Ove godine se nastavio trend smanjivanja međunarodnih tržišta za financiranje, te je investicijsko bankarstvo također smanjilo količinu zajmova, a uz to su se pojavile i političke nesigurnosti, te je kombinacijom svega toga ova godina bila teška za energiju vjetra.

Tom Mulrey iz HG Capitala je izjavio da postoji više opreza na tržištu, te smatra da je ulaganje u vjetroelektrane postalo riskantnije. Sama situacija na tržištu nije gora, ali nije ni bolja u odnosu na prošle godine. S druge strane ovime se sve više otvara prostor novim igračima na tržištu kao što su umirovljenički fondovi i osiguranja. Ipak, Murley kaže da umirovljenički fondovi vjerojatno neće biti spasitelji tržišta energije vjetra pošto su prilično konzervativni, a obnovljivi izvori energije se još smatraju nečim novim.

Ukupno gledajući zrela tržišta u Europi se dosta usporavaju, tržište SAD-a je nesigurno zato što se ne zna hoće li produžiti poticaje, a i Kinesko tržište je u fazi nesigurnosti. Što se tiče Europskih tržišta, Španjolsko tržište je mrtvo, kao i Grčko, Njemačka i Francuska rastu usporeno, a i Švedska je usporila. S druge strane dobro napreduju Poljska, Rumunjska i Finska.

Postoje dva osnovna načina kako energetski sektor vjetra može osigurati bolji izvor financiranja, te postići veće razumijevanje investicijskog društva. Kao prvo, trebali bi uzeti vremena da dobro shvate kako funkcioniraju financijska i investicijska tržišta. Kao drugo, trebali bi investirati vrijeme i trud da se napravi partnerstvo od početka kako bi osigurali kompetitivno financiranje i kako bi imali efektivno dugoročno partnerstvo. Isto tako treba dodatno uključiti osiguravatelje i umirovljeničke fondove kako bi u potpunosti shvatili rizike i prednosti tehnologije.

Christopher Mansfield iz DIF-a je dodao još jednu dimenziju u priču s izjavom da sektor energije vjetra mora proizvesti tok novca u skladu sa očekivanjima, posebno u poboljšanju dugoročne procjene preciznosti proizvodnje iz vjetra. Svjestan je da je to komplicirano, ali to bi uvelike pomoglo samom sektoru.

S druge strane državne vlade moraju osigurati stabilnu shemu poticaja za obnovljive izvore energije, što je daleko od situacije u nekim državama danas, te bi trebale imati u vidu da ako žele zeleni rast moraju postaviti uvjete da se otvori kapital iz banaka i da se usmjeri na obnovljive izvore energije. Na širokom nivou EU obvezujući cilj za OIE do 2030. bi omogućio takav standard.

Zbog toga svega izgleda da će se sektor vjetra morati suočiti sa novom realnošću, a ta je da će u idućih godinu dvije imati mnogo problema i da će se tvrtke morati jako boriti za osiguranje financiranja. Ali Europa još uvijek ima cilj gradnje obnovljvih izvora energije: EU aktivno raspravlja o produživanju ciljeva za OIE, a Europska Komisija je identificirala vjetar kao primarnu tehnologiju za proizvodnju električne energije do 2050., te je ujedno i cilj od smanjivanja emisija CO₂ za 80-95% do 2050. također aktualan. Političari na lokalnoj i EU razini moraju shvatiti da adekvatna politika za OIE omogućava investiranja unutar Europe, čime se otvaraju poslovi u sektoru i u svim sektorima povezanim s njima. Naravno i sektor vjetra mora potražiti invoativna financijska rješenja, te ući u dijalog sa financijskim sektorom kako bi ih uvjerili da je energija vjetra atraktivna za investicije.

Izvor: www.ewea.org