Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Obnovljivi izvori nisu krivi za poskupljenje električne energije E-mail
Autor OIEH GIU   
Ponedjeljak, 07 Studeni 2016 13:05

Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj već dugi niz godina trpe medijske napade iza kojih stoje lobiji koji se zalažu za gradnju termoelektrana na fosilna goriva, a u posljednje vrijeme i uvoznici struje. No najava poskupljenje električne energije zbog povećanja naknade za obnovljive izvore sa sadašnjih 3,5 lipa na 12 lipa u medijima je predstavljena kao udar na građane i izazvala je salvu optužbi sa svih strana. I dok političari i lobističke skupine pokušavaju osvojiti dodatne bodove, negativna slika o obnovljivim izvorima energije u javnosti odbija investitore i ugrožava budućnost održivih energetskih projekata u Hrvatskoj.

Tko je doista kriv za poskupljenje električne energije?

Prošlogodišnjom izmjenom Zakona o tržištu električne energije uvedena je naknada za energetski siromašnu kategoriju stanovništva. Radi se o predizbornom obećanju Milanovićeve vlade koje se trebalo financirati iz državnog proračuna i osigurati subvencije za podmirenje računa za struju za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Građani već sada plaćanjem naknade od 3,5 lipe po kilovatsatu potrošene električne energije koja se skupljala u fond Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) financiraju državne poticaje za obnovljive izvore energije kojima se  kompenzira razlika između cijene struje za potrošače i stvarne cijene proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora. Ipak, umjesto stvarne cijene proizvedene električne energije od 46 lipa po kilovatsatu opskrbljivači (HEP, Gen-I , RWE i dr.) su za otkup plaćali iznos od 53 lipe, a razlika od sedam lipa odlazila je u fond HROTE-a na ime isplate poticaja za obnovljive izvore energije. Kako bi opskrbljivačima nadoknadila razlika Ministarstvo gospodarstva pod ministrom Vrdoljakom je donijelo odluku da se cijena energije ne povećava za tri lipe na ime naknade za socijalnu kategoriju stanovništva, već da će se taj iznos namiri iz proračuna. Ta se situacija dodatno zakomplicirala kad su opskrbljivači s Ministarstvom dogovorili da će od početka 2016. godine umjesto 53 lipe plaćati 42 lipe za otkup kilovatsata proizvedene struje, to jest četiri lipe manje od stvarne cijene proizvedenog kilovatsata. Upravo za taj iznos od četiri lipe opskrbljivačima je umanjena cijena otkupa električne energije od HROTE-a, a to je iznos od 160 milijuna kuna koji će se iz državnog proračuna platiti na ime sufinanciranja računa za potrošenu energiju za socijalne kategorije stanovništva.

Pravi problem, međutim, pojavit će se početkom iduće godine kada na snagu stupi odredba Zakona o obnovljivim izvorima energije koja ne obavezuje opskrbljivače da od HROTE-a otkupljuju električnu energiju iz obnovljivih izvora, čime bi opskrbljivači trebali ostvariti direktnu dobit od 400 milijuna kuna u 2017. godini. Budući da opskrbljivači neće više biti dužni kupovati energiju iz obnovljivih izvora, HROTE je neće imati kome prodati pa je stoga prisiljen povećati naknadu za obnovljive izvore što će građani i poduzetnici osjetiti kroz povećanje cijene električne energije. Drugim riječima, cijena proizvedene energije iz obnovljivih izvora čitavo ovo vrijeme nije poskupjela niti lipe, ali je unatoč tome cijena za krajnjeg korisnika povećana nepovoljnim potezima Ministarstva u dogovoru s opskrbljivačima i sada se to nastoji prikazati kao krivnja proizvođača iz obnovljivih izvora.

Zašto smanjenje PDV-a nije rješenje za nastalu situaciju?

Pritisnuta reakcijom javnosti nova vlast kao mjeru za anuliranje najavljenog poskupljenja predlaže se smanjenje PDV-a na električnu energije. Smanjenje bi, barem u teoriji, trebalo povećati potrošnju električne energije, ali realno gledano potrošnja električne energije ne ovisi o cijeni energenta nego sezonskim navikama potrošača i meteorološkim prilikama. Iz tog razloga, smanjenje PDV-a neće dovesti do povećanja potrošnje električne energije, a i takvo povećanje bilo bi u suprotnosti s uvjetom smanjenja potrošnje energenata za 20% do 2020. godine što je obavezujući cilj Europske unije koji se odnosi i na Hrvatsku.

Umjesto toga u interesu hrvatskih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, pa i samog HEP-a, ali i svih potrošača je ostaviti PDