Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Greenpeace upozorava na europsku ovisnost o fosilnim gorivima E-mail
Autor Iva Zelenko   
Petak, 10 Listopad 2014 18:18

"Sputani. Zašto nas europski energetski divovi žele držati ovisnima o fosilnom gorivu iz uvoza" novi je Greenpeace-ov izvještaj kojim se želi razjasniti europska energetska politika, upozoriti na pretjeranu ovisnost o uvoznim gorivima, te prije svega pozvati europske ?elnike da pove?aju udio obnovljivih izvora energije i smanje emisije stakleni?kih plinova.

Ukrajinska kriza dokazala je pretjeranu europsku ovisnost o fosilnim gorivima, posebice ruskom plinu, a posebno je zabrinjavaju?a ?injenica da je europski diplomatski odgovor gotovo nepostoje?i dok su financijske posljedice velike. Europska unija godišnje potroši više od 400 milijardi eura na uvoz energenata koji zadovoljavaju 53% njezinih potreba.

Najve?i europski proizvo?a?i i distributeri elektri?ne energije, uklju?uju?i EDF, E.ON, GDF Suez, RWE, ENEL, Vattenfall, Iberdrolu i Gas Natural Fenosu, pokušavaju utjecati na postavljanje novih klimatskih i energetskih ciljeva podržavaju?i samo ciljno smanjenje stakleni?kih plinova do 2030. godine, bez daljnjeg pove?anja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja potrošnje. Ovakav stav proizlazi iz ?injenice da bi pove?anjem obnovljivih i smanjenjem potrošnje bio ugrožen njihov profit, kreditni rejting i vrijednost dionica. Naime, tre?ina prihoda osam najve?ih elektroenergetskih kompanija u EU dolazi od plina i ugljena uvezenih iz zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora, a upravo najve?e prihode imaju E.ON, GDF Suez i ENEL.

Prodaja plina i el. energije najve?ih kompanija

Procjenjuje se da je ovih osam kompanija u 2011. godini prodalo plina i elektri?ne energije u vrijednosti 342 milijarde eura, ostvarivši 59 milijardi eura operativne dobiti. Tre?ina tih prihoda, odnosno 116 milijardi eura, odnosi se na energiju dobivenu iz plina i ugljena uvezenog iz zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora, stoji u izvješ?u. Najve?i prihod ostvarili su upravo E.ON, GDF Suez i ENEL, što jasno objašnjava zašto se protive promjenama.

Prema procjenama Greenpeace-a , E.ON-ov udio u prihodu od prodaje elektri?ne energije i plina iz uvoza u 2011. godini iznosio je 36%, dok je GDF Suez imao udio od 37%, a ENEL 67%. Tako?er, prihod španjolske Gas Natural Fenosa gotovo je u potpunosti vezan uz uvoz koji u njihovom poslovanju ?ini ?ak 85%.

Prihodi od prodaje i procjena udjela

ENEL, Gas Natural Fenosa, EDF i Iberdrola uvoze više od 75% plina iz zemalja izvan EU i Norveške, dok je europski prosjek uvoza ipak znatno manji i iznosi 45%. Najviše plina uvozi se dakako iz Rusije, a ENEL i Gas Natural Fenosa ponajviše ovise o alžirskom plinu. Uvoz ugljena tako?er odska?e od europskog prosjeka (63%) i iznosi nevjerojatnih 90%, a najviše ugljena dolazi iz Rusije, Kolumbije, S.A.D.-a, Južnoafri?ke republike i Indonezije.

Uvoz iz zemalja izvan EGP

Pregled najve?ih europskih elektroenergetskih kompanija


U svibnju 2013. godine šest od ovih osam kompanija udružilo se u Skupinu Magritte, koju je pokrenuo generalni direktor GDF Suez-a, Gerard Mestrallet, a koja vodi politiku s ciljem približavanje energetske politike EU vlastitim interesima. Skupina Magritte je krajem 2013. godine imala 12 tvrtki ?lanica (GDF Suez, E.ON, RWE, Iberdrola, Gas Natural Fenosa, ENEL, ENI, GasTerma, Vattenfall, ?EZ, OMW, Fortum), a u 2014. godini napustile su je Vattenfall i OMW.

U godinu dana svojeg postojanja skupina se posvetila intenzivnom lobiranju sastaju?i se s ?lanovima Europske komisije, parlamenta i šefovima vlada pojedinih zemalja traže?i do njih da se odreknu politike koja promi?e obnovljive izvore energije i smanjenje energetske potrošnje, isti?e Greenpeace. U pismu od 21. sije?nja, dan uo?i objavljivanja prijedloga za 2030. godinu, Skupina Magritte poziva Europsku komisiju da "… svoju budu?u strategiju do 2030. temelji isklju?ivo na obvezuju?em cilju smanjenja stakleni?kih plinova (bez donošenja obvezuju?ih ciljeva za obnovljive izvore do 2030. na razini država ?lanica i EU)."

Dodatno se traži od vlada pojedinih zemalja da smanje nov?anu potporu obnovljivim izvorima energije, a senzacionalisti?ke izjave, poput izjave Flavia Contia, generalog direktora ENEL-a: “Ova sumanuta potpora obnovljivoj energiji jednako je prisutna u Španjolskoj, Njema?koj i Italiji, a posljedica je da Nijemci sada pla?aju 20 milijardi eura više za energiju, dok energetske tvrtke zatvaraju pogone. Zar je to razumno? Zar je to ono što ho?e Europa? To je recept za propast.”, zanemaruju ?injenicu da je godišnja europska potpora za obnovljive izvore oko 30 milijardi eura, a za nuklearna i fosilna goriva oko 61 milijardu eura, stoji u izvješ?u.

Izvr?u?i ?injenice, Skupina je otišla toliko daleko da tvrdi kako jedino termoelektrane na uvezeni plin i ugljen mogu osigurati stabilnu isporuku elektri?ne energije. Kad je izbila ukrajinska kriza, te su kompanije pokušale uvjeriti vlade zemalja da je isporuka plina iz Rusije neupitna te da ovisnost Europe o uvozu iz Rusije ne predstavlja problem. Greenpeace isti?e kako su motivi Skupine Magritte poprili?no jasni: budu?i da su prekomjerno uložili u fosilna goriva, a nemaju dostatnih pogona na obnovljivu energiju, odlu?ili su prisiliti Europu da nastavi biti ovisna o uvoznom fosilnom gorivu.

Prijedlog Greenpeaca

Istraživanje koje je za Greenpeace proveo Njema?ki institut za tehni?ku termodinamiku, DLR, pokazuje da su ?ista i sigurna energija dva lica iste kovanice. Paket strogih mjera za postizanje ciljeva do 2030. godine omogu?it ?e i jedno i drugo: smanjit ?e se rizik od neisporuke energije i rizik od globalnih klimatskih promjena. Izvještaj “Smjernice za Europu: na putu prema održivoj i neovisnoj isporuci energije” iznosi, na temelju ciljeva za 2030. koje je predložila Europska komisija u sije?nju, da ?ak i ako Europska Unija iskoristi sav svoj konvencionalni plin, naftu i tvrdi ugljen, i dalje ?e do 2030. svake godine morati uvoziti fosilnih goriva u energetskoj vrijednosti od ukupno 29.000 PJ. To konkretno zna?i da ?e morati uvoziti oko 255 milijardi m3 plina, 2,8 milijardi barela nafte, te 81 milijun tona tvrdog ugljena, što bi dovelo do nevelikog smanjenja uvoza energije u EU u odnosu na današnje razine. Me?utim, ako bi ?elni ljudi EU poduprli ambicioznije ciljeve za 2030., ukupna potreba za uvozom fosilnih goriva bila bi za 45% niža od one u postoje?em prijedlogu komisije, ?ime bi se na godišnjoj razini izbjegao uvoz 90 milijardi m3 plina, 1,3 milijarde barela nafte, te ne bi bilo potrebno uvoziti tvrdi ugljen. U usporedbi sa sije?anjskim prijedlogom Europske komisije, do 2030. uvoz plina smanjio bi se daljnjih 35%, a uvoz nafte daljnjih 45%. Ovakva Energetska [R]evolucija tako?er bi do 2030. dovela do daljnjeg zna?ajnog smanjenja emisije ugljika u odnosu na prijedlog komisije. S druge pak strane, ulaganja u energetski sektor ostala bi vrlo sli?na onima koje predvi?a prijedlog komisije, zaklju?uje se u izvještaju Greenpeacea.

Greenpeace poziva europske ?elnike da udio obnovljivih izvora energije povise na 45%, energetske uštede na 40%, a emisije stakleni?kih plinova smanje za 55% do 2030. godine. „Ovo je klju?an trenutak za Europu. Imamo priliku osloboditi se hirova bilo kojeg politi?kog ili industrijskog mo?nika koji Europi želi zavrnuti slavinu. Kompanije ?ije poslovanje ovisi o uvozu fosilnih goriva iz politi?ki nepredvidivih zemalja loši su savjetnici vladama. Naši ?elnici trebaju podržati ambiciozne ciljeve za pove?anje obnovljivih izvora i ve?e energetske uštede, i to je najbolji jamac energetske sigurnosti. To od njih o?ekuje i golema ve?ina gra?ana, što pokazuju brojne ankete“, izjavio je Zoran Tomi?, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.

 

Izvor: http://www.greenpeace.org/

Tags:     Greenpeace      ovisnost o fosilnim gorivima
Index ÄŤlanka
Greenpeace upozorava na europsku ovisnost o fosilnim gorivima
Stranica 2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?