Svako malo u Hrvatskoj se pojavljuju razni strani investitori tra�e?i gotove projekte vjetroelektrana spremne za gradnju, a koji se uz to i prodaju. Pri tome nai?u na jako veliki broj projekata (prema registru projekata i izdanim Prethodnim energetskim odobrenjima Ministarstva gospodarstva) u raznim fazama razvoja, i isto tako sa vrlo �arolikom kvalitetom pripremljenost dokumentacije. Ve?ina takvih projekata je pri tome na prodaju, a investitori se moraju pripremiti na ozbiljan slu?aj glavobolje, jer ?e prilikom sastanaka s vlasnicima i navodnim vlasnicima i posrednicima takvih projekata ?uti i do�ivjeti sva�ta.

Naravno, investitori kao investitori, kada dolaze na novo tr�i�te prije svega tra�e projekte koji su vrlo blizu faze izgradnje ne bi li �to prije ulo�ili kapital koji dovla?e sa sobom, te imali odsko?nu dasku za daljnje �irenje na tr�i�tu i stvaranje svoje baze na podru?ju na koje dolaze. Pri tome, sasvim je jasna stvar da tra�e one projekte koji ?e im ostvariti najve?i mogu?i povrat ulo�enih sredstava. S druge pak strane developeri projekata se trude razviti svoje projekte najbolje �to znaju i sukladno svojim financijskim i drugim mogu?nostima do �to vi�e faze razvoja, te time ste?i bolje mogu?nosti i uvjete prodaje projekta zainteresiranim investitorima. Ukoliko investitor tra�i projekt sa odre?enim parametrima, zaputi se do registra projekata na oie.mingorp.hr, pretra�i bazu projekata, odredi neki koji mu se ?ini potencijalno zanimljiv, kontaktira developera, dogovore sastanak, developer prezentira status projekta, investitor ka�e da li mu je to interesantno - i onda se ili krene u realizaciju kupnje projekta i realizaciju istoga do izgradnje i pu�tanja u pogon, ili se ne ustanovi zajedni?ki interes i svatko nastavi svojim putem. Pri tome treba imati na umu da se u poslu s vjetroelektranama sve cifre i okviri manje vi�e znaju. Dobro su poznati investitorima, ali i developerima koji su sve to pro�li na jednom ili vi�e projekata. Matematika je tu egzaktna i jasno pokazuje kolika se sredstva moraju ulo�iti u razvoj, kolika u izgradnju, koliki je povrat investicije, koliko tko rizika snosi prilikom razvoja projekta. U rijetkim primjerima je to posao koji donosi ekstra profit oko kojega se te�ko dogovoriti kome bi trebao pripasti. Za to se pobrinulo regulirano tr�i�te koje je odre?eno upravo time da projekti donose zaradu, ali nikakav ekstra profit.

To je teorija. I prili?no je jednostavna i vjerojatno svakom zdravo razumski jasna.

Ili nije? Jer naime, svako malo u Hrvatskoj se pojavljuju razni strani investitori koji �alju svoje posrednike, koji se onda sretnu s nekim drugim posrednicima koji im onda pronalaze developere zainteresirane za prodaju svojih projekata - i naravno svi oni o?ekuju nekakav postotak od tih projekata. Vrlo ?esto pri tome nemaju ideju koliku proviziju uop?e mogu tra�iti, a da ne ugroze financijsku sliku projekta. Isto tako vrlo ?esto ne znaju ni osnove funkcioniranja razvoja i izgradnje vjetroelektrana, pa ni tokove novca i rizike razvoja takvih projekata.

Promatraju?i taj �ivopisan koloplet posrednika, investitora i developera ponekad se zapitam koliko bi tr�i�te bilo ve?e i br�e funkcioniralo da su kontakti izravni, a situacija jasno i iskreno odre?ena od samog po?etka kao u drugom odlomku ovoga teksta. Isto tako se ponekad zapitam koliko uludo utro�enog vremena se potro�i na takvim sastancima. A ne mogu se i ne zapitati koliko potencijalno dobrih poslova i propalih megavata se izgubilo u cijelom tom nizu mogu?ih �umova u komunikaciji.

Posebna pri?a su i vrlo ?esto nerealna o?ekivanja - pa da demistificiramo nekoliko detalja. U Hrvatskoj ?e se u sljede?ih 8 do 10 godina pojaviti ukupno nekih 20-tak do maksimalno 30 projekata vjetroelektrana - a i to je mo�da preoptimisti?no. Od toga ih je 8 ve? izgra?eno, a vjerojatno ih jo� toliko ima ?istu situaciju �to se ti?e financiranja i u visokoj su fazi razvoja. Zna?i, mo�da ?e nekih 5, pa do maksimalno 15 projekata do�ivjeti sudbinu prodaje (ne zaboravite - u registru OIEKP ima preko 100 projekata s va�e?im PEO). Pri tome ?e investitori itekako biti svjesni ?injenice da postoji veliki fond projekata iz kojeg mogu birati svoje favorite, te da mogu postavljati neke svoje uvjete - ?isto zbog odnosa ponude, potra�nje i mogu?nosti realizacije. Mogu?nost realizacije ?e pri tome biti klju?na - jer nitko ne?e srljati grlom u jagode i odmah ispla?ivati velike provizije i cifre prilikom kupnje projekta dok se ne doka�e mogu?nost izvedbe istoga. Tako da je vrlo vjerojatno da ?e svaki ugovor o prodaji projekta biti na neki na?in uvjetovan isho?enjem svih dozvola, a isto tako ?e biti uvjetovane i provizije i sve druge popratne pojave.

Povrh svega, s obzirom da je tr�i�te vjetroelektrana regulirano na na?in da investitorima u slu?aju uspje�ne izgradnje omogu?uje razuman povrat ulo�enog kapitala, ali nikako ne i ekstra profite, varaju se svi oni koji misle da projekti u sebi sadr�e velike koli?ine novaca koji samo ?ekaju da ih netko dobrom preporukom pokupi.

Kada se sve to upari sa ve? famoznom birokracijom kroz koju prolaze svi koji razvijaju vjetroelektrane u Hrvatskoj, postaje jasno za�to je tr�i�te tako sporo, a ve?ina developera frustrirana. Ukratko re?eno, ukoliko ima onih koji smatraju da ?e se "baciti u biznis" i posredovati kod izgradnje nekih vjetroelektrana, te pri tome zgrnuti ve?u koli?inu novaca - �anse su vam male.

Sljede?a kolumna ?e vjerojatno biti u puno vedrijem i optimisti?nijem tonu, jer ?e biti posve?ena Europskoj konferenciji o energiji vjetra (EWEA2012) koju organizira Europsko udru�enje energije vjetra, a odr�ava se od 16. do 19. travnja u Kopenhagenu.