U ovom članku koji je preuzet sa jednog od postera sa ovogodišnjeg EWEA2012 eventa u Kopenhagenu objašnjeno je kako jedna manja država planira u brzom roku napraviti veću količinu vjetroelektrana koje bi mogle pokriti veliku količinu potreba za električnom energijom te zemlje.

Elektroenergetska mreža Urugvaja bi u bliskoj budućnosti trebala doživjeti velike promjene, a glavna promjena bi trebala biti integracija velike količine vjetroelektrana. Glavni cilj Urugvaja je dostići 1.200 MW instalirane snage vjetroelektrana do 2015. Očekivana potražnja za električnom energijom bi do te godine trebala biti prosječno 1.400 MW sa vršnom potražnjom od 2.000 MW, tako da bi penetracija vjetra bila 60%, odnosno 33% potreba za električnom energijom. Zato je na razini države analiziran potencijal vjetra, s fokusom na ponašanje u vremenu i prostoru, te je modelirana različita distribucija vjetroelektrana u toj zemlji.

Cilj rada kojeg je napravila Državna administracija elektrana i prijenosne mreže Urugvaja (UTE) je bio predložiti preliminarnu distribuciju vjetroelektrana, pri čemu je u obzir uzeta snaga elektrana koja se mora instalirati idućih godina. Uzimajući u obzir varijabilnu proizvodnju vjetroelektrana, prijedlog je bio smanjiti takve vremenske utjecaje na minimum. Kako bi se to postiglo, brzine vjetra su se mjerile na 14 lokacija u Urugvaju te su nakon dvije godine mjerenja (od lipnja 2009. do svibnja 2011.) detaljno analizirane. Različiti raspored vjetroelektrana je analiziran pomoću modela sa slijedećim ciljevima: minimiziranje satne varijabilne snage, minimiziranje razlika u proizvodnji tokom svakog sata i maksimiziranje proizvodnje električne energije iz vjetra. Rezultati su iskorišteni u simulacijama elektroenergetskog sustava pomoću platforme SimSEE.

Rezultati proračuna su pokazali homogenost vjetra na cijelom teritoriju Urugvaja, što je i bilo za očekivati zbog topografije i veličine te države, a i zbog jakog utjecaja anticiklone Južnog Atlantika na cijelu regiju. Ipak, prosječna brzina vjetra je malo niža u južnom dijelu Urugvaja bliže moru. Zbog toga je napravljena klaster analiza potencijalnih lokacija te su lokacije sa sličnim dnevnim ponašanjem vjetra stavljene u isti klaster pri čemu su određena tri različita klastera potencijalnih lokacija vjetroelektrana. Ovisno o tome da li će se više htjeti minimizirati satna varijabilnost, minimizirati razlika u proizvodnji tokom svakog sata ili maksimizirati proizvodnja električne energije odrediti će se snaga vjetroelektrana u pojedinim klasterima.

Prema napravljenim simulacijama troškovi opskrbe ostaju praktički isti, neovino o raspodjeli energije vjetra. Necentralizirana proizvodnja iz vjetroelektrana bi smanjila varijacije u proizvodnji čime bi se efektivno smanjili potrebni rezervni kapaciteti.

Izvor: http://iie.fing.edu.uy