?
5.PROSTORNI PLAN OPĆINE FUŽINE
Člankom 125 stav 5 Druge izmjene i dopune prostornog plana uređenja, obzirom da se predviđene lokacije vjetroparka Zvirijak i Kobiljak nalaze unutar neistraženog vodozaštitnog područja određenog Prostornim planom Primorsko-goranske Županije (SN 10/5, 12/5) određena je mjera zabrane bilo kakvih zahvata u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja.Stoga tražimo da nam odgovorite zašto takva istraživanja nisu zatražena?
Obnovljivi izvori energije su nužnost i treba ih podržavati u interesu održanja čovjeka na ovoj planeti. No, kod nas, na Balkanu sve poprima karikaturalne oblike pa tako i slijepo, nekritički guranje vjetroelektrana svugdje gdje ima vjetra pri čemu je interes investitora na vrhu prioriteta. Nitko se ne obazire na negativan utjecaj na okoliš i ljude (Wind turbine syndrom). Na područje Fužina gura se vjetroelektrana koja će srušiti 30 ha samonikle bukovo-jelove šume koja je prirodna barijera primorske i gorske klime, uništava se stanište zvjeri i ptica, u neposrednoj blizini naselja. Predviđenih 12 vjetroagregata bit će visoki ukupno s lopaticama 185 m – 700 m od prvih kuća! (visina Zg katedrale je 100 m)...itd. Razvijena Europa "dala bi sve" za ovo bogatstvo koje je naša rijetka komparativna prednost. Nije li to paradoks koji se kontekstualno sasvim uklapa u profil male balkanske državice koja je prepuna bizarnosti. U ime "zelene energije" srušiti 30 ha "zelene" šume i rastjerati životinje i ljude ( jer PGŽ ne obavlja svoju osnovnu funkciju u suradnji općina na svom podrućju - pronalaženjem najboljih riješenja za svih)? Još jednom, zelena energija nema alternativu, ali mudro i 'cum grano salis'!
ZAŠTITA ŠUME
4Četvrtak, 21 Veljača 2013 06:23
Damir Zanoškar
Predmet:
Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš „Vjetroelektrana Fužine 56 MW – I. faza (36 MW)“, primjedbe



ZAŠTITA ŠUME
Prostor planinske visoravni ZVIRJAK , prirodna je šuma jele i bukve izrasle na vapnenačkoj podlozi kroz tisuče godina, izuzetno je vrijedan EKOLOŠKI PROSTOR . Smješten na samom rubu GORSKOG KOTARA njegov je klimatološki zaštitni uticaj veoma velik. Šuma zadržava oblake i povečava količinu oborina koje su veoma značajne za održavanje EKO sustava i život ljudi.
Izgradnjom vjetroparka koji je smješten po cijeloj površini visoravni, sječa 24 - 30 hektara visokovrijedne šume u studiji je minimizirano i tendeciozno proglašeno prihvatljivim.
- U studiji nisu obrađeni podaci o mogučim vjetroizvalama ( 80 tih godina prošlog stolječa orkanski vjetrovi poharali su zasađene mlade sastojine jele i smreke na području Zvirjaka.
- Otvaranjem sastojine jele i bukve koridorima širokim 10 m pa do 20m u samom srcu šumskog sustava opterečuju se stabla koja nisu rubna i nisu prilagođena jakim i olujnim udarima bure i juga te se mogu očekivati velike štete na cjeloj visoravni.
- U studiji nisu dovoljno dobro obrađeni utjecaji SUŠENJA JELE koja raste na vapnencu, sa plitkim pokrovom rizosfere koja zadržava vodu, omogučava simbiozu mikroorganizama, gljiva (micelij – mikoriza – opskrba jele vodom i mineralnim tvarima) i jele da u teškim sušnim uvjetima prežive. EKO SUSTAV počiva na kristalnim nogama i veoma lako može doći do lančane katastrofe i odumiranja jele. Početkom stolječa na području Kobiljaka probijena je cesta širine 5 do 6 metara u dužini od 2 km što je dovelo do ekološke katastrofe i odumiranje preko 30% sastjina jelove šume ispod i iznad ceste.
- Zanemaren je utjecaj rada lopatica, preusmjeravanje gibanja zraka (topliji zrak radom lopatica spušta se na nižu razinu i udara o tlo i šumu što dovodi do bržeg isušivanja plitke rizosfere i onemogučuje transpiraciju vlage iz zraka u krošnjama jele, kondenzaciju na okolnim stjenama, jedinim izvorima vlage u ljetnim sušnim mjesecima.
ISUŠIVANJE OKOLNOG PROSTORA, ONEMOGUČAVANJE TRANSPIRACIJE VLAGE IZ ZRAKA kao i SMANJENJE KONDENZACIJE PREDUVJET SU EKOLOŠKE KATASTROFE I ODUMIRANJE JELE NA VISORAVNI ZVIRJAK.
- U POTPUNOSTI JE ZANEMARENO OŠTEČENJE ŠUME UDAROM LEDA SA LOPATICA, Led na području visoravni ZVIRJAK veoma je česta pojava, naslage veće od 50 mm rušile su okolne dalekovode, oštečivale šumske sastojine. Možemo samo zamisliti zaleđenu šumu koju bombardiraju komadi leda otkinutih sa lopatica koji velikom brzinom udaraju u stabla i u tako kritičnim uvjetima mehanička oštečenja mogu biti izuzetno opasna za opstojnost ŠUME, ŽIVOTINJA i LJUDI.

