Otkuda ideja da je posao s vjetroelektranama lagani put prema velikoj zaradi? |
![]() |
Autor Edo Jerki? |
Petak, 23 OĹľujak 2012 00:00 |
Svako malo u Hrvatskoj se pojavljuju razni strani investitori traže?i gotove projekte vjetroelektrana spremne za gradnju, a koji se uz to i prodaju. Pri tome nai?u na jako veliki broj projekata (prema registru projekata i izdanim Prethodnim energetskim odobrenjima Ministarstva gospodarstva) u raznim fazama razvoja, i isto tako sa vrlo šarolikom kvalitetom pripremljenost dokumentacije. Ve?ina takvih projekata je pri tome na prodaju, a investitori se moraju pripremiti na ozbiljan slu?aj glavobolje, jer ?e prilikom sastanaka s vlasnicima i navodnim vlasnicima i posrednicima takvih projekata ?uti i doživjeti svašta.
To je teorija. I prili?no je jednostavna i vjerojatno svakom zdravo razumski jasna. Ili nije? Jer naime, svako malo u Hrvatskoj se pojavljuju razni strani investitori koji šalju svoje posrednike, koji se onda sretnu s nekim drugim posrednicima koji im onda pronalaze developere zainteresirane za prodaju svojih projekata - i naravno svi oni o?ekuju nekakav postotak od tih projekata. Vrlo ?esto pri tome nemaju ideju koliku proviziju uop?e mogu tražiti, a da ne ugroze financijsku sliku projekta. Isto tako vrlo ?esto ne znaju ni osnove funkcioniranja razvoja i izgradnje vjetroelektrana, pa ni tokove novca i rizike razvoja takvih projekata. Promatraju?i taj živopisan koloplet posrednika, investitora i developera ponekad se zapitam koliko bi tržište bilo ve?e i brže funkcioniralo da su kontakti izravni, a situacija jasno i iskreno odre?ena od samog po?etka kao u drugom odlomku ovoga teksta. Isto tako se ponekad zapitam koliko uludo utrošenog vremena se potroši na takvim sastancima. A ne mogu se i ne zapitati koliko potencijalno dobrih poslova i propalih megavata se izgubilo u cijelom tom nizu mogu?ih šumova u komunikaciji. Posebna pri?a su i vrlo ?esto nerealna o?ekivanja - pa da demistificiramo nekoliko detalja. U Hrvatskoj ?e se u sljede?ih 8 do 10 godina pojaviti ukupno nekih 20-tak do maksimalno 30 projekata vjetroelektrana - a i to je možda preoptimisti?no. Od toga ih je 8 ve? izgra?eno, a vjerojatno ih još toliko ima ?istu situaciju što se ti?e financiranja i u visokoj su fazi razvoja. Zna?i, možda ?e nekih 5, pa do maksimalno 15 projekata doživjeti sudbinu prodaje (ne zaboravite - u registru OIEKP ima preko 100 projekata s važe?im PEO). Pri tome ?e investitori itekako biti svjesni ?injenice da postoji veliki fond projekata iz kojeg mogu birati svoje favorite, te da mogu postavljati neke svoje uvjete - ?isto zbog odnosa ponude, potražnje i mogu?nosti realizacije. Mogu?nost realizacije ?e pri tome biti klju?na - jer nitko ne?e srljati grlom u jagode i odmah ispla?ivati velike provizije i cifre prilikom kupnje projekta dok se ne dokaže mogu?nost izvedbe istoga. Tako da je vrlo vjerojatno da ?e svaki ugovor o prodaji projekta biti na neki na?in uvjetovan isho?enjem svih dozvola, a isto tako ?e biti uvjetovane i provizije i sve druge popratne pojave. Povrh svega, s obzirom da je tržište vjetroelektrana regulirano na na?in da investitorima u slu?aju uspješne izgradnje omogu?uje razuman povrat uloženog kapitala, ali nikako ne i ekstra profite, varaju se svi oni koji misle da projekti u sebi sadrže velike koli?ine novaca koji samo ?ekaju da ih netko dobrom preporukom pokupi. Kada se sve to upari sa ve? famoznom birokracijom kroz koju prolaze svi koji razvijaju vjetroelektrane u Hrvatskoj, postaje jasno zašto je tržište tako sporo, a ve?ina developera frustrirana. Ukratko re?eno, ukoliko ima onih koji smatraju da ?e se "baciti u biznis" i posredovati kod izgradnje nekih vjetroelektrana, te pri tome zgrnuti ve?u koli?inu novaca - šanse su vam male. Sljede?a kolumna ?e vjerojatno biti u puno vedrijem i optimisti?nijem tonu, jer ?e biti posve?ena Europskoj konferenciji o energiji vjetra (EWEA2012) koju organizira Europsko udruženje energije vjetra, a održava se od 16. do 19. travnja u Kopenhagenu. |
Zadnje vijesti