Turska, koja se nalazi na razme?i Azije i Europe je iskoristila svoju strate�ku poziciju za ekonomski rast tokom krize i izbjegavanje sukoba na istoku.�U Turskoj, potra�nja za energijom raste jako brzo (samo u Kini raste br�e), a trenuta?no Turska uvozi 75% enegije uz tro�ak od 60 milijardi dolara godi�nje. Turska se stoga sve vi�e okre?e prema obnovljivim izvorima energije i to ponajvi�e energiji vjetra, kao rje�enju za smanjenje ovisnosti o uvozu energije, a uz to obnovljivi izvori energije poma�u u daljnjem rastu doma?e ekonomije, te otvaraju nova radna mjesta.

U Turskoj potra�nja za energijom na godi�njoj razini raste za 7%, te je Turska tokom zadnje ?etiri godine godi�nje instalirala oko 500 MW vjetroelektrana. Sada ima 2.500 MW vjetroelektrana, a u idu?ih deset godina kani ih izgraditi jo� osam puta vi�e. U razvoju Turska ima 11.000 MW vjetroelektrana. Unato? ovim impresivnim brojkama Turska je u obnovljive izvore energije po?ela ulagati tek prije nekoliko godina kako bi se rije�ila velike ovisnosti o fosilnim gorivima.

Zakon o obnovljivim izvorima energije je objavljen 2005., ali je tek 2009. postavljen ambiciozni cilj od 20.000 MW vjetroelektrana do 2023. godine kao dio ukupnog cilja od 30% obnovljivih izvora u proizvodnji elektri?ne energije. Iako je sam cilj prili?no impresivan, vladin Atlas energije vjetra pokazuje jo� ve?i potencijal koji iznosi ?ak 50.000 MW. Potencijal vjetra je posebno impresivan na Egejskoj obali gdje su prvi vjetroagregati postavljeni 1998. i to u blizini grada Izmira.

EWEA i europska industrija energije vjetra se trenuta?no bore za cilj za 2030., kako bi se postigla toliko potrebna stabilnost u sektoru i osigurale investicije investitorima, ali u Turskoj zamjenik ministra energetike i priordnih resursa Hasan Murat Mercan ka�e da nije siguran u va�nost Turskog cilja za energiju vjetra, nego da je va�no razviti kratkoro?ne, srednjoro?ne i dugoro?ne planove za pokrivanje energetskih potreba. Turska smatra da, kad dostigne svoje ciljeve, to ne zna?i prekid investicija, pogotovo u sektoru obnovljivih izvora energije. OIE ciljevi su tu da daju kompletnu sliku i poka�u voljnost ulaganja u takve izvore energije.

Potpora sektoru

Turska je predstavila feed-in-tarifu zajedno sa dodatnim poticajima za investicije jo� 2005. godine. U prosincu 2010. je do�lo do promjena i izmjena te se trenuta?no za proizvodnju elektri?ne energije iz vjetroelektrana dobiva 0,073 dolara plus bonus za kori�tenje lokalne komponente u iznosu od 0,06 do 0,13 dolara po KWh.

Elektri?na energija se mo�e prodavati na tri na?ina, i to preko ugovora u otkupu elektri?ne energije, feed-in-tarife ili direktno na tr�i�tu. Tr�i�na cijena je trenuta?no negdje 0,083 dolara po KWh, �to je malo iznad feed-in-tarife. Jedna od bitnih razlika izme?u Turske i EU je ta �to su Turski poticaji dizajnirani da nisu prete�ak teret za ekonomiju.

Osim toga energija vjetra u Turskoj ima prioritetan pristup mre�i, popuste za zajmove i pravo da koristi dr�avnu zemlju. U Turskoj su uvjeti za okoli� bla�i nego unutar EU, te ukoliko su dozvole dobivene vjetroelektrana se mo�e postaviti i u nacionalnim parkovima i drugim za�ti?enim podru?jima. �to se ti?e financiranja projekata, tu Turska ipak ima problema po�to su Turske banke financirale projekte preko me?unarodnih institucija, �to je u krizi ote�ano, te su cijene i uvjeti kreditiranja i tamo postali te�i.� Prema EWEA-inoj procjeni u bliskoj budu?nosti se o?ekuje veliki broj akvizicija i spajanja na tr�i�tu.

Problemi sa mre�om?

EWEA-in izvje�taj �Eastern Wind� je kao dva glavna problema Turske naveo kompliciranu administraciju, uklju?uju?i procedure za planiranje i zahtjeve za lokalnom komponentom koji nisu dovoljno jasni.� Drugi problem je upitna mogu?nost spajanja 11.000 MW vjetroelektrana na elektorenergetsku mre�u. U jednom trenutku je Turska dobila zahtjeva za ?ak 78.000 MW vjetroelektrana, �to je puno previ�e, te prema podacima operatora mre�e vjetroelektrane ne smiju proizvoditi vi�e od 20-30% ukupne potra�nje za elektri?nom energijom. Za sada su vjetroelektrane osiguravale spoj na mre�u pla?anjem po principu licitiranja, �to predstavlja preveliki pritisak za proizvo?a?e energije. U budu?nosti bi to trebalo i?i po cijeni za megavat koja je transparentnija i prakti?nija.

Misli lokalno

Za razliku od Europskih zemalja Turska zahtjeva udio lokalne komponente od 55%, �to zna?i da proizvo?a?i vjetroelektrana dobivaju bonus za kori�tenje lokalnih komponenti u iznosu od 0,06 do 0,13 dolara po KWh. Ranije ove godine je Svjetska Trgovinska Organizacija (WTO) u Ontariu, Kanadi takav zahtjev za lokalnom komponentom proglasila ilegalnim.

Turski Ministar Energetike Yildiz tvrdi da mnoge dr�ave imaju zahtjeve za lokalnom komponentom. Prema njemu nema ni?eg spornog u promoviranju investitora koji vi�e koriste doma?e resurse, s tim da nije bitna nacionalnost investitora nego samo da se proizvodna de�ava u Turskoj. Krajnji cilj Turske je pove?ati lokalnu komponentu na 100% ukoliko to bude mogu?e. Turske tvrtke proizvode komponente za vjetroagregate kao �to su lopatice i stupove, te se sve vi�e uklju?uju u instaliranje i transport. Ipak ve?ina vjetroagregata je od 10 me?unarodnih proizvo?a?a, i to Vestasa, Nordexa, Enercona, Siemensa, GE-a, Suzlona, Gamese, Alstoma i Sinovela.

Kada se gledaju developeri, top 5 developera iz Turske je razvilo vi�e od pola instalirane snage. Veliki me?unarodni developeri prate tr�i�te, ali jo� nisu toliko priustni. Turska ima izlaz na tri mora, te stoga planira i priobalne vjetroelektrane, ali zasada jo� nisu razvili regulativu za to. Kratkoro?nih planova za priobalne vjetroelektrane jo� nema.

Impresivan, ali nedovoljan rast

Iako je rast Turske na godi�njoj razini 500-800 MW, �to je impresivno, to ipak nije dovoljno. Da se postignu Turski ciljevi taj rast mora biti 1.800 MW godi�nje. Stoga se lobira da se dodatno smanji administracija. Ve? sada su primjetne razlike u jednostavnijem procesu dobivanja dozvola. Osim toga dr�ava daje i 85% popusta na iznajmljivanje�dr�avne zemlje.

Iako postoje prepreke i problemi u postizanju 20.000 MW do 2023., posebno u spajanju na elektroenergetsku mre�u, o?ekuje se da ?e Turska to posti?i zbog svog odr�ivog rasta zadnjih godina.

Izvor: www.ewea.org