Mediji su se u zadnje vrijeme raspisali o vjetroelektranama - ?ak su do�le i na naslovnice dnevnih novina. A razlog tome su protivljenje lokalne zajednice tijekom izrade studije utjecaja na okoli� za VE Fu�ine, kao i vijest da Uskok istra�uje, kako su to mediji nazvali "kralja hrvatskog vjetra", Antu ?urkovi?a koji je kroz razna partnerstva i tvrtke u vlasni�tvu njegove obitelji izgradio ili gradi 5 vjetroelektrana.

Neizbje�no je bilo da su neki mediji putem ovoga portala pitali za komentar tih doga?anja, redovno o?ekuju?i senzacionalna saznanja od svih onih koji svakodnevno sudjeluju u ovom sektoru. Naravno, kada ih ne dobiju po?u dalje svojim putem, a vijest se brzo zaboravi do eventualne sljede?e objave iz Uskoka.

�alosti takav tretman vjetroelektrana u medijima, zapravo op?enito takav tretman gospodarstva u medijima. Time se samo ote�ava posao svima onima koji se bave investicijama i razvojem projekata jer se unaprijed stvara otpor kod lokalnih zajednica - problem o kojem smo puno pri?ali.

Ne znam koliko ima smisla ulaziti u sve navode oko Ante ?urkovi?a (energetika-net.com ;�energetika-net.com), ili oko ishoda SUO za Fu�ine (korzo.net). Ono �to znam i �to ljuti je da je u sinergiji neu?inkovite administracije i korumpirane dr�ave (a to i nije neka tajna) i ovaj sektor do�ao na stranice crne kronike umjesto da se razvija punim plu?ima i ostvaruje svoj potencijal, kao �to je to slu?aj u velikoj ve?ini EU dr�ava.

Nadam se da ?e ve?i mediji u budu?nosti zvati tra�e?i i pozitivne primjere, primjere koji lokalnim zajednicama mogu objasniti i kako razgovarati sa investitorima, te kako za sebe osigurati dugoro?ne prihode i gospodarski razvoj. Nadam se i kako ?e se vi�e pisati o zajednicama koje zna?ajno profitiraju od vjetroelektrana.

A bilo bi lijepo i da energetski stru?njaci po?nu raditi svoj posao, prihvate nove tehnologije kao izazov, a ne kao prijetnju, i na kraju uo?e njihov potencijal kao kona?nog rje�enja problema energetike - uz upotrebu ostalih obnovljivih izvora.

U ministarstvu gospodarstva se "hvale" sa 200MW izgra?enih elektrana, 50% elektroenergetske proizvodnje iz obnovljivih, te tu poluinformaciju plasiraju u medije, uporno pre�u?uju?i i ignoriraju?i ?injenicu da tih 50% zapravo zna?i svega 13-ak% u ukupnoj energetskoj potro�nji, da veliku koli?inu elektri?ne energije, a jo� ve?u primarne uvozimo, da je i tih 13% hidroelektrana izgra?eno prije vi�e desetlje?a, da je cilj od 360MW vjetroelektrana postavljen za 2010. godinu, ne 2014. itd. Uglavnom tretman obnovljivih je krajnje jednostran i nestru?an.

Interesantno je zapravo pogledati malo u povijest, te kako je sve skupa izgledalo u po?ecima razvoja tr�i�ta. Naime, prate?i razvoj vjetroelektrana u svijetu primjetno je pozitivno zakretanje prema istima, gdje se istra�ivanjem, argumentima i ulaganjem u razvoj dokazalo kako bi upravo to trebala biti najzastupljenija tehnologija energetske proizvodnje bliske budu?nosti, ali i ne�to dalje u kombinaciji sa kori�tenjem energije Sunca. A kod nas? Pa skoro da je obrnuto. Kod nas se vjetroelektrane, kao uostalom i cijeli elektroenergetski sustav poku�avaju voditi i argumentirati kroz zastarjele na?ine promi�ljanja i isto takve tehnologije i modele poslovanja.

Makar na ovim stranicama po svojoj naravi promoviraju?i budu?nost energetike imamo prije svega obi?aj gledati i osvrtati se upravo na sada�njost i budu?nost, tr�i�te i tehnologija su dovoljno zreli da imaju i neku svoju povijest, ?ak i na ovim prostorima. Tako je interesantno u ruke nakon mnogo vremena uzeti referat pod nazivom Vjetroelektrane u Hrvatskoj. Datum na referatu je srpanj 2002. godine, kao mjesto pisanja se navodi Split, a autor je jedan od istaknutijih i rukovode?ih ljudi u HEP-OPS-u - bio tada, i jo� uvijek je i danas. U tom referatu pi�e i sljede?e: Danas, s novom tehnologijom i materijalima, suvremene vjetroturbine koriste se za proizvodnju ?iste elektri?ne energije koja je po cijeni postala konkurentna klasi?nim izvorima. Uz opis tehnologije vjetroagregata u cijelom referatu ima jo� puno interesantnih navoda. Npr: U usporedbi s velikim elektranama, koje trebaju veliku infrastrukturu i mre�ni sustav kako bi se prenosila energija, sustavi s energijom vjetra se mogu umre�iti relativno jednostavno i bez velikih tro�kova, te su kao takvi idealno rje�enje za zemlje u razvoju i rje�avanje njihovih potreba za novim kapacitetima.

