U Japanu se trenutačno odvija velika solarna ekspanzija, dok u isto vrijeme nema većeg pomaka u izgradnji vjetroelektrana na kopnu. Tokom prošle godine je u Japanu instalirano samo 50 MW vjetroelektrana, te se postavlja pitanje da li nedostatak kopnenih površina utječe na razvoj vjetroelektrana u toj državi.

Prema izvještaju Svjetske udruge za vjetar Japan, koji je treća najveća ekonomija na svijetu, je tokom prošle godine instalirala vjetroelektrana kao i Pakistan i Mongolija, te nešto manje od Dominikanske Republike (52 MW). S obzirom na veličinu Japana logično je zaključiti da je Japan jednostavno prenapučen za gradnju većih količina vjetroelektrana. Ipak, to ignorira činjenicu da je većina stanovništva Japana u tri metropolitanska područja, te ako se ti urbani centri izuzmu Japan ima manje stanovništva po kilometru kvadratnom u odnosu na Njemačku.

Za razliku od Njemačke, Japan ima veliku količinu planina. Iako takva područja kompliciraju izgradnju vjetroelektrana to nije toliko veliki problem pogotovo što se zna da u Japanu ima veliki broj visokonaponskih dalekovoda koji su izgrađeni na vrhovima brda. Oni uglavnom spajaju metropolitanska područja sa nuklearnim elektranama koje se nalaze u područjima sa manjim brojem stanovništva.

Dodatna zanimljivost je da Japan ima više od 2.400 golf igrališta čime je to treća zemlja po količini istih na svijetu. Golf igrališta su inače pokazatelj da država ima viška slobodnog zemljišta. Dodatno, Japan ima iznimno dugačku obalu čija je ukupna dužina 29.751 kilometara. Jedan dio je sigurno iskoristiv za vjetroagregate, posebno u blizini brodskih luka.

Time se dolazi do zaključka da nije problem u geografiji Japana nego nevoljkosti vlade da podrži adekvatan razvoj tog obnovljivog izvora energije. U Japanu se trenutačno razvijaju samo plutajuće vjetroelektrane koje su vrlo zanimljive, ali se predviđa da neće biti komercijalne barem slijedećih desetak godina.