Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

E-mail
Autor Edo Jerki?   
ÄŚetvrtak, 14 Travanj 2011 08:56

Ju?er, 13.04. je u rije?kom Novom listu objavljen ?lanak s naslovom "Vjetroelektrane skupe i (ne)isplative" u kojemu je iznesena zapanjuju?a koli?ina neistinitih informacija o vjetroelektranama i razvoju projekata istih. Nažalost, i ovoga puta glavnu rije? u ovakvom i sli?nim ?lancima imaju ekoaktivisti koji pri tome ne biraju sredstva i neargumentirano iznose neistine protiv jednog od ?istijih i jeftinijih na?ina proizvodnje elektri?ne energije, pri tome ne nude?i rješenja i ne poznavaju?i materiju o kojoj pri?aju. Ostaje žalostan dojam da se takve stvari pišu samo zbog ?itanosti i samopromocije, a za posljedice neistina niti itko odgovara, niti je ikoga briga.

Na ovom mjestu ?emo probati secirati ve?inu takvih tendencioznih izjava i napisa koji su se našli u ovom ?lanku. I da ne bi bilo zabune, o svim uo?enim "problemima" smo ve? više puta pisali i pokušali ih objasniti na što jasniji na?in, tako da sve skupa napisano nije ništa novo. Dapa?e, odgovor na ve?inu krivih informacija imamo sažeto u našim mitovima o vjetroelektranama. Samo se ovoga puta ve?ina tih mitova našla na istom mjestu, s tim da su neki i kreativno iskorišteni da se ubace i danas uobi?ajeno nepopularne rije?i kao što su "ekstraprofit" i "korupcija".

Tako se recimo u odvojenom okviru naglašava da se poticanjem gradnje vjetroelektrana poti?e korupcija jer se stranim investitorima omogu?uje "enormni ekstraprofit" i "vra?anje uloženog u iznimno kratkim rokovima". Mislim da bi se jednostavnom provjerom poslovanja tvrtki koje su vlasnici postoje?ih vjetroelektrana zaklju?ilo da tih "enormnih ekstraprofita" nema, a ve?ina studija isplativosti projekata bi svima pokazala povrat investicije od 8 do 11 godina - ovisno o kvaliteti projekta. Da li se to nekome ?ini kao iznimno kratko vrijeme? Toplo preporu?am novinarima da drugi put takve informacije provjere kod vlasnika i direktora tvrtki developera ili investitora. A da je Hrvatska mala zemlja za veliku korupciju - i nije neka novost. Dapa?e, ovakvi ?lanci samo pogoduju tome jer kod državnih službenika stvaraju dojam da bi se i oni mogli ogrebati za "ekstraprofit", te se stoga isti ti developeri susre?u i s takvim problemima u razvoju. A usput budi re?eno, dosadašnja praksa nije otkrila korupcijske afere povezane s vjetroelektranama.

U drugom odvojenom okviru navode se sljede?e stvari vezane za studiju utjecaja na okoliš: "Da bi se SUO mogla izraditi, prije je potrebno provesti dugotrajna istraživanja koja ?e obuhvatiti sva godišnja doba i sve ugrožene biljne i životinjske vrste." - što je sasvim to?no i ispravno. Studije utjecaja na okoliš za vjetroelektrane izgledaju upravo tako, te se u njih može dobiti i uvid. Dapa?e, zadnje ra?ene studije su po kompleksnosti i obuhvatu opsežne kao da se radi o puno ve?im investicijama i objektima. Navodi se i da "službeni stav u Hrvatskoj je takav da SUO ne treba dati odgovor da li se smije pristupiti izgradnji vjetroparka, nego samo odgovor na pitanje kako malo ublažiti negativne utjecaje vjetroparka." - ovo je recimo potpuno neto?na izjava, kao što je i neto?na izjava da se u Hrvatskoj nikad nije odustalo od gradnje nijedne planirane vjetroelektrane u procesu izrade SUO. Dapa?e, primjera vjetroelektrana koje nisu prošle studiju ili su na njih postavljena prevelika ograni?enja ima nekoliko. Svi mogu tu informaciju potražiti u Ministarstvu zaštite okoliša. Jedina istina u okviru o SUO je ta da investitor pla?a i sam bira izra?iva?a studije - što je i jedini logi?an slijed. Me?utim sama izrada studije ne garantira prolazak iste, jer je na kraju mora odobriti za tu svrhu odabrana komisija sastavljena od stru?njaka iz najrazli?itijih oblasti djelovanja, tako da postoji neovisno stru?no državno tijelo za odobravanje studije, iako se u ?lanku sugerira suprotno.

