Energija vjetra se u posljednih 10 godina promovirala u najbrže rastuću granu industrije na svijetu, te u jedan od izvora energije s kojim svaka ozbiljna elektroenergetska mreža mora računati u svom sustavu. Vjetroelektrane su prestale biti posao samo za entuzijaste i relativno male privatne investitore i postale su glavna tema svih velikih elektroenergetskih kompanija i velikih investitora.

Prije samo 10 godina takav scenarij je bilo teško zamisliti.

Energija vjetra danas stvara stotine tisuća novih radnih mjesta diljem svijeta. Vjetroelektrane su u zadnjih par godina zaslužne za većinu novoinstalirane snage za proizvodnju električne energije u energetskom sektoru. Vjetroagregati su narasli do skoro nezamislivih dimenzija i postali su specijalizirani za skoro sve vrste terena i klimatskih uvjeta, te ih se može pronaći u tropskim područjima, ali i arktičkim uvjetima. Kombinirana visina stupa i lopatice na najvećim svjetskim vjetroagregatima dosiže visine i iznad 200 m, što je skoro dvije trećine visine Eiffelovog tornja. Pojedinačna snaga najvećih vjetroagregata danas prelazi 6 MW, što je više od ukupne snage prve vjetroelektrane u Hrvatskoj na Pagu, a koja se sastoji od 7 vjetroagregata. Standardne dimenzije vjetroagregata su se udvostručile u 10 godina, a snaga se povećala i do tri puta.

Istovremeno sa razvojem dimenzija su se razvile i nove tehnologije i spoznaje o učinku vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu, razvijeni su vjetroagregati koji pružaju potporu mreži i imaju pozitivan utjecaj na stabilnost sustava, razvijeni su napredni prognostički modeli vjetra sa visokom točnošću do nekoliko dana unaprijed, a posebno za razdoblja do 24 sata unaprijed, cijene proizvedenog kilovatsata padaju, a gorivo je čisto i besplatno. Sve to je dodatno osnažilo argumente za što veći prodor vjetroelektrana u elektroenergetske sustave diljem svijeta.

EU energetski miks 2008. godine, izvor: EWEA