Mit: Vjetroelektrane su nepopularne

• Ispitivanja pokazuju upravo suprotno
• 71% pučanstva u EU iskazuje svoju potporu za gradnju vjetroelektrana (izvor: ewea.org)
• Postotak potpore vjetroelektranama je još veći kod dijela pučanstva koje u blizini svog životnog prostora ima izgrađene vjetroelektrane

Mit: Vjetroelektrane zauzimaju veliki dio zemljišta

• Površina koju prosječni vjetroagregat sam po sebi zauzima je izuzetno mala – cca. 30 m²
• Manipulativna površina za postavljanje vjetroagregata zauzima svega 1500 – 2000 m²
• Dodatno, do vjetroelektrana se ponekad moraju izgraditi i pristupni putevi (makadamskog tipa) koji poslije vrlo često služe i drugoj svrsi, a ne samo dovozu vjetroagregata na lokaciju
• Zemljišta na koja se vjetroagregati postavljaju su veoma često nepristupačna i nisu poljoprivredna zemljišta
• Zemljište između vjetroagregata može se bez ikakvog problema koristiti za poljoprivredu ili stočarstvo

Mit: Vjetroagregati su opasni

• Vjetroelektrane ne proizvode štetne plinove, zagađenja ili opasan otpad
• U 2009. u svijetu je bilo instalirano skoro 160.000 MW vjetroelektrana (ukupna snaga kao 230 Nuklearnih elektrana Krško), a u proteklih 25 godina instalirano je preko 80.000 vjetroagregata, i niti na jednom se nije dogodila havarija opasna za zdravlje ljudi (izvor: wwindea.org)
• Postoje brojne studije koje potvrđuju kako buka iz vjetroelektrana nije štetna ili opasna za ljude (izvor: ewea.org)
• Svaki vjetropark mora po pitanju buke zadovoljiti nivo koji je propisan zakonom o zaštiti okoliša
• Efekt treperenja sjene, koji se sve češće spominje kao jedan od štetnih efekata vjetroelektrana se u današnje vrijeme također detaljno modelira za potrebe izrade studija utjecaja na okoliš, i općenito ovaj efekat se pojavljuje u izuzetno rijetkim slučajevima s obzirom na propisanu udaljenost vjetroelektrana od stambenih objekata i naselja – no kada se pojavljuje lako se rješava kratkotrajnim isključivanjem problematičnog ili problematičnih vjetroagregata u vremenima mogućeg treperenja

Mit: Zbog blizine izgrađenih vjetroelektrana padaju cijene nekretnina

• Mnoge studije širom Europe i svijeta dokazuju kako vjetroelektrane nemaju nikakav utjecaj na kretanje cijena nekretnina u njihovoj blizini (izvor: ewea.org)
• Ankete također pokazuju kako su ljudi koji žive blizu vjetroelektrana njihovi najveći zagovaratelji

Mit: Vjetroelektrane tjeraju turiste

• U mnogim zemljama vjetroelektrane su turistička atrakcija, te se prema stupnju uređenosti i čistoće mogu mjeriti sa nacionalnim parkovima
• Samo jednu vjetroelektranu u Škotskoj (Scroby Sands) godišnje posjeti preko 35.000 turista
• 90% ispitanih turista koji su posjetili tu Škotsku vjetroelektranu izjavilo je kako su bili veoma zadovoljni izletom
• Vjetroelektrane su također odraz razvoja i brige neke zemlje za svoj okoliš, zrak, zdravlje i hranu, te kao takve stvaraju pozitivnu sliku o regiji u kojoj se nalaze
• Mnogi veliki njemački gradovi u svojoj blizini imaju izgrađene pojedinačne vjetroagregate ili cijele vjetroelektrane i kao simbol svog razvoja i brige za okoliš u kojem žive

Mit: Lopatice vjetroagregata opasne su za ptice

• Vjetroelektrane se ne izgrađuju na mjestima migracijskih putova ptica
• Najveća opasnost za ptice i njihovu populacija su klimatske promjene
• Vjetroelektrane ne ugrožavaju populaciju ptica
• Ne postoje činjenice da je i jedna vjetroelektrana izazvala bilo koji veći štetan efekat po ptice, veći od neke zgrade ili npr. aerodroma
• Istraživanja u Danskoj pokazuju da su stradavanja ptica od vjetroagregata zanemariva u odnosu na broj koji ih strada u naletima na automobile
• Istraživanja u SAD-u pokazuju da smrtnost ptica od vjetroagregata iznosi manje od jednog promila u odnosu na smrtnost ptica od strane domaćih mačaka
• Pri projektiranju i izgradnji vjetroelektrana sudjeluju i znanstvenici kojima se time omogućuje bolje razumijevanje ekologije ptica

Mit: Vjetroelektrane proizvode malo energije

• Doista, u usporedbi s nuklearnim elektranama, termoelektranama pa i velikim hidroelektranama, vjetroelektrane po jedinici instalirane snage proizvode manje energije
• Međutim, samo jedan vjetroagregat snage 2 MW na dobroj lokaciji proizvodi godišnje toliko energije koliko utroši do 2000 domaćinstava
• Hrvatska uvozi između 30 i 35% električne energije, pa se doista vjetroelektranama može djelovati na sniženje uvoza iste
• Udio proizvodnje iz vjetroelektrana u ukupnoj potrošnji električne energije bio je (2010.): 24% u Danskoj, 14,8% u Portugalu, 14,4% u Španjolskoj, 10,1% u Irskoj i 9,4% u Njemačkoj (izvor: ewea.org)
• Vjetroelektrane mogu pridonijeti pouzdanosti opskrbom električne energije otoka ili udaljenih područja