Slovenski ekoaktivist nas pak u ?lanku pokušava uvjeriti da ?e "gigantske vjetrenja?e" zauzeti sva dalmatinska brda, sukladno stanju u registru OIEKP pri Ministarstvu gospodarstva. Da vas odmah umirim - to je fizi?ki nemogu?e iz više razloga. Najve?i od tih razloga je nemogu?nost priklju?enja tolikog broja projekata na mrežu, a drugi razlog je nemogu?nost financiranja ve?ine tih projekata iz razno raznih razloga (preslab vjetar, zaštita prirode, itd.) A da ne spominjemo da bi toliki broj vjetroelektrana i instaliranih vjetroagregata proizvodio više elektri?ne energije nego što je Hrvatska uop?e treba tokom jedne godine. Što bi zna?ilo snažan rast ekonomije i izvoza ?iste elektri?ne energije, ali samo kada bi priklju?enje na sadašnji sustav HEP-a bilo uop?e mogu?e.


Naravno da je isti taj ekoaktivist uložio pritužbu i na izuzetno visoku cijenu proizvodnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana. Tu tezu smo objašnjavali ve? nekoliko puta u detalje (Skupa elektri?na energija iz obnovljivih izvora energije - istina ili mit?), no sada možemo dodati i to da je garantirana otkupna cijena elektri?ne energije u prvih 12 godina zamišljena dobrim dijelom i zbog želje da se u sektor energetike privuku i privatne investicije, sukladno želji tržišnog funkcioniranja elektroenergetskog sektora. Te da je dugoro?no gledano izgradnja vjetroelektrana itekako isplativa za državu, unato? po?etnim poticajima. Nažalost, ekonomska slika ovakvih projekata se kod nas prvenstveno gleda kroz usku prizmu sadašnjosti, bez jasne vizije za budu?nost, dok elektroenergetski sektor po?iva na pretpostavkama stalne vizije za budu?i razvoj zbog svoje tromosti pri implementaciji i proširenja sustava da bi se zadovoljile rastu?e potrebe za elektri?nom energijom. Dodatno se prilikom izra?una isplativosti vjetroelektrane stalno koriste pretjerano pojednostavljene formule koje ne uzimaju u obzir stvarno stanje stvari - za takve procjene ipak se treba konzultirati stru?njake koji se time bave na dnevnoj bazi. Jedna druga dopredsjednica eko udruge iznosi tezu o tome da je jeftinije kupovati elektri?nu energiju na stranom tržištu nego je proizvoditi iz vlastitog prirodnog izvora, pa makar to bio i vjetar, što i opet jednostavno nije istina, niti je mogu?e ostvariti.

Popularno je kod financijskih problema u današnje vrijeme spominjati i Španjolsku i Portugal kao primjere kako ne treba poticati OIE. Me?utim, zadnje vijesti iz Španjolske daju druga?iju sliku, a i Portugal ?e krenuti tim stopama. Naravno, prilikom spominjanja subvencija na vjetroelektrane, zaboravljaju se i sve druge subvencije na ostale izvore energije koje koristimo. Još jedan uobi?ajen propust ovakvih ?lanak, a o ?emu smo ve? detaljno pisali.

U cijelu pri?u u ?lanku uplela se ni kriva ni dužna i Elektroprivreda Srbije koja navodno ne poti?e proizvodnju iz vjetroelektrana. No u Srbiji itekako postoji zakon o poticanju obnovljivih izvora i zadnjih tjedana se vode žustre rasprave upravo oko cijene elektri?ne energije iz vjetroelektrana. Naravno, argumenti su ve? poznati s obje strane. Dok jedni gledaju samo na sadašnjost i zanemaruju cijenu velikog one?iš?enja konvencionalnih izvora, drugi gledaju u budu?nost i ?injenicu da su fosilna goriva sve skuplja i da ih ima sve manje, te da u?inci na okoliš ve? danas koštaju previše.

