Nikada nije bilo jeftinije proizvoditi elektri?nu energiju iz vjetra, a prema podacima izgleda da ?e ona i ostati najjeftiniji obnovljivi izvor energije unato? sve ni�oj cijeni solarnog fotonapona.

Iako ve?ina projekata vjetroelektrana jo� uvijek na neki na?in dobivaju financijsku podr�ku - razlika izme?u proizvodnih tro�kova izme?u energije vjetra i termoelektrana je sve manja, te je na nekim lokacijama u potpunosti nestala.

Tro�kovi kopnenih vjetroelektrana su pali pro�le godine pri ?emu su realni najbolji proizvodni tro�kovi za kopnene vjetroelektrane od 62 �/MWh, naspram 70 �/MWh pro�le godine. S druge strane konvencionalni izvori za proizvodnju elektri?ne energije su ostali stabilni - pri ?emu je rast cijena elektrana bio neutraliziran padom cijena goriva - te je stoga vjetar postao jeftiniji i konkurentniji. Iako je cijena nafte pala za 40% krajem pro�le godine (te jo� uvijek pada) to do sada nije imalo ve?i utjecaj na cijenu plina i ugljena. Za sada je te�ko predvidjeti utjecaj niske cijene nafte (ukoliko ostane nizak) na cijenu fosilnih goriva u budu?nosti.

Vjetroelektrane imaju sve ve?u konkurenciju u fotonaponu i nuklearnoj energiji. Kopnene vjetroelektrane ipak imaju ni�u cijenu od obje te tehnologije, a analize pokazuju da bi tro�kovi priobalnih vjetroelektrana mogli postati konkurentni nuklearnim do 2023. godine.

Slika 1: Usporedba tro�kova pojedinih izvora energije po kW

Procjena tro�kova proizvodnje vjetroelektrana

Procjena brzine vjetra na lokaciji je naravno jo� uvijek najva�nija, jer �to je ona ve?a to je ve?a proizvodnja elektri?ne energije uz ni�u cijenu proizvodnje. Mjera produktivnosti je i faktor iskori�tenja (godi�nji omjer stvarne proizvodnje naspram nominalne snage).

Financijski re�im u pojedinim dr�avama utje?e na osnovni izra?un financiranja projekta. Kamatna stopa je prili?no razli?ita ovisno o regijama. Period amortizacije za otplatu zajma tako?er jako varira, te nije nu�no ekvivalentan radnom vijeku elektrane. Uglavnom se radi o periodu od 12 do 20 godina.

Kako bi ilustrirali na?in na koji razli?iti faktori (tehni?ki i instuticionalni) utje?u na rali?itu procjenu tro�kova za kopnene vjetroelektrane, IEA studija je pokazala da je tro�ak od 95 dolara/MWh za Dansku do 167 dolara/MWh za �vicarsku. �vicarski podatak je tako visok zbog visokih instalacijskih tro�kova i niske produktivnosti naspram prosje?nih.

Tro�kovni trendovi

Tro�kovi vjetroelektrana ve? desetlje?ima padaju, pa je tako recimo u SAD-u nivelirani tro�ak elektri?ne energije (LCOE) za radni vijek projekta pao sa 170 dolara po MWh u 1991. na 60 dolara po MWh u 2003. godini. Instalacijski tro�kovi su od tada malo porasli zbog rasta cijena dobara.

Najnoviji tro�kovi za vjetroelektrane su u SAD-u sada 1.100 do 1.300 dolara po kW za vjetroagregate, odnosno 1.630 dolara po kW za ukupnu cijenu investicije. U Europi su tro�kovi otprilike isti, ali su zato u Kini puno manji, te tamo navodno neki proizvo?a?i prodaju vjetroagregate za cijenu od 500 dolara po kW �to zna?i da su ukupni instalacijski tro�kovi 30% manji.

IEA-in pregled instalacijskih tro�kova vjetroelektrana u obzir uzima devet lokacija na svijetu, a prema njima Kina ima najni�e tro�kove za kopnene i priobalne vjetroelektane sa cijenama od 1.300 odnosno 4.440 dolara po kW, dok SAD ima najvi�e tro�kove sa 1.890 i 5.490 dolara po kW (malo su vi�i od najnovijih procjena).

�to se ti?e tro�kova odr�avanja i rada oni idu od 35 dolara po kW godi�nje u Kini do 47 dolara po kW u SAD-u. Kod priobalnih vjetroelektrana se pak radi o rasponu od 155 dolara po kW za Kinu do 189 za SAD.

Za instalacijski tro�ak od 1.300 dolara po kW, proizvodni tro�ak je 99 dolara/MWh ukoliko je prosje?na brzina na lokaciji 6 m/s, a ista pada na samo 49 dolara/MWh ako je prosje?na brzina na lokaciji 9 m/s. Ipak, ?ak i u Kini je tro�ak razvoja projekata ve?i za lokacije s vi�im brzinama vjetra, te je stoga ovu brojku od 49 dolara/MWh te�ko realizirati u praksi.

Proizvodni tro�kovi priobalnih vjetroelektrana su puno ve?i, te uz tro�ak od 4.500 dolara po kW uz prosje?nu brzinu od 8 m/s iznose 222 dolara/MWh dok za brzinu od 9 m/s iznose 185 dolara po MWh.

Fotonaponski sustavi

Fotonaponski sustavi su iznimno napredovali posljednih godina te je njihov tro�ak sada blizak kopnenim vjetroelektranama. Kao kod vjetra, proizvodnja iz solarnog fotonapona ovisi o faktoru iskori�tenja koji ide od 9% u Norve�ku do 24% u Phoenixu, Arizoni. Ukoliko se uzme instalirana snaga fotonapona od 1.900 dolara po kW tro�kovi padaju na 150 dolara po MWh sa faktorom iskori�tenja od 18% odnosno 110 dolara po MWh sa faktorom iskori�tenja od 23%.

Prikaz ispod prikazuje usporedbu proizvodnih tro�kova kopnenih vjetroelektrana i fotonapna.

Slika 2: Usporedba tro�kova fotonapona i kopnenih vjetroelektrana ovisno o faktoru iskori�tenja

Za prikaz je uzet tro�ak kopnenih vjetroelektrana od 1.600 dolara po kW, a graf pokazuje� da je tro�ak visoko iskoristivog fotonapona usporediv sa slabo iskoristivim vjetrom (20% kapacitet iskori�tenja za oba), te iznosi oko 120 dolara po MWh.

Tro�kovi rada i odr�avanja (O&M)

O&M tro�kovi ovise o lokaciji i veli?ini vjetroelektrane, ali njihov egzaktan obujam ?esto nije jasan. Tro�ak rutinskog odr�avanja i upravljanja je samo dio ukupnog tro�ka upravljanja vjetroelektranom. Ukoliko operater nije vlasnik zemlje, postoje tro�kovi koir�tenja zemlji�ta uz kamatu i tro�ak spoja na elektroenergetsku mre�u. Ukupni tro�kovi su stoga usko povezani s lokacijom.

Nedavno su tro�kovi za kopnene vjetroelektrane unutar EU procijenjeni u iznosu od 6 do 32 �/MWh sa prosjekom od 14 dolara po MWh. To je procjena Ecofysa, a u isto vrijeme Fraunhofer institut� predvi?a tro�ak od 28 dolara po MWh.

O&M tro�kovi otprilike ?ine ukupno 20 do 25% svih proizvodnih tro�kova kopnenih i priobalnih vjetroelektrana dok je isti oko 15% u slu?aju ugljena, 10% za plin i 5% za nuklearnu energiju.

Slika 3: Tro�ak pojedinog dijela vjetroelektrane (kopnene i priobalne)

Proizvodni tro�kovi za kopnene vjetroelektrane se mogu procijeniti na 60 do 90 dolara po MWh ?ime postaju najjeftinija OIE tehnologija. Ipak, plin zna biti jeftiniji te kre?e od cijene ispod 50 dolara po MWh. Ugljen je pak malo skuplji, a nuklearna energije ide od 92 do 146 dolara po MWh. Priobalne vjetroelektrane pak imaju tro�ak od 110 do 221 dolara po MWh. Naravno sve ove procjene ovise o kvaliteti lokacije za solar i vjetar odnosno tro�ku goriva za fosilne elektrane.

Budu?nost

Proizvodni tro�kovi za vjetroelektrane padaju ve? godinama, te se isto o?ekuje i u budu?nosti ali uz sporiji tempo. Br�i pad tro�kova se mo�e o?ekivati za priobalne vjetroelektrane dok bi fotonapon i u budu?nosti mogao padati br�e od vjetroelektrana pogotovo na lokacijama sa mnogo Sunca. Do 2020. godine bi tro�kovi za priobalne vjetroelektrane trebali pasti za 25%, dok bi za kopnene vjetroelektrane trebali pasti za 5 do 6%. Prema nekim procjenama bi u to doba fotonapon trebao postati jeftiniji od kopnenih vjetroelektrana.

Kopnene vjetroelektrane bi naj?e�?e trebale biti najjeftinija tehnologija do 2020. osim na nekim lokacijama gdje se mo�e dobro iskoristiti geotermalna tehnologija ili hidroelektrane. Cijena priobalnih vjetroelektrana bi trebala pasti na nivo fosilnih goriva tek u daljnjoj budu?nosti, a nuklearnu bi trebala dosti?i ve? oko 2020. godine. �to se ti?e fosilnih goriva pad cijene nafte nije previ�e utjecao na procjenu budu?e cijene prirodnog plina u SAD-u i Europi. Ta cijena bi trebala sko?iti za 10% u idu?ih deset godina, te bi stoga vjetar i s te strane trebao postati konkurentniji.

Izvor: www.windpowermonthly.com