Razvojem obnovljivih izvora energije i njihovom sve ve?om popularizacijom, a posebno promoviranjem distribuirane proizvodnje (struja se tro�i na mjestu proizvodnje) sve ve?u pa�nju �ireg kruga ljudi privla?i mogu?nost proizvodnje elektri?ne energije u "svom dvori�tu".

Tako je recimo u Njema?koj velika ve?ina snage solarnih fotonaponskih sustava instalirana na krovovima fizi?kih osoba, a proces dobijanja dozvola za takvu malu solarnu elektranu je izuzetno jednostavan i kratak. I mada nitko ne osporava potrebu za velikim sustavima za proizvodnju energije da bi se pokrile sve potrebe ?ovje?anstva za elektri?nom energijom, mali sustavi za proizvodnju energije su u ve?ini zemalja donekle zapostavljeni, a njihov potencijal za pobolj�anje kvalitete ljudskog �ivota je izniman.

U Hrvatskoj je kori�tenje takvih malih sustava do pro�le godine bilo zapostavljeno, do mjere kad se mo�e ?ak i re?i da su takvi sustavi potpuno zanemareni. Vi�e o tom problemu i gomili vremena i truda koje se mora ulo�iti za prikupljanje daleko preopse�ne i nepotrebne dokumentacije za takve projekte pro?itajte na Obnovljivi.com portalu u seriji ?lanaka pod naslovom ��elim izgraditi (malu) elektranu na obnovljive izvore. Kako da krenem?�. Istovremeno treba imati na umu kolike silne prednosti donosi takva proizvodnja elektri?ne energije. Kao prvo potro�njom energije na mjestu proizvodnje se zna?ajno smanjuje optere?enje elektroenergetske mre�e, nadalje se smanjuju ogromni gubitci koji nastaju u prijenosu energije od mjesta proizvodnje do mjesta potro�nje. Jo� jedna velika prednost je da se takvi sustavi postavljaju na krovove, fasade, nadstre�nice i time ne zauzimaju ina?e slobodnu povr�inu zemlje. Treba spomenuti i ?injenicu da su to sve redom mali projekti, s malim financijskim rizicima i u rukama fizi?kih osoba. Tako gra?ani dr�ave postaju sami svoji investitori i proizvo?a?i energije, �to bi u svakom slu?aju trebalo biti u interesu dr�ave � da elektri?nu energiju koju otkupljuje pla?a svojim gra?anima. Time bi se i zna?ajno pove?ala sigurnost opskrbe energijom u zaba?enim krajevima. A da ne spominjemo manja ulaganja u velike kapitalne projekte. 100.000 prosje?nih krovova u Hrvatskoj bi moglo imati instalirano 1.000 MW fotonaponskih sustava � vi�e nego NE Kr�ko. Istovremeno bi oni mogli proizvoditi 1 TWh, pa i vi�e elektri?ne energije godi�nje. Trenutno cijela Hrvatska tro�i cca 12 TWh elektri?ne energije godi�nje.

No, ovaj ?lanak ima za ideju pribli�iti upotrebu malih vjetroagregata �irem krugu ljudi iz razloga �to su male fotonaponske elektrane na krovovima ve? manje vi�e poznate i prili?no rasprostranjene. Isto tako fotonaponski moduli se u Hrvatskoj ve? neko vrijeme mogu kupiti na puno mjesta, a postoji i nekoliko tvornica koje proizvode iste, kao novigradski Solaris i vara�dinski Solvis.

Mali vjetroagregati za instalaciju u urbanim i naseljenim podru?jima zapravo tek tra�e svoj put na tr�i�tu, makar su u mnogim slu?ajevima bolje rje�enje ili barem dobra nadopuna za male fotonaponske instalacije ili solarne instalacije za pripremu potro�ne tople vode. Mali vjetroagregati naime trebaju puno manju povr�inu za instalaciju specifi?ne snage nego fotonaponski moduli, a istovremeno povr�inu krova ostavljaju slobodnom za postavljanje solarnih toplinskih kolektora za pripremu potro�ne tople vode i/ili fotonaponskih modula. U slu?aju �elje za instalacijom i fotonaponskih modula i malih vjetroagregata, oni se ?esto me?usobno dobro nadopunjuju u smislu dnevnog dijagrama proizvodnje, s obzirom na dnevne potrebe za elektri?nom energijom prosje?nog ku?anstva.

Cijena malih vjetroagregata na tr�i�tu trenutno drasti?no varira, ovisno o proizvo?a?u i izvedbi, te samoj namjeni, tj. mjestu predvi?ene primjene. U svijetu tako postoji cijeli niz razli?itih izvedbi malih vjetroagregata, sa puno �arolikijim tehnolo�kim rje�enjima nego kod velikih vjetroagregata, koji su u svojim komercijalnim izvedbama u osnovnim na?elima svi isti. Glavne konstrukcijske smjernice malih vjetragregata su one sa horizontalnom ili vertikalnom osi vrtnje.

Neki od zanimljivijih predstavnika malih vjetroagregata trenutno su britanski qr5, japanski Air Dolphin, talijanski Pramac RevolutionAir i Ropatec, ameri?ki Aerotecture i Urban Green Energy, izraelski Leviathan Energy i drugi. Zanimljivi su i doma?i predstavnici, pa tako male vjetroagregate doma?e izrade nude Artas i Energy Plus.