Pri tome valja naglasiti da su i ovdje vjetroelektrane napadnute kao one koje imaju "štetan utjecaj na okoliš" i "trajno uništavaju biološki vrijedne dijelove okoliša". Naglašeno je i da se u zapadnoj Europi zbog tog percipiranog štetnog utjecaja vjetroelektrane više ne grade. Jesmo li ve? negdje spomenuli da je upravo Europska komisija donijela direktivu prema kojoj se vjetroelektrane smiju graditi ?ak i unutar EU ekološke mreže - Natura2000. Dapa?e, oni to ?ak preporu?aju. Isto tako, vjetroelektrane nisu u stanju trajno uništiti ništa. One se nakon dvadeset godina rada mogu ukloniti i okoliš oko njih se doista može vratiti u prvobitno stanje - za razliku od ve?ine drugih tehnologija za proizvodnju elektri?ne energije one ne?e ostaviti zaga?en zrak, kontaminirano tlo, niti ?e imati zna?ajan utjecaj na floru i faunu odre?enog podru?ja. A to da se vjetroelektrane više ne grade u zemljama zapadne Europe? Pa zašto su onda baš Njema?ka, Španjolska, Velika Britanije, Francuska, Portugal i Italija bila u vrhu novoinstaliranih vjetroelektrana prošle i predprošle godine? Jedina isto?no Europska zemlja koja im se ugurala u redove je Poljska. Ti podaci se mogu službeno provjeriti na stranicama EWEA-e, a i sami smo o tome pisali. Prema tome još jedna sasvim neinformirana i promašena teza.

Percipirani stav da je u Hrvatskoj lako izgraditi vjetroelektrane, te da nema planiranja i jasnih uvjeta za izgradnju istih je tako?er vrlo smiješan iz perspektive svih developera i investitora. ?ak se i državne tvrtke (HEP, Kon?ar) bune na prekomplicirane propise i pretjeranu administraciju, te u tom smislu djeluju putem Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK.

Za kraj ?lanka se kao pozitivan primjer neizgradnje vjetroelektrana navodi Slovenija. Usporedba uvjeta za iskorištavanje vjetra u proizvodnji energije u Hrvatskoj i Sloveniji i nije usporedba.

Ovaj portal se trudi do kraja transparentno prikazati probleme pri implementaciji vjetroelektrana u sustav, i nitko ovdje ne bježi od osnovnih problema koje vjetroelektrane posjeduju, kao što su ve?a po?etna cijena, ve?a potreba za regulacijom, itd. Me?utim smatramo da je isto tako nužno reagirati na ovako nestru?ne i ve?inom neistinite napise koji izravno štete napretku ove države, ali i društva u cijelini, a bazirani su na razgovorima sa nestru?nim i neinformiranim osobama.

Razmislite samo o ovome - može vam se ne svi?ati kako izgledaju Orlice ili Trtar postavljanjem vjetroelektrana (makar ako provedete anketu u Pagu, ve?ina ?e pohvaliti VE Ravne1 i njihov vizualni u?inak), može vam se ne svi?ati trenutno skuplja struja zbog velikih kapitalnih ulaganja, ali ?injenica je da fosilnih goriva nestaje i da ih moramo nadomjestiti. ?injenica je isto tako da su vjetroelektrane trenutno jedan od u?inkovitijih na?ina za nadmoještanje. ?injenica je isto tako da su dugoro?no gledano vjetroelektrane jednako isplative, ako ne i isplativije od ostalih izvora energije. ?injenica je i da smo korištenjem fosilnih goriva trajno utjecali na okoliš, te da se isto ne može desiti upotrebom vjetroelektrana. ?injenica je i da su obnovljivi izvori energije jedini resursi dostupni u Hrvatskoj koji nam mogu osigurati energetsku neovisnost s obzirom da gotovo sva fosilna goriva uvozimo. Ako se u budu?nosti otkrije puno u?inkovitij i ?iš?i na?in proizvodnje energije od vjetroelektrana, njih ?emo se samo 20 godina poslije sje?ati jedino po starim fotografijama. Isto tako ?injenica je da vjetroelektrane ukazuju na stupanj razvijenosti države, te da na taj na?in bolje promoviraju parolu "Mediteran kakav je neko? bio". Prije paušalnih procjena o tome koliko vjetroelektrane smetaju turistima, voljeli bismo vidjeti jedno opsežno istraživanje na tu temu. U Škotskoj recimo imaju pozitivan efekat kod takvih ispitivanja.

Tags:     Novi list      vjetroelektrane      Hrvatska      ekoaktivisti      turizam      priroda      okoliš      cijena
Index ÄŤlanka
Novi list: još jedan tendenciozan i neistinama te paušalnim procjenama prožet ?lanak o vjetroelektranama
#2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?