IZ SVIH NAVEDENIH RAZLOGA SMATRAMO DA PLANINSKA VISORAVAN ZVIRJAK NIJE POGODNA ZA IZGRADNJU VJETROPARKA, UGROŽAVA CIJELI EKOSUSTAV VISORAVNI i UGROŽAVA OPSTANAK BILJNE i ŽIVOTINJSKE ZAJEDNICE.

- Pčelarska udruga MEDUN Delnice
- UDRUŽENJE PČELARSKIH UDRUGA PGŽ
- Damir Zanoškar dipl.inž.strojarstva, naslovni predavač na Veleučilištu Rijeka biotehnologija – pčelarstvo. Predstavnik pčelara PGŽ u Hrvatskom pčelarskom savezu i član upravnog odbora HPS-a.
ZAŠTITA VODA
3Četvrtak, 21 Veljača 2013 05:57
Damir Zanoškar
Predmet:
Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš „Vjetroelektrana Fužine 56 MW – I. faza (36 MW)“, primjedbe



ZAŠTITA VODA
Prostor planinske visoravni ZVIRJAK , izuzetno je vrijedan EKOLOŠKI PROSTOR, prirodni filter oborinskih voda koje otječu podzemnim tokovima ka izuzetno ZNAČAJNIM i ZAŠTIČENIM IZVORIMA i vodocrpilištima u priobalju. U bližoj okolici nalaze se vodocrpilište „DOBRICA“ (Bakarski zaljev), podzemna akumulacija (arhiv HEP-a i grada Crikvenice) podno Tribaljskog polj cca 1 000 000 m3 izuzetno kvalitetne vode izdašnosti 150 l/s u sušnom razdoblju, vodocrpilište SUŠICE i IZVOR NOVLJANSKE ŽRNOVNICE čijom se vodom opskrbljuju priobalni gradovi i naselja Crikvenice i Novog Vinodolskog.
Proglasiti prostor Zvirjaka slivnim područjem Bakarskog zaljeva izvorišta Žminica bez detaljnih namjenskih hidrogeoliških istraživanja, tj. samo na temelju pretpostavki, veoma je tendeciozno i u krajnjem slučaju neozbiljno. Nacrtana razvodnica slivova nije točna jer je ranijim istraživanjima (prof. Poljak, inž Pavlin ) koja su rađena za potrebe HEP-a utvrđeno da područje Razomira i Medveđaka pripadaju slivnom području SUŠICE (tribaljske podzemne akumulacije).
Planinska visoravan ZVIRJAKA 900 m.n.v. na sjeverozapadnoj strani naslonjena je na vodonepropusnu andenzitnu jezgru (kamenolom Benkovac), koji graniči sa Lepeničkim poljem i potokom Rječinom koja djelomice ponire ispod masiva Tuhobiča i izvire u Bakarskom zaljevu (utvrđeno bojanjem Na-florescinom). Svi ostali vodotoci sjeverno i sjeveroistočno od Zvirjaka (potok Benkovac koji ponire podno Zvirjaka, Ličanke ponor podno Bitoraja i Kobiljaka u slivu su Novljanske Žrnovnice ili Sušice !!!.
Zanimljiv je podatak da su nakon izgradnje HE- Tribalj u Vinodolskoj dolini, presušili neki izvpori (sliv Dubračine) koji su do tada bili aktivni tijekom cijele godi, a sada se aktiviraju za visokih vodnih valova ili preljeva u sustavu HE Tribalj.
Na južnoj strani visoravan Zvirjaka i Planinu Medveđak dijeli krška ponikva sa dnom na 740 m.n.v. koja sa velikom vjerojatnošću povezuje vode ZVIRJAKA i MEDVEĐAKA u istu sustav i sa velikom vjerojatnošću dio su slivnog područja SUŠICE i Tribaljske akumulacije. Gotovo svi istraživani vodotoci nadzemni i podzemni na području općine Fužine imaju pravac pružanja jug – jugoistok i prate vanjska obilježja terena, razvodnice vodopropusnih vapnenačkih gorja i vodonepropusnih silikatnih brda koja su fenomen na području Gorskog Kotara..
