Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Struka

E-mail
Autor Iva Zelenko   
ÄŚetvrtak, 08 Studeni 2012 11:32

U prethodnom ?lanku predstavili smo ideju otoka Mljeta kao energetski neovisnog otoka, a u ovom ?lanku istu ideju prenosimo na otok Lošinj koji na površini od 223 km2 ima 8388 stanovnika. ?lanak se u potpunosti temelji na diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lošinja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek.

Spomenuta površina, odnosno Grad Mali Lošinj nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Sjevernog Jadrana, na zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, a obuhva?a južni dio otoka Cresa (od zaljeva Koroma?no i Ustrine), otok Lošinj i skupinu manjih otoka koju ?ine: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane, Sv. Petar i 19 nenaseljenjih malih otoka, grebena i hridi. Sva navedena podru?ja karakterizira mediteranska klima uz prosje?nu ljetnu temperaturu od 24ş C i prosje?nu zimsku temperaturu od 11.7ş C. Povezanost s kopnom odvija se pokretnim mostom sa otokom Cresom koji je trajektnim vezama spojen s kopnom.

Primjena RenewIslands metodologije

RenewIslands metodologija bazira se na ?etiri osnovna koraka koji se primjenjuju pri energetskom planiranju otoka, a to su: mapiranje potreba, mapiranje resursa, razvoj scenarija u kojima se zadovoljavaju potrebe korištenjem raspoloživih resursa i njima primjerenih tehnologija i modeliranje scenarija. Osim toga, prilikom izrade mogu?ih scenarija korišten je program H2RES, koji je razvijen kao potpora za simulaciju razli?itih scenarija predloženih RenewIslands metodologijom s ciljem integracije obnovljivih izvora energije i vodika u energetske sustave otoka.

Kao i na Mljetu, osnovne gospodarske djelatnosti na otoku Lošinju su turizam, komunalne djelatnosti, trgovina, ribarstvo, promet i obrtništvo. Najve?a aktivnost odvija se kroz tri ljetna mjeseca, pa se tada pove?ava aktivnost svih djelatnosti, kao i potrošnja oto?kih resursa – vode, elektri?ne energije i fosilnih goriva.

Gledaju?u ukupnu potrošnju energije za sve namjene u ku?anstvima, elektri?na energija je najzastupljenija (33%), a prate je lož ulje (32%), drvo (27%) i UNP (8%).

Napajanje elektri?nom energijom izvedeno je u tri dionice nadzemnim kabelom kroz podru?je otoka Krka, Cresa i Lošinja, te u dvije dionice podmorskim kabelom izme?u otoka Krka i Cresa, te Cresa i Lošinja.

Prema podacima o optere?enju elektroenergetskog sustava dobivenima od strane HEP-a, za razdoblje od 2002. do 2006. godine, zaklju?ujemo da je potrošnja velika i decentralizirana zbog brojnih malih mjesta na otoku, te da bilježi konstantan rast.

Potrošnja elektri?ne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Slika 1 Potrošnja elektri?ne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Satna potrošnja elektri?ne energije za 2005. godinu

Slika 2 Satna potrošnja elektri?ne energije za 2005. godinu

Potražnja za toplinskom energijom u ku?anstvima je srednja i najviše se upotrebljava za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Potrošnja goriva je srednja, te raste tijekom ljetnih mjeseci.

Koli?ina otpada u zimskim mjesecima je minimalna, dok u srpnju i kolovozu bilježi znatan rast; 2005. godine koli?ina komunalnog otpada iznosila je 16.320 tona, uz dodatnih 5.000 tona drvnog otpada koji se spaljivao. Krajem 2005. godine pokrenut je program sakupljanja otpadnog ulja, te je u razdoblju od studenog 2005. godine do studenog 2006. godine prikupljeno 25.895 litara ulja.

Potrošnja vode na Lošinju je srednjeg intenziteta, a pitka voda crpi se iz Vranskog jezera na otoku Cresu. Otpadne vode se ispuštaju u more, prije ?ega se mehani?ki usitnjavaju, dok se na otoku Susku nalazi postojenje za eksperimentalno kemijsko tretiranje otpadnih voda.

Mapiranje potreba otoka Lošinja

Tablica 1 Mapiranje potreba otoka Lošinja

Na otoku Lošinju najdostupniji obnovljivi izvori energije su energija Sunca i energija vjetra. Uz prosjek od 2.600 sun?anih sati godišnje, to je jedno od najsun?anijih podru?ja u Europi.

Prosje?no satno sun?evo zra?enje na horizontalnu površinu

Slika 3 Prosje?no satno sun?evo zra?enje na horizontalnu površinu

Vjetrovi koji pušu s jugoistoka imaju najve?u godišnju prosje?nu brzinu, gotovo 5 m/s, dok vjetrovi iz sjeveroistoka postižu brzinu od 4.7 m/s i pušu nešto rije?e.

Prosje?na satna brzina vjetra na 10 m visine

Slika 4 Prosje?na satna brzina vjetra na 10 m visine

Topografska karta s potencijalno pogodnim lokacijama za vjetroagregate

Slika 5 Topografska karta s potencijalno pogodnim lokacijama za vjetroagregate



Index ÄŤlanka
Energetska neovisnost - otok Lošinj
Stranica 2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?