Mit: Proizvodnja iz vjetroelektrana je skupa

• Očekuje se kako će cijena električne energije dobivene iz vjetroelektrana do 2020. godine biti konkurentna električnoj energiji dobivenoj iz drugih izvora (dijelom je to već i ostvareno)
• Jednom kada se otplati kapitalna investicija, cijena proizvedene električne energije iz vjetroelektrana je već danas konkurentna najjeftinijim izvorima električne energije zbog male potrebe za održavanjem i besplatnog goriva
• Proizvodnjom električne energije iz vjetra u EU u 2009. godini ušteđeno je 6 milijardi eura koji bi bili potrošeni na kupnju nekog od fosilnih goriva

Mit: Energija iz vjetra ne doprinosi smanjenju klimatskih promjena

• Proizvodnjom energije iz vjetra smanjuje se prizvodnja CO₂
• Proizvodnjom električne energije iz vjetra u EU u 2009. godini izbjegnuto je ispuštanje 160 milijuna tona CO₂ što je ekvivalent kao da je na prometnicama bilo 25% manje automobila (izvor: ewea.org)

Mit: Projekti izgradnje se provode bez odobrenja lokalne zajednice

• Zakonom je strogo propisano kako se vjetroelektrane ne mogu izgrađivati bez odobrenja lokalne zajednice i odobrenih urbanističkih planova na lokalnom nivou
• Svaka vjetroelektrana mora zadovoljiti strogo propisane zakone i procedure vezane za zaštitu okoliša, prostorni plan i uređenje
• Za vjetroelektranu veću od 20 MW dozvolu mora izdati nadležno ministarstvo
• Kod projektiranja vjetroelektrana mora se zadovoljiti stroge uvjete sačuvanja prirodnog okoliša

Mit: Vjetroelektrane su u konačnici skuplje od drugih obnovljivih izvora energije

• Vjetroelektrane su trenutno u prosjeku najekonomičnija tehnologija iskorištavanja obnovljivih izvora energije.
• Vjetroelektrane predstavljaju tehnologiju koja trenutno ima najveću stopu rasta u svijetu i to u proteklih nekoliko godina od preko 30%
• Danska trenutno zadovoljava oko 21% svoje potrošnje električne energije iz vjetroelektrana, a planovi su da do 2030. dostigne iznos od 50%
• Razvoj vjetroelektrana u Danskoj potaknuo je razvoj industrije koja proizvodi generatore i turbine, te danas ta industrija zapošljava preko 20.000 ljudi
• Danska industrija vjetroagregata 90% svoje proizvodnje izvozi
• Očekivani rast vjetroelektrana u svijetu je veći od rasta Kineske ekonomije
• U EU industrija vjetra zapošljava 192.000 ljudi (2009. izvor: ewea.org)

Mit: Vjetroelektrane negativno utječu na sigurnost opskrbe električnom energijom

• Vjetar je nestalan, ali predvidljiv izvor energije
• Vjetar ne puše jednako na svim lokacijama – u većini slučajeva, kada na nekim lokacijama nema vjetra ima ga na drugim
• Moderni vjetroagregati pozitivno utječu na sigurnost opskrbe električnom energijom
• Vjetar nije izvor energije koji je podložan političkoj volji i puše u svim dijelovima svijeta (dok fosilna goriva imaju samo „oni sretni“)
• Vjetar se može nadopunjavati s ostalim obnovljivim izvorima energije (posebno sa akumulacijskim i reverzibilnim hidroelektranama)

Mit: Energija iz vjetroelektrana je besplatna

• Nije, današnja zajamčena otkupna cijena električne energije iz vjetroelektrana je oko 10 €c/kWh (u Hrvatskoj, ali i u većini zemalja EU) – time se u sektor nastoje privući privatne investicije
• Prosječna prodajna cijena električne energije na europskoj elektroenergetskoj tržnici je oko 5 €c/kWh
• Cijena proizvodnje iz nuklearnih elektrana je oko 3 €c/kWh
• Proizvodna cijena električne energije iz vjetroelektrana nakon isteka zajamčenog ugovora o otkupu električne energije po poticajnoj cijeni i nakon povrata investicijskih troškova je na razini oko 2-3 €c/kWh (uzevši u obzir troškove goriva, održavanja i pogona)
• U ne tako dalekoj budućnosti, može se očekivati daljnji pad cijena i potpuno izjednačavanje cijene proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana s konvencionalnim elektranama, a posebno kada se kod konvencionalnih u cijenu uračuna i trošak ispuštanja CO₂ u atmosferu

Mit: Vjetroelektrana možemo dograditi koliko hoćemo

• Ne možemo, za prihvat vjetroelektrana u mrežu ista se mora nadograđivati
• Sustav se mora dograditi elektranama na stalnije izvore energije, tj. onima koje mogu pohranjivati električnu energiju (recimo akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane, te elektrane na biomasu i bioplin) za periode kada vjetra nema ili je on prejak
• Dio elektrana mora imati visoka regulacijska svojstva (mogućnost brze promjene isporučene snage) kako bi se svladale relativno brze promjene brzine vjetra
• EWEA, kao krovna europska organizacija za energiju vjetra i sama snažno podržava i zagovara korištenje drugih obnovljivih izvora energije pokazujući time svjesnost da vjetroelektrane ne mogu dati cjelovito rješenje