Mit: Vjetroelektrane su nepopularne

• Ispitivanja pokazuju upravo suprotno
• 71% pu?anstva u EU iskazuje svoju potporu za gradnju vjetroelektrana (izvor: ewea.org)
• Postotak potpore vjetroelektranama je još ve?i kod dijela pu?anstva koje u blizini svog životnog prostora ima izgra?ene vjetroelektrane

Mit: Vjetroelektrane zauzimaju veliki dio zemljišta

• Površina koju prosje?ni vjetroagregat sam po sebi zauzima je izuzetno mala – cca. 30 m²
• Manipulativna površina za postavljanje vjetroagregata zauzima svega 1500 – 2000 m²
• Dodatno, do vjetroelektrana se ponekad moraju izgraditi i pristupni putevi (makadamskog tipa) koji poslije vrlo ?esto služe i drugoj svrsi, a ne samo dovozu vjetroagregata na lokaciju
• Zemljišta na koja se vjetroagregati postavljaju su veoma ?esto nepristupa?na i nisu poljoprivredna zemljišta
• Zemljište izme?u vjetroagregata može se bez ikakvog problema koristiti za poljoprivredu ili sto?arstvo

Mit: Vjetroagregati su opasni

• Vjetroelektrane ne proizvode štetne plinove, zaga?enja ili opasan otpad
• U 2009. u svijetu je bilo instalirano skoro 160.000 MW vjetroelektrana (ukupna snaga kao 230 Nuklearnih elektrana Krško), a u proteklih 25 godina instalirano je preko 80.000 vjetroagregata, i niti na jednom se nije dogodila havarija opasna za zdravlje ljudi (izvor: wwindea.org)
• Postoje brojne studije koje potvr?uju kako buka iz vjetroelektrana nije štetna ili opasna za ljude (izvor: ewea.org)
• Svaki vjetropark mora po pitanju buke zadovoljiti nivo koji je propisan zakonom o zaštiti okoliša
• Efekt treperenja sjene, koji se sve ?eš?e spominje kao jedan od štetnih efekata vjetroelektrana se u današnje vrijeme tako?er detaljno modelira za potrebe izrade studija utjecaja na okoliš, i op?enito ovaj efekat se pojavljuje u izuzetno rijetkim slu?ajevima s obzirom na propisanu udaljenost vjetroelektrana od stambenih objekata i naselja – no kada se pojavljuje lako se rješava kratkotrajnim isklju?ivanjem problemati?nog ili problemati?nih vjetroagregata u vremenima mogu?eg treperenja

Mit: Zbog blizine izgra?enih vjetroelektrana padaju cijene nekretnina

• Mnoge studije širom Europe i svijeta dokazuju kako vjetroelektrane nemaju nikakav utjecaj na kretanje cijena nekretnina u njihovoj blizini (izvor: ewea.org)
• Ankete tako?er pokazuju kako su ljudi koji žive blizu vjetroelektrana njihovi najve?i zagovaratelji

Mit: Vjetroelektrane tjeraju turiste

• U mnogim zemljama vjetroelektrane su turisti?ka atrakcija, te se prema stupnju ure?enosti i ?isto?e mogu mjeriti sa nacionalnim parkovima
• Samo jednu vjetroelektranu u Škotskoj (Scroby Sands) godišnje posjeti preko 35.000 turista
• 90% ispitanih turista koji su posjetili tu Škotsku vjetroelektranu izjavilo je kako su bili veoma zadovoljni izletom
• Vjetroelektrane su tako?er odraz razvoja i brige neke zemlje za svoj okoliš, zrak, zdravlje i hranu, te kao takve stvaraju pozitivnu sliku o regiji u kojoj se nalaze
• Mnogi veliki njema?ki gradovi u svojoj blizini imaju izgra?ene pojedina?ne vjetroagregate ili cijele vjetroelektrane i kao simbol svog razvoja i brige za okoliš u kojem žive

Mit: Lopatice vjetroagregata opasne su za ptice

• Vjetroelektrane se ne izgra?uju na mjestima migracijskih putova ptica
• Najve?a opasnost za ptice i njihovu populacija su klimatske promjene
• Vjetroelektrane ne ugrožavaju populaciju ptica
• Ne postoje ?injenice da je i jedna vjetroelektrana izazvala bilo koji ve?i štetan efekat po ptice, ve?i od neke zgrade ili npr. aerodroma
• Istraživanja u Danskoj pokazuju da su stradavanja ptica od vjetroagregata zanemariva u odnosu na broj koji ih strada u naletima na automobile
• Istraživanja u SAD-u pokazuju da smrtnost ptica od vjetroagregata iznosi manje od jednog promila u odnosu na smrtnost ptica od strane doma?ih ma?aka
• Pri projektiranju i izgradnji vjetroelektrana sudjeluju i znanstvenici kojima se time omogu?uje bolje razumijevanje ekologije ptica

Mit: Vjetroelektrane proizvode malo energije

• Doista, u usporedbi s nuklearnim elektranama, termoelektranama pa i velikim hidroelektranama, vjetroelektrane po jedinici instalirane snage proizvode manje energije
• Me?utim, samo jedan vjetroagregat snage 2 MW na dobroj lokaciji proizvodi godišnje toliko energije koliko utroši do 2000 doma?instava
• Hrvatska uvozi izme?u 30 i 35% elektri?ne energije, pa se doista vjetroelektranama može djelovati na sniženje uvoza iste
• Udio proizvodnje iz vjetroelektrana u ukupnoj potrošnji elektri?ne energije bio je (2010.): 24% u Danskoj, 14,8% u Portugalu, 14,4% u Španjolskoj, 10,1% u Irskoj i 9,4% u Njema?koj (izvor: ewea.org)
• Vjetroelektrane mogu pridonijeti pouzdanosti opskrbom elektri?ne energije otoka ili udaljenih podru?ja

