Nakon pro�logodi�njeg pada godi�nje instalirane snage vjetroelektrana u svijetu nakon rekordne 2012. godine, ove godine se o?ekuje stabilizacija i porast instalacija vjetroelektrana u SAD-u i Kini, te nadolazak nekih novih tr�i�ta. Ovo je zavr�ni�dio ?lanka o pregledu tr�i�ta 2014. godine, a prvi dio mo�e se pro?itati ovdje.

Kanada � budu?nost po?inje sada

Instalacija vjetroelektrana u Kanadi nastavlja se u dobrom tonu, sa 1,6 GW novih instalacija pro�le godine ?ime je ukupna instalirana snaga do�la na 7,8 GW, te bi se trebalo dosti?i 12 GW do 2016. godine prema podacima Kanadskog udru�enja za energiju vjetra (CanWEA).

Najve?a tr�i�ta su Ontario i Quebec, pri ?emu svaka regija ima instaliranu snagu od otprilike 2,5 GW. Ontario bi sam trebao instalirati oko 1,5 GW ove godine, dok bi Quebec trebao instalirati skoro 1 GW ove, a i idu?e godine. Alberta bi potencijalno mogla instalirati oko 400 MW ove godine na postoje?ih 1,1 GW, s time da u planu ima jo� skoro 4 GW, ali tu jo� postoje problemi sa spajanjem na elektroenergetsku mre�u. Britanska Kolumbija bi pak mogla do?i sa 488 MW na 700 MW do 2016. godine.

Prema Siemensu instalacije ?e se u Kanadi nastaviti dokle god ima potpisanih ugovora, ali u tome i je problem, po�to je 2012. godine potpisano samo 400 MW novih ugovora, a pro�le godine nije potpisan nijedan. Dugoro?ni planovi za energiju vjetra se rade u ?etiri najve?e provincije, te bi ovisno o njihovim odlukama vjetroelektrane mogle nastaviti s rastom ili stagnirati.

Latinska Amerika � Brazil, Meksiko i ostali

U pet godina je Brazil od nadolaze?eg tr�i�ta postalo jedno od najbr�e rastu?ih tr�i�ta, te sam Brazil ima duplo ve?u instaliranu snagu vjetroelektrana nego sve ostale Latinske dr�ave zajedno. Ove godine bi se u Brazilu trebalo instalirati oko 1 GW novih vjetroelektrana. Ubrzani rast je i ovdje izazov za elektroenergetsku mre�u, ali po svemu sude?i je to kratkotrajan problem koji ?e uskoro biti rje�en.

Ostatak pri?e o vjetru u Latinskoj Americi je uglavnom u Meksiku, te onda u manjim nadolaze?im tr�i�tima kao �to su ?ile, Urugvaj, Venezuela, Puerto Rico i Argentina. Meksiko bi ove godine trebao prije?i 500 MW instalirane snage. Siemens je pak nedavno dobio novu narud�bu u Peruu, te implementira projekt u ?ileu. Isto tako se pomalo pojavljuju projekti u Urugvaju, Peruu i ?ileu.

Azija � ?eka se bu?enje Kine

Kina je pro�lu godinu zavr�ila sa otprilike 16,1 GW novih instalacija, te sa proizvodnjom iz svih svojih vjetroelektrana u iznosu od oko 1.290 TWh. Ove godine se o?ekuje instalacija jo� 18 GW, ali je pro�le godine na mre�u spojeno samo 7,8 GW. Odobreno je vi�e od 134 GW projekata, pri ?emu se fokus pomalo pomi?e sa sjevera na jug. Kina trenuta?no ima oko 90 GW instalirane snage, a planira imati 100 GW do 2015., i 200 GW do 2020. godine.

Stoga je najve?i problem Kine kako upravljati sa previ�e instalacija projekata koji nisu spojeni na elektroenergetsku mre�u i zbog ?ega se ograni?ava rad vjetroelektrana u glavnim regijama. Zbog toga se mora investirati u novu infrastrukturu� �to se poku�ava ubrzati kroz novu politiku dr�avnog kongresa kojima ?e se ubrzano graditi HVDC prijenosna mre�a. Isto tako se ubrzava odobravanje novih vjetroelektrana po�to se sada o tome odlu?uje kroz regionalnu vlast, a ne kroz sredi�nju.

Drugo najve?e tr�i�te u Aziji, Indija se stabiliziralo na oko 1,5 do 2 GW godi�nje, s time da se tamo te�ko probiti zbog velike konkurentnosti tr�i�ta.

Me?unarodna tr�i�ta � oklade u rast

Prema Steve Sawyeru iz GWEC-a tri dr�ave s najve?im rastom ove godine bi trebale biti Meksiko, Brazil i Ju�noafri?ka Republika. Tamo nema tako puno vjetroelektrana kao u SAD-u ili Europi, te nije te�ko u?i kao na tr�i�te Kine. Ta gu�va zna?i i manje OEM cijene �to je dobra vijest za developere. Ju�noafri?ka Republika je posebno zanimljiva po�to tamo ove godine kona?no kre?e instalacija i pu�tanje u pogon prvih vjetroelektranu prema njihovom REIPPP programu.

Prema GE-u, njihove strategija se ponajvi�e fokusira na tr�i�ta Brazila, Njema?ke, Turske, Velike Britanije i Indije. Alstom pak radi na priobalnom sektoru u Europi i Japanu, te na novim servisnim mogu?nostima i boljim stupovima.

Ubrzani rast novih priobalnih tr�i�ta

Nakon tri postoje?a tr�i�ta priobalnih vjetroelektrana (Njema?ka, Velika Britanija i Danska), Kina tako?er ve? ove godine planira instalaciju nekoliko stotina megavata vjetroelektrana, iako jo� ne postoji fiksna tarifa za iste. To bi se trebalo uskoro rije�iti, te ?e onda krenuti pravi boom.

S druge strane SAD je jo� uvijek u fazi testiranja tog tr�i�ta pri ?emu postoje projekti Cape Wind u Massachusettsu i Block Island u Rhode Islandu koji ove godine moraju krenuti u razvoj. Ako oni uspiju, onda bi mogli pokrenuti cijelo tr�i�te, s tim da postoji vi�e planova za aukcije za priobalne teritorije.

Ipak, najzanimljivije je tr�i�te Japana koje je u samo dvije godine uspjelo postaviti i pustiti u pogon testnu plutaju?u vjetroelektranu snage sa� vjetroagregatom od 2 MW. Ove godine se planira postavljanje i 7 MW vjetroagregata zajedno sa doma?om opremom, te ozbiljan razvoj i gradnja plutaju?ih temelja. Japanska brodogradili�ta su vrlo zainteresirana za razvoj sektora, po�to pomalo gube svoja tradicionalna tr�i�ta.

Izvor: www.renewableenergyworld.com