Ove godine se nastavio trend smanjivanja me?unarodnih tr�i�ta za financiranje, te je investicijsko bankarstvo tako?er smanjilo koli?inu zajmova, a uz to su se pojavile i politi?ke nesigurnosti, te je kombinacijom svega toga ova godina bila te�ka za energiju vjetra.

Tom Mulrey iz HG Capitala je izjavio da postoji vi�e opreza na tr�i�tu, te smatra da je ulaganje u vjetroelektrane postalo riskantnije. Sama situacija na tr�i�tu nije gora, ali nije ni bolja u odnosu na pro�le godine. S druge strane ovime se sve vi�e otvara prostor novim igra?ima na tr�i�tu kao �to su umirovljeni?ki fondovi i osiguranja. Ipak, Murley ka�e da umirovljeni?ki fondovi vjerojatno ne?e biti spasitelji tr�i�ta energije vjetra po�to su prili?no konzervativni, a obnovljivi izvori energije se jo� smatraju ne?im novim.

Ukupno gledaju?i zrela tr�i�ta u Europi se dosta usporavaju, tr�i�te SAD-a je nesigurno zato �to se ne zna ho?e li produ�iti poticaje, a i Kinesko tr�i�te je u fazi nesigurnosti. �to se ti?e Europskih tr�i�ta, �panjolsko tr�i�te je mrtvo, kao i Gr?ko, Njema?ka i Francuska rastu usporeno, a i �vedska je usporila. S druge strane dobro napreduju Poljska, Rumunjska i Finska.

Postoje dva osnovna na?ina kako energetski sektor vjetra mo�e osigurati bolji izvor financiranja, te posti?i ve?e razumijevanje investicijskog dru�tva. Kao prvo, trebali bi uzeti vremena da dobro shvate kako funkcioniraju financijska i investicijska tr�i�ta. Kao drugo, trebali bi investirati vrijeme i trud da se napravi partnerstvo od po?etka kako bi osigurali kompetitivno financiranje i kako bi imali efektivno dugoro?no partnerstvo. Isto tako treba dodatno uklju?iti osiguravatelje i umirovljeni?ke fondove kako bi u potpunosti shvatili rizike i prednosti tehnologije.

Christopher Mansfield iz DIF-a je dodao jo� jednu dimenziju u pri?u s izjavom da sektor energije vjetra mora proizvesti tok novca u skladu sa o?ekivanjima, posebno u pobolj�anju dugoro?ne procjene preciznosti proizvodnje iz vjetra. Svjestan je da je to komplicirano, ali to bi uvelike pomoglo samom sektoru.

S druge strane dr�avne vlade moraju osigurati stabilnu shemu poticaja za obnovljive izvore energije, �to je daleko od situacije u nekim dr�avama danas, te bi trebale imati u vidu da ako �ele zeleni rast moraju postaviti uvjete da se otvori kapital iz banaka i da se usmjeri na obnovljive izvore energije. Na �irokom nivou EU obvezuju?i cilj za OIE do 2030. bi omogu?io takav standard.

Zbog toga svega izgleda da ?e se sektor vjetra morati suo?iti sa novom realno�?u, a ta je da ?e u idu?ih godinu dvije imati mnogo problema i da ?e se tvrtke morati jako boriti za osiguranje financiranja. Ali Europa jo� uvijek ima cilj gradnje obnovljvih izvora energije: EU aktivno raspravlja o produ�ivanju ciljeva za OIE, a Europska Komisija je identificirala vjetar kao primarnu tehnologiju za proizvodnju elektri?ne energije do 2050., te je ujedno i cilj od smanjivanja emisija CO₂ za 80-95% do 2050. tako?er aktualan. Politi?ari na lokalnoj i EU razini moraju shvatiti da adekvatna politika za OIE omogu?ava investiranja unutar Europe, ?ime se otvaraju poslovi u sektoru i u svim sektorima povezanim s njima. Naravno i sektor vjetra mora potra�iti invoativna financijska rje�enja, te u?i u dijalog sa financijskim sektorom kako bi ih uvjerili da je energija vjetra atraktivna za investicije.

Izvor: www.ewea.org