Mit: Proizvodnja iz vjetroelektrana je skupa

• O?ekuje se kako ?e cijena elektri?ne energije dobivene iz vjetroelektrana do 2020. godine biti konkurentna elektri?noj energiji dobivenoj iz drugih izvora (dijelom je to ve? i ostvareno)
• Jednom kada se otplati kapitalna investicija, cijena proizvedene elektri?ne energije iz vjetroelektrana je ve? danas konkurentna najjeftinijim izvorima elektri?ne energije zbog male potrebe za održavanjem i besplatnog goriva
• Proizvodnjom elektri?ne energije iz vjetra u EU u 2009. godini ušte?eno je 6 milijardi eura koji bi bili potrošeni na kupnju nekog od fosilnih goriva

Mit: Energija iz vjetra ne doprinosi smanjenju klimatskih promjena

• Proizvodnjom energije iz vjetra smanjuje se prizvodnja CO₂
• Proizvodnjom elektri?ne energije iz vjetra u EU u 2009. godini izbjegnuto je ispuštanje 160 milijuna tona CO₂ što je ekvivalent kao da je na prometnicama bilo 25% manje automobila (izvor: ewea.org)

Mit: Projekti izgradnje se provode bez odobrenja lokalne zajednice

• Zakonom je strogo propisano kako se vjetroelektrane ne mogu izgra?ivati bez odobrenja lokalne zajednice i odobrenih urbanisti?kih planova na lokalnom nivou
• Svaka vjetroelektrana mora zadovoljiti strogo propisane zakone i procedure vezane za zaštitu okoliša, prostorni plan i ure?enje
• Za vjetroelektranu ve?u od 20 MW dozvolu mora izdati nadležno ministarstvo
• Kod projektiranja vjetroelektrana mora se zadovoljiti stroge uvjete sa?uvanja prirodnog okoliša

Mit: Vjetroelektrane su u kona?nici skuplje od drugih obnovljivih izvora energije

• Vjetroelektrane su trenutno u prosjeku najekonomi?nija tehnologija iskorištavanja obnovljivih izvora energije.
• Vjetroelektrane predstavljaju tehnologiju koja trenutno ima najve?u stopu rasta u svijetu i to u proteklih nekoliko godina od preko 30%
• Danska trenutno zadovoljava oko 21% svoje potrošnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana, a planovi su da do 2030. dostigne iznos od 50%
• Razvoj vjetroelektrana u Danskoj potaknuo je razvoj industrije koja proizvodi generatore i turbine, te danas ta industrija zapošljava preko 20.000 ljudi
• Danska industrija vjetroagregata 90% svoje proizvodnje izvozi
• O?ekivani rast vjetroelektrana u svijetu je ve?i od rasta Kineske ekonomije
• U EU industrija vjetra zapošljava 192.000 ljudi (2009. izvor: ewea.org)

Mit: Vjetroelektrane negativno utje?u na sigurnost opskrbe elektri?nom energijom

• Vjetar je nestalan, ali predvidljiv izvor energije
• Vjetar ne puše jednako na svim lokacijama – u ve?ini slu?ajeva, kada na nekim lokacijama nema vjetra ima ga na drugim
• Moderni vjetroagregati pozitivno utje?u na sigurnost opskrbe elektri?nom energijom
• Vjetar nije izvor energije koji je podložan politi?koj volji i puše u svim dijelovima svijeta (dok fosilna goriva imaju samo „oni sretni“)
• Vjetar se može nadopunjavati s ostalim obnovljivim izvorima energije (posebno sa akumulacijskim i reverzibilnim hidroelektranama)

Mit: Energija iz vjetroelektrana je besplatna

• Nije, današnja zajam?ena otkupna cijena elektri?ne energije iz vjetroelektrana je oko 10 €c/kWh (u Hrvatskoj, ali i u ve?ini zemalja EU) – time se u sektor nastoje privu?i privatne investicije
• Prosje?na prodajna cijena elektri?ne energije na europskoj elektroenergetskoj tržnici je oko 5 €c/kWh
• Cijena proizvodnje iz nuklearnih elektrana je oko 3 €c/kWh
• Proizvodna cijena elektri?ne energije iz vjetroelektrana nakon isteka zajam?enog ugovora o otkupu elektri?ne energije po poticajnoj cijeni i nakon povrata investicijskih troškova je na razini oko 2-3 €c/kWh (uzevši u obzir troškove goriva, održavanja i pogona)
• U ne tako dalekoj budu?nosti, može se o?ekivati daljnji pad cijena i potpuno izjedna?avanje cijene proizvodnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana s konvencionalnim elektranama, a posebno kada se kod konvencionalnih u cijenu ura?una i trošak ispuštanja CO₂ u atmosferu

Mit: Vjetroelektrana možemo dograditi koliko ho?emo

• Ne možemo, za prihvat vjetroelektrana u mrežu ista se mora nadogra?ivati
• Sustav se mora dograditi elektranama na stalnije izvore energije, tj. onima koje mogu pohranjivati elektri?nu energiju (recimo akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane, te elektrane na biomasu i bioplin) za periode kada vjetra nema ili je on prejak
• Dio elektrana mora imati visoka regulacijska svojstva (mogu?nost brze promjene isporu?ene snage) kako bi se svladale relativno brze promjene brzine vjetra
• EWEA, kao krovna europska organizacija za energiju vjetra i sama snažno podržava i zagovara korištenje drugih obnovljivih izvora energije pokazuju?i time svjesnost da vjetroelektrane ne mogu dati cjelovito rješenje