Izrada i rezultati mogu?ih scenarija za otok Lo�inj

Prilikom izrade scenarija, koji su detaljno razra?eni u diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lo�inja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek, 2005. godina uzeta je za baznu godinu, a modeliralo se razdoblje od 2010. do 2025. godine. Temeljem podataka o potro�nji elektri?ne energije za razdoblje od 2002. do 2006. godine za modelirano razdoblje ura?unato je konstantno godi�nje pove?anje elektri?ne energije od 10%. Tako?er je ura?unato pove?anje potro�nje tople vode od 5% godi�nje, te pove?anje potro�nje vodika za prometne energetske potrebe od 7% godi�nje.

Sa svim navedenim podacima izra?eno je 6 mogu?ih scenarija. U scenariju �Business as usual� na elektroenergetskom sustavu nema nikakvih zahvata, pa se napajanje vr�i preko postoje?e mre�e koja je povezana s kopnom.

Slika 6 Scenarij Business as usual

U takvom scenariju jedini izvor elektri?ne energije je elektroenergetska mre�a, ?ime bi stanje bilo zadovoljavaju?e do 2020. godine, nakon ?ega bi kapacitet trafostanice od 40 MW postao nedovoljan. Jedno od mogu?ih rje�enja je pove?anje kapaciteta trafostanice na 70 MW, �to je mogu?e s postoje?im kapacitetom podmorskih kabela s kojima je otok Cres vezan s Krkom, no kapacitet nadmorskih kabela Cres � Lo�inj bio bi nedostatan, pa se kao drugo mogu?e rje�enje name?e pove?anje kapaciteta nadmorskih kabela Cres � Lo�inj. Ukoliko se trend godi�njeg pove?anja potro�nje od 10% nastavi do 2025. godine, vr�no optere?enje iznositi ?e 102 MW, �to postoje?a elektrodistribucijska infrastruktura ne?e mo?i osigurati, pa bi mogu?e rje�enje bila izgradnja nove trafostanice na Lo�inju, ali i novog distribucijskog dalekovoda. Prema prostornom planu grada Cresa predvi?ena je izgradnja transformatorske stanice � Loznati (100/20kV) i distribucijskog dalekovoda 110 kV: TE Plomin � TS Loznati � Krk � Lo�inj.

Zadovoljavanje potreba za potro�nom toplom vodom pomo?u solarnih kolektora predvi?eno je u PTV (potro�na topla voda) scenariju, prema kojemu bi do 2010. godine trebalo postaviti 7.200 kW solarnih panela da bi se zadovoljilo 20% postoje?ih potreba. Daljnja predvi?ena pove?anja za 2015., 2020. i 2025. godinu prikazana su na Slici 7.

Slika 7 PTV scenarij, zadovoljavanje potro�nje po godinama

Tablica 2 Potro�nja energije potrebne za zagrijavanje PTV-a i u�tede [kWh]

Tre?i scenarij nosi naziv VjetarSunce30%, a prilikom njegovog modeliranja postavljena su dva uvjeta: udio elektri?ne energije iz intermitentnih izvora (vjetar i sunce) ne smije pre?i 30% od trenutnog optere?enja elektroenergetskog sustava i udio odba?ene energije ne smije biti ve?i od 10% ukupne energije iz obnovljivih izvora energije.

U scenariju je predlo�eno postavljanje 2 Vestasova vjetroagregata V90, pojedina?ne snage 2 MW, te 750 kW fotonaponskih modula u 2010. godini, �to bi zadovoljilo 9.5% potreba za elektri?nom energijom. 2015. godine postavio bi se dodatni vjetroagregat Vestas V90 (1.8. MW) i 750 kW fotonaponskih modula �to bi zadovoljilo jo� 9.7% potreba za elektri?nom energijom. U 2020. godini bila bi postavljena dodatna dva vjetroagregata Vestas V90 (1.8 i 2 MW) i 750 kW fotonaponskih modula, a 2025. godine jo� 4 vjetroagregata Vestas V90 i 750 kW modula.

Slika 8 Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij VjetarSunce30%

U posljednjem scenariju, VjetarSunce100% + PTV, dozvoljena je maksimalna penetracija elektri?ne energije iz obnovljivih izvora. Udio odba?ene energije ne smije prelaziti 10% intermitentnog potencijala, a 30% udjela energije iz intermitentnih izvora mo�emo, putem mre�e, izvesti na kopno. Na Slici 9 prikazana je instalirana snaga po godinama, a planirana je upotreba fotonaponskih modula i dva tipa vjetroagregata (Vestas V90 i Repower 5M).

Slika 9 Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij VjetarSunce100% + PTV

Ovaj posljednji scenarij uz iste je uvjete razra?en i na na?in da se uz vjetar i sunce upotrebljava i vodik. Pa tako uz postoje?e vjetroagregate i FN module uvodimo i gorive ?elije, elektrolizer i vodikov spremnik, pomo?u kojih je mogu?e u potpunosti pokriti oto?ke potrebe za potro�njom elektri?ne energije. U vrijeme kada se generira vi�ak elektri?ne energije koristimo elektrolizer za proizvodnju vodika (H2) i njega spremamo u spremnik, te onda isti taj vodik upotrebljavamo za proizvodnju elektri?ne energije pomo?u gorivih ?elija kada vjetroagregati i FN moduli ne mogu pokriti optere?enje.

Korak dalje u ovom scenariju predstavlja izmjenu postoje?eg sustava transporta u transport koji se zasniva na vodikovoj tehnologiji, pa bi na taj na?in otok Lo�inj bio u potpunosti obnovljivi i energetski neovisan otok.

Slika 10 Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij H₂VjetarSunceTransport100% + PTV

Slika 11 Usporedba snaga instaliranih komponenti za scenarije 30% i 100% u 2010. i 2025. godini