Mit: Vjetroelektrane su nepopularne
- Ispitivanja pokazuju upravo suprotno
- 71% pučanstva u EU iskazuje svoju potporu za gradnju vjetroelektrana (izvor: ewea.org)
- Postotak potpore vjetroelektranama je još veći kod dijela pučanstva koje u blizini svog životnog prostora ima izgrađene vjetroelektrane
Mit: Vjetroelektrane zauzimaju veliki dio zemljišta
- Površina koju prosječni vjetroagregat sam po sebi zauzima je izuzetno mala – cca. 30 m2
- Manipulativna površina za postavljanje vjetroagregata zauzima svega 1500 – 2000 m2
- Dodatno, do vjetroelektrana se ponekad moraju izgraditi i pristupni putevi (makadamskog tipa) koji poslije vrlo često služe i drugoj svrsi, a ne samo dovozu vjetroagregata na lokaciju
- Zemljišta na koja se vjetroagregati postavljaju su veoma često nepristupačna i nisu poljoprivredna zemljišta
- Zemljište između vjetroagregata može se bez ikakvog problema koristiti za poljoprivredu ili stočarstvo
Mit: Vjetroagregati su opasni
- Vjetroelektrane ne proizvode štetne plinove, zagađenja ili opasan otpad
- U 2009. u svijetu je bilo instalirano skoro 160.000 MW vjetroelektrana (ukupna snaga kao 230 Nuklearnih elektrana Krško), a u proteklih 25 godina instalirano je preko 80.000 vjetroagregata, i niti na jednom se nije dogodila havarija opasna za zdravlje ljudi (izvor: wwindea.org)
- Postoje brojne studije koje potvrđuju kako buka iz vjetroelektrana nije štetna ili opasna za ljude (izvor: ewea.org)
- Svaki vjetropark mora po pitanju buke zadovoljiti nivo koji je propisan zakonom o zaštiti okoliša
- Efekt treperenja sjene, koji se sve češće spominje kao jedan od štetnih efekata vjetroelektrana se u današnje vrijeme također detaljno modelira za potrebe izrade studija utjecaja na okoliš, i općenito ovaj efekat se pojavljuje u izuzetno rijetkim slučajevima s obzirom na propisanu udaljenost vjetroelektrana od stambenih objekata i naselja – no kada se pojavljuje lako se rješava kratkotrajnim isključivanjem problematičnog ili problematičnih vjetroagregata u vremenima mogućeg treperenja
Mit: Zbog blizine izgrađenih vjetroelektrana padaju cijene nekretnina
- Mnoge studije širom Europe i svijeta dokazuju kako vjetroelektrane nemaju nikakav utjecaj na kretanje cijena nekretnina u njihovoj blizini (izvor: ewea.org)
- Ankete također pokazuju kako su ljudi koji žive blizu vjetroelektrana njihovi najveći zagovaratelji
Mit: Vjetroelektrane tjeraju turiste
- U mnogim zemljama vjetroelektrane su turistička atrakcija, te se prema stupnju uređenosti i čistoće mogu mjeriti sa nacionalnim parkovima
- Samo jednu vjetroelektranu u Škotskoj (Scroby Sands) godišnje posjeti preko 35.000 turista
- 90% ispitanih turista koji su posjetili tu Škotsku vjetroelektranu izjavilo je kako su bili veoma zadovoljni izletom
- Vjetroelektrane su također odraz razvoja i brige neke zemlje za svoj okoliš, zrak, zdravlje i hranu, te kao takve stvaraju pozitivnu sliku o regiji u kojoj se nalaze
- Mnogi veliki njemački gradovi u svojoj blizini imaju izgrađene pojedinačne vjetroagregate ili cijele vjetroelektrane i kao simbol svog razvoja i brige za okoliš u kojem žive
Mit: Lopatice vjetroagregata opasne su za ptice
- Vjetroelektrane se ne izgrađuju na mjestima migracijskih putova ptica
- Najveća opasnost za ptice i njihovu populacija su klimatske promjene
- Vjetroelektrane ne ugrožavaju populaciju ptica
- Ne postoje činjenice da je i jedna vjetroelektrana izazvala bilo koji veći štetan efekat po ptice, veći od neke zgrade ili npr. aerodroma
- Istraživanja u Danskoj pokazuju da su stradavanja ptica od vjetroagregata zanemariva u odnosu na broj koji ih strada u naletima na automobile
- Istraživanja u SAD-u pokazuju da smrtnost ptica od vjetroagregata iznosi manje od jednog promila u odnosu na smrtnost ptica od strane domaćih mačaka
- Pri projektiranju i izgradnji vjetroelektrana sudjeluju i znanstvenici kojima se time omogućuje bolje razumijevanje ekologije ptica
Mit: Vjetroelektrane proizvode malo energije
- Doista, u usporedbi s nuklearnim elektranama, termoelektranama pa i velikim hidroelektranama, vjetroelektrane po jedinici instalirane snage proizvode manje energije
- Međutim, samo jedan vjetroagregat snage 2 MW na dobroj lokaciji proizvodi godišnje toliko energije koliko utroši do 2000 domaćinstava
- Hrvatska uvozi između 30 i 35% električne energije, pa se doista vjetroelektranama može djelovati na sniženje uvoza iste
- Udio proizvodnje iz vjetroelektrana u ukupnoj potrošnji električne energije bio je (2010.): 24% u Danskoj, 14,8% u Portugalu, 14,4% u Španjolskoj, 10,1% u Irskoj i 9,4% u Njemačkoj (izvor: ewea.org)
- Vjetroelektrane mogu pridonijeti pouzdanosti opskrbom električne energije otoka ili udaljenih područja
Mit: Proizvodnja iz vjetroelektrana je skupa
- Očekuje se kako će cijena električne energije dobivene iz vjetroelektrana do 2020. godine biti konkurentna električnoj energiji dobivenoj iz drugih izvora (dijelom je to već i ostvareno)
- Jednom kada se otplati kapitalna investicija, cijena proizvedene električne energije iz vjetroelektrana je već danas konkurentna najjeftinijim izvorima električne energije zbog male potrebe za održavanjem i besplatnog goriva
- Proizvodnjom električne energije iz vjetra u EU u 2009. godini ušteđeno je 6 milijardi eura koji bi bili potrošeni na kupnju nekog od fosilnih goriva
Mit: Energija iz vjetra ne doprinosi smanjenju klimatskih promjena
- Proizvodnjom energije iz vjetra smanjuje se prizvodnja CO2
- Proizvodnjom električne energije iz vjetra u EU u 2009. godini izbjegnuto je ispuštanje 160 milijuna tona CO2 što je ekvivalent kao da je na prometnicama bilo 25% manje automobila (izvor: ewea.org)
Mit: Projekti izgradnje se provode bez odobrenja lokalne zajednice
- Zakonom je strogo propisano kako se vjetroelektrane ne mogu izgrađivati bez odobrenja lokalne zajednice i odobrenih urbanističkih planova na lokalnom nivou
- Svaka vjetroelektrana mora zadovoljiti strogo propisane zakone i procedure vezane za zaštitu okoliša, prostorni plan i uređenje
- Za vjetroelektranu veću od 20 MW dozvolu mora izdati nadležno ministarstvo
- Kod projektiranja vjetroelektrana mora se zadovoljiti stroge uvjete sačuvanja prirodnog okoliša
Mit: Vjetroelektrane su u konačnici skuplje od drugih obnovljivih izvora energije
- Vjetroelektrane su trenutno u prosjeku najekonomičnija tehnologija iskorištavanja obnovljivih izvora energije.
- Vjetroelektrane predstavljaju tehnologiju koja trenutno ima najveću stopu rasta u svijetu i to u proteklih nekoliko godina od preko 30%
- Danska trenutno zadovoljava oko 21% svoje potrošnje električne energije iz vjetroelektrana, a planovi su da do 2030. dostigne iznos od 50%
- Razvoj vjetroelektrana u Danskoj potaknuo je razvoj industrije koja proizvodi generatore i turbine, te danas ta industrija zapošljava preko 20.000 ljudi
- Danska industrija vjetroagregata 90% svoje proizvodnje izvozi
- Očekivani rast vjetroelektrana u svijetu je veći od rasta Kineske ekonomije
- U EU industrija vjetra zapošljava 192.000 ljudi (2009. izvor: ewea.org)
Mit: Vjetroelektrane negativno utječu na sigurnost opskrbe električnom energijom
- Vjetar je nestalan, ali predvidljiv izvor energije
- Vjetar ne puše jednako na svim lokacijama – u većini slučajeva, kada na nekim lokacijama nema vjetra ima ga na drugim
- Moderni vjetroagregati pozitivno utječu na sigurnost opskrbe električnom energijom
- Vjetar nije izvor energije koji je podložan političkoj volji i puše u svim dijelovima svijeta (dok fosilna goriva imaju samo „oni sretni“)
- Vjetar se može nadopunjavati s ostalim obnovljivim izvorima energije (posebno sa akumulacijskim i reverzibilnim hidroelektranama)
Mit: Energija iz vjetroelektrana je besplatna
- Nije, današnja zajamčena otkupna cijena električne energije iz vjetroelektrana je oko 10 €c/kWh (u Hrvatskoj, ali i u većini zemalja EU) – time se u sektor nastoje privući privatne investicije
- Prosječna prodajna cijena električne energije na europskoj elektroenergetskoj tržnici je oko 5 €c/kWh
- Cijena proizvodnje iz nuklearnih elektrana je oko 3 €c/kWh
- Proizvodna cijena električne energije iz vjetroelektrana nakon isteka zajamčenog ugovora o otkupu električne energije po poticajnoj cijeni i nakon povrata investicijskih troškova je na razini oko 2-3 €c/kWh (uzevši u obzir troškove goriva, održavanja i pogona)
- U ne tako dalekoj budućnosti, može se očekivati daljnji pad cijena i potpuno izjednačavanje cijene proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana s konvencionalnim elektranama, a posebno kada se kod konvencionalnih u cijenu uračuna i trošak ispuštanja CO2 u atmosferu
Mit: Vjetroelektrana možemo dograditi koliko hoćemo
- Ne možemo, za prihvat vjetroelektrana u mrežu ista se mora nadograđivati
- Sustav se mora dograditi elektranama na stalnije izvore energije, tj. onima koje mogu pohranjivati električnu energiju (recimo akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane, te elektrane na biomasu i bioplin) za periode kada vjetra nema ili je on prejak
- Dio elektrana mora imati visoka regulacijska svojstva (mogućnost brze promjene isporučene snage) kako bi se svladale relativno brze promjene brzine vjetra
- EWEA, kao krovna europska organizacija za energiju vjetra i sama snažno podržava i zagovara korištenje drugih obnovljivih izvora energije pokazujući time svjesnost da vjetroelektrane ne mogu dati cjelovito rješenje
|