Danas, 11 godina poslije, vjetroelektrane u Hrvatskoj do�ivljavaju medijske ispade i na ra?un neotvaranja novih radnih mjesta, iako svi pokazatelji pokazuju suprotno. A u referatu iz 2002. postoji i cijeli podnaslov posve?en upravo zapo�ljavanju u kojem stoji i ovo: U proizvodnji i instalaciji vjetroturbina zapo�ljava se u prosjeku �est ljudi godi�nje za svaki MW novoproizvedenih turbina. Na poslovima rada i odr�avanja, godi�nje se zaposli izme?u 100 i 450 ljudi za svaki TWh proizvedene elektri?ne energije. Broj varira ovisno o starosti i tipu vjetroelektrana. Naravno, ove brojke mo�da ne zvu?e kao velika stavka u zapo�ljavanju, no energetski projekti su ve? davno uveli i dalje uvode visoko tehnolo�ke automatizirane sustave upravljanja, koji naravno smanjuju potrebu za radnom snagom. To se zove napredak. I odnosi se na sve elektrane, ne samo vjetroelektrane, koje komparativno ipak mogu zaposliti vi�e lokalnog stanovni�tva u odnosu na neke druge tehnologije. Ako uzmemo u obzir da bi energetski sustav trebao biti podr�ka razvoju ostalih sektora, tim prije je po�eljna automatiziranost energetskih postrojenja. A ako �elimo zaposliti veliki broj ljudi u energetskom sektoru i ako je to jedini cilj, predla�em proizvodnju elektri?ne energije iz stacionarnih bicikala sa ugra?enim generatorom. Pod sloganom: koristimo ljude kao hr?ke.

Autor se tako?er osvrnuo i na utjecaj na okoli� kao i ekonomske aspekte, te ja zaklju?io upravo ono o ?emu mi ovdje redovno pi�emo i na �to upozoravamo. I to 2002. godine. A o perspektivi vjetroelektrana u RH ka�e: Tako?er zakon o energiji predvi?a izradu Pravilnika o obnovljivim izvorima energije (tijekom 2002. godine)... te u nastavku jo� i: Poznavaju?i vrlo dobro prilike u drugim zemljama na podru?ju vjetroelektrana bilo bi vrlo dobro da se u zakonskim aktima propi�e udio zastupljenosti doma?e industrije u izgradnji vjetroelektrana, koji mo�e biti i preko 50% koliko u ovom trenutku doma?a industrija mo�e sudjelovati u proizvodnji vjetroelektrana i priklju?ka na mre�u.

Pravilnik je donesen 2007. godine. Prve dvije vjetroelektrane izgra?ene su 2004. i 2006. godine, "na crno", bez tarifnog sustava. Instalirana snaga i danas je relativno malih 200MW, a sve ?e�?e djelatnici ministarstva imaju javne istupe u kojima tvrde da vi�e ne?e dopustiti daljnji razvoj vjetroelektrana. Hrvatska ima zadani cilj obnovljivih u ukupnoj potro�nji do 2020. koji je obvezuju?i i koji se iz ove perspektive mo�e dosti?i jedino velikim rastom tr�i�ta vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Pa se postavlja pitanje kako tehnologija koja na o?igled napreduje prije 11 godina mo�e biti isplativa i po�eljna, a danas vi�e ne? I kako mo�e funkcionirati dr�ava u kojoj se strategije ne provode, zakoni ne donose i op?enito sve radi traljavo i sa ogromnim ka�njenjima. Uostalom, koliko se trenutno ?eka na dono�enje novog Zakona o obnovljivim izvorima?

Stru?njaci koji glasno iznose svoje stavove na temu vjetroelektrana (vrlo ?esto bez ikakve prakse u razvoju i upravljanju istima) rado nagla�avaju njihovu navodnu skupo?u, ali i potrebu za regulacijom, a neki idu toliko daleko da im poku�avaju nametnuti da stvaraju emisije CO₂. Istovremeno se u svijetu oko njih de�ava promjena koju oni ili ne vide ili namjerno ignoriraju. U pogon se pu�taju vjetroagregati koji u sebi imaju ugra?en i sustav pohrane energije (zna?i sami se reguliraju prema mre�i:�Vjetroelektrane.com), u nekim dr�avama feed-in-tarife su ve? ispod prosje?nih proizvodnih cijena drugih izvora elektri?ne energije (u Hrvatskoj je tarifa ispod one koju za elektri?nu energiju pla?aju ku?anstva!), a Danci planiraju 100% obnovljivi elektroenergetski sustav sa 80% udjela vjetroelektrana u sljede?ih 20 godina. CO₂ ne?u ni komentirati.

A danas, 2013. godine ministar gospodarstva i predsjednik najavljuju va?enje nafte i plina iz Jadrana, obnovljivi se svakim danu poku�avaju gurnuti pod tepih i ko?iti od strane isklju?ivo onih na vi�im pozicijama bez ikakvog autoriteta znanja, i narod to trpi i gleda. Svijet, i posebno Europa idu u jednom smjeru, prema budu?nosti, a mi - mi smo od onih argumenata za vjetroelektrane iz 2002. odlu?ili i?i samo u drugom smjeru, prema povijesti. Samo ?ekam kada ?e netko predlo�iti jo� ne�to revolucionarno, kao kori�tenje parnog stroja u prometu ili otvaranje novih ugljenokopa...