Tehnolo�ki razvoj vjetroagregata znatno utje?e na pove?anje njihove konkurentnosti; EWEA i GWEC se sla�u kako je energija vjetra na kopnu konkurentna tradicionalnim oblicima energije nakon �to se u obzir ura?unaju svi tro�kovi, kao �to su tro�kovi goriva za rad, tro�kovi naknade za CO₂, te tro�kovi naknade za utjecaj na okoli� i zdravlje.

Kada bi se ra?unali tro�kovi naknade za emisije CO₂ u visini od 30 �/t, proizvodnja energije iz vjetra na kopnu bila bi najjeftini oblik proizvodnje energije u Europi, smatra EWEA. Prema GWEC-u energija vjetra ve? je neko vrijeme direktno konkurentna tradicionalnim izvorima energije u mnogim zemljama svijeta kao �to su: Meksiko, Brazil, Novi Zeland, te dijelovi Kine i S.A.D.-a, a nedavno se ovim zemljama pridru�ila i Australija.

Mogu?e je zaklju?iti da se daljnjim napretkom tehnologije konkurentnost pove?ava, a jedan od najzna?ajnijih faktora je sama veli?ina vjetroagregata. Na EWEA-inoj konferenciji, odr�anoj u Be?u,�Simenes je predstavio vjetroagregat namjenjen za lokacije na moru, snage 4 MW, s lopaticama promjera 130 m. Istovremeno je Nordex predstavio svoje vjetroagregate snage 3MW namijenjene srednjim, odnosno velikim brzinama vjetra. Njihovi novi vjetroagregati imaju ve?e promjere lopatica, �to pove?ava povr�inu pokrivanja za 23-37%, odnosno proizvodnju za do 31%.

Pove?anje lopatica vjetroagregata, kao i same visine tornja, omogu?avaju iskori�tavanje ve?e koli?ine vjetra, posebice pri malim brzinama. Neke komapnije primjenjuju najnovije tehnologije kako bi iskoristile upravo ovakve prednosti. Krajem sije?nja GE je najavio dizajniranje vjetroagregata 2.5-120, snage 2,5 MW s lopaticama promjera 120m, koji bi u razdoblju od godinu dana proizveo 15% vi�e elektri?ne energije od vjetroagregata koje bi trebao zamijeniti. Kako bi taj potencijal bio ostvaren, za vjetroagregate ?e biti razvijen poseban algoritam pomo?u kojeg ?e se lopatice nastaviti okretati u razdobljima kada su prija�nji vjetroagregati morali biti isklju?eni.

Vestas je tako?er najavio novi vjetroagregat namijenjen radu na moru, V164-8.0MW, s povr�inom pokrivanja ve?om od 21.000 m². Kada je rije? o isplativosti, ve?a povr�ina pokrivanja direktno pove?ava povrat isplativost projekta; tako?er, ve?i vjetroagregat zna?i manje jedinica, manje temelja i manje kablova, isti?u u Vestas-u.

Iako je izgradnja novih vjetroelektrana jeftinija od izgradnje novih elektrana na ugljen ili plin, jo� uvijek nije konkurentna starim postrojenjima koja su ve? kapitalno otpla?ena, izjavio je nedavno Kobad Bhavnagri, diretor istra�ivanja ?iste energije u Bloomberg New Energy Finance u Austrlaiji, zaklju?iv�i kako je jo� uvijek potrebna zakonodavna podr�ka kako bi se pove?ala izgradnja novih ?istih elektrana i unaprijedila dugoro?na dekarbonizacija energetskog sustava.

�

Izvor: http://www.ewea.org/