Ju?er, 13.04. je u rije?kom Novom listu objavljen ?lanak s naslovom "Vjetroelektrane skupe i (ne)isplative" u kojemu je iznesena zapanjuju?a koli?ina neistinitih informacija o vjetroelektranama i razvoju projekata istih. Na�alost, i ovoga puta glavnu rije? u ovakvom i sli?nim ?lancima imaju ekoaktivisti koji pri tome ne biraju sredstva i neargumentirano iznose neistine protiv jednog od ?istijih i jeftinijih na?ina proizvodnje elektri?ne energije, pri tome ne nude?i rje�enja i ne poznavaju?i materiju o kojoj pri?aju. Ostaje �alostan dojam da se takve stvari pi�u samo zbog ?itanosti i samopromocije, a za posljedice neistina niti itko odgovara, niti je ikoga briga.

Na ovom mjestu ?emo probati secirati ve?inu takvih tendencioznih izjava i napisa koji su se na�li u ovom ?lanku. I da ne bi bilo zabune, o svim uo?enim "problemima" smo ve? vi�e puta pisali i poku�ali ih objasniti na �to jasniji na?in, tako da sve skupa napisano nije ni�ta novo. Dapa?e, odgovor na ve?inu krivih informacija imamo sa�eto u na�im mitovima o vjetroelektranama. Samo se ovoga puta ve?ina tih mitova na�la na istom mjestu, s tim da su neki i kreativno iskori�teni da se ubace i danas uobi?ajeno nepopularne rije?i kao �to su "ekstraprofit" i "korupcija".

Tako se recimo u odvojenom okviru nagla�ava da se poticanjem gradnje vjetroelektrana poti?e korupcija jer se stranim investitorima omogu?uje "enormni ekstraprofit" i "vra?anje ulo�enog u iznimno kratkim rokovima". Mislim da bi se jednostavnom provjerom poslovanja tvrtki koje su vlasnici postoje?ih vjetroelektrana zaklju?ilo da tih "enormnih ekstraprofita" nema, a ve?ina studija isplativosti projekata bi svima pokazala povrat investicije od 8 do 11 godina - ovisno o kvaliteti projekta. Da li se to nekome ?ini kao iznimno kratko vrijeme? Toplo preporu?am novinarima da drugi put takve informacije provjere kod vlasnika i direktora tvrtki developera ili investitora. A da je Hrvatska mala zemlja za veliku korupciju - i nije neka novost. Dapa?e, ovakvi ?lanci samo pogoduju tome jer kod dr�avnih slu�benika stvaraju dojam da bi se i oni mogli ogrebati za "ekstraprofit", te se stoga isti ti developeri susre?u i s takvim problemima u razvoju. A usput budi re?eno, dosada�nja praksa nije otkrila korupcijske afere povezane s vjetroelektranama.

U drugom odvojenom okviru navode se sljede?e stvari vezane za studiju utjecaja na okoli�: "Da bi se SUO mogla izraditi, prije je potrebno provesti dugotrajna istra�ivanja koja ?e obuhvatiti sva godi�nja doba i sve ugro�ene biljne i �ivotinjske vrste." - �to je sasvim to?no i ispravno. Studije utjecaja na okoli� za vjetroelektrane izgledaju upravo tako, te se u njih mo�e dobiti i uvid. Dapa?e, zadnje ra?ene studije su po kompleksnosti i obuhvatu opse�ne kao da se radi o puno ve?im investicijama i objektima. Navodi se i da "slu�beni stav u Hrvatskoj je takav da SUO ne treba dati odgovor da li se smije pristupiti izgradnji vjetroparka, nego samo odgovor na pitanje kako malo ubla�iti negativne utjecaje vjetroparka." - ovo je recimo potpuno neto?na izjava, kao �to je i neto?na izjava da se u Hrvatskoj nikad nije odustalo od gradnje nijedne planirane vjetroelektrane u procesu izrade SUO. Dapa?e, primjera vjetroelektrana koje nisu pro�le studiju ili su na njih postavljena prevelika ograni?enja ima nekoliko. Svi mogu tu informaciju potra�iti u Ministarstvu za�tite okoli�a. Jedina istina u okviru o SUO je ta da investitor pla?a i sam bira izra?iva?a studije - �to je i jedini logi?an slijed. Me?utim sama izrada studije ne garantira prolazak iste, jer je na kraju mora odobriti za tu svrhu odabrana komisija sastavljena od stru?njaka iz najrazli?itijih oblasti djelovanja, tako da postoji neovisno stru?no dr�avno tijelo za odobravanje studije, iako se u ?lanku sugerira suprotno.

Slovenski ekoaktivist nas pak u ?lanku poku�ava uvjeriti da ?e "gigantske vjetrenja?e" zauzeti sva dalmatinska brda, sukladno stanju u registru OIEKP pri Ministarstvu gospodarstva. Da vas odmah umirim - to je fizi?ki nemogu?e iz vi�e razloga. Najve?i od tih razloga je nemogu?nost priklju?enja tolikog broja projekata na mre�u, a drugi razlog je nemogu?nost financiranja ve?ine tih projekata iz razno raznih razloga (preslab vjetar, za�tita prirode, itd.) A da ne spominjemo da bi toliki broj vjetroelektrana i instaliranih vjetroagregata proizvodio vi�e elektri?ne energije nego �to je Hrvatska uop?e treba tokom jedne godine. �to bi zna?ilo sna�an rast ekonomije i izvoza ?iste elektri?ne energije, ali samo kada bi priklju?enje na sada�nji sustav HEP-a bilo uop?e mogu?e.