Procjena na osnovi vlastitog speleološkog iskustva (speleološko društvo „Pauk“ ), na istraživanju ponora potoka Vrata, ponora Ličanke, i izvorišta Ličanke i malog Vrela (ronjenje kroz sifone i podzemne prolaze – suradnja s francuskim speleogom roniocom Franck Vasseurom, 1997-1999), istraživanje jama i ponikvi (vrtača) na području Gorskog kotara i šire.. Istraživanja podzemnih tokova i njihovo kartiranje za potrebe HE Vinodol.
Izgradnjom VJETROPARKA na području ZVIRJAKA trajno će doći do oštečenja šumskog pokrova, tankog sloja rizosfere i njene funkcije prirodnog filtera, vrtače na području Zvirjaka bit će opterećene velikom količinom iskopanog materijala, miniranjem i iskopima rastreseno okolno područje, izgradnjom prometnica i platoa za stupove vjetroagregata ubrzat će protjecanje oborinskih voda, eroziju okolnog zemljišta i sva potencijalna zagađenja djelovanjem strojeva i ljudi do mogučih havarija na vjetroelektranama, istjecanje ulja u okoliš, mogu dovesti do trajnog oštečenja hidrološki gledano VISOKO VRIJEDNOG PROSTORA i do trajnog zagađenja zaliha pitke vode na području PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE.
Havarije na području vjetroparka mogu izazvati izuzetno jaki udari vjetra, led koji je izražen na tom području (lomovi stupova dalekovoda koji su dimenzionirani za velika opterečenja – led preko 5 cm) kao i udari groma koji su voma česti (lom lopatice – Vrataruša).
Prema UVJETIMA UREĐENJA PROSTORA PGŽ NA PODRUČJU VJETROPARKA prije bilo kakvih drugih radova TREBA PROVESTI DETALJNA HIDROGEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA da se utvrdi točna pripadnost sliva visoravni ZVIRJAK, da se utvrdi u koju kategoriju zaštite područje pripada a sve drugo je AVANTURIZAM sa nesagledivim posljedicama za IZVORIOŠTA PITKE VODE koja će u bliskoj budučnosti imati STRATEŠKI ZNAČAJ za opstanak ljudi na ovom prostoru.
Damir Zanoškar dipl.inž.strojarstva,
speleolog član speleološke udruge „Pauk“ Fužine.
Odgovor:
2Srijeda, 20 Veljača 2013 22:27
E J
Otkupna cijene električne energije je 74 lipe, no to nije poticaj. Prosječna otkupna cijena električne energije u Hrvatskoj je oko 50 lipa, s time da neke elektrane (termoelektrane) u HEP-ovom sustavu imaju proizvodnu cijenu električne energije i preko 1 kn po kilovatsatu, dok uvozna električna energije nekad košta i više od toga, a nekada je tu negdje na razini otkupne cijene za vjetroelektrane. Moglo bi se još analizirati proizvodnu cijenu električne energije iz vjetroelektrana nakon isteka 14 godine, itd. itd. Poanta je, vjetroelektrane, ako su pravilno planirane, pomažu razvoj lokalne zajednice. Uostalom prošle godine je cijena električne energije za građanstvo bez ikakvog utjecaja obnovljivih skočila za 20%, a naknada za obnovljive u strukturi cijene na računima iznosi 0,5%.
ve - novac
1Srijeda, 20 Veljača 2013 19:13
adrijana radošević
mala replika - činjenica je da će lokalna samouprava dobivati 1 lipu po kilovatsatu, ali je isto tako i činjenica da će investitor od RH dobivati 74 lipe poticaja po kilovatsatu.
Pošto su stanovnici lokalnih samouprava ujedno i građani republike hrvatske, zgodno je uočiti mehanizam spojenih posuda.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Prijava na newsletter


Primati HTML?

Joomla : Vjetroelektrane.com

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?