Industrijski podaci koje je prenio Reuters pokazuju da ?e svijet imati instaliranih vjetroagregata ukupne snage ve?e od 300 GW, �to je ekvivalent 114 nuklearnih elektrana, do kraja godine.

Ova brojka pokazuje umjereni rast u odnosu na godinu ranije kada je ukupna instalirana snaga bila malo iznad 280 GW. Ve?i broj vjetroelektrana grade Brazil, Kina, Meksiko i Ju�noafri?ka Republika. Europa, koja je prije bila predvodnica sektora vjetra jo� uvijek predstavlja tre?inu ukupno instaliranih vjetroelektrana sa oko 100 GW, ali je rast usporen zbog nesigurnosti oko financijske krize i ?estih promjena re�ima poticaja. Europska Komisija sada podr�ava ideju ujedna?avanja poticaja kroz cijelu Europsku Uniju, te ?e objaviti smjernice za isti u kolovozu. Ipak, EU vlasti ne mogu diktirati dr�avama ?lanicama koje energetske izvore da koriste i kako da se financiraju. Najve?a rasprava traje u Njema?koj gdje se spremaju izbori u rujnu, a za koje se raspravlja implementacija dr�avnih poticaja Energiewende, odnosno tro�kovi za isto. Te�ka industrija je napala poticaje za obnovljive izvore energije u Njema?koj, te tvrde da oni uzrokuju dodatne tro�kove i ugro�avaju konkurentnost, pogotovo kada Sjedinjene Ameri?ke Dr�ave imaju koristi od jeftinog plina iz �kriljevca. Predstavnici industrije obnovljivih izvora energije pak tvrde da rade na energiji koja je ekonomski konkurentna sa tradicionalnim izvorima energije, te time smanjuju politi?ke rizike. Industrija obnovljivih izvora energije je objavila da su napredovali u kopnenom vjetru i solaru, ali da ?e za priobalne vjetroelektrane biti potrebni poticaji, i to vjerojatno do kraja desetlje?a.

Izvor: www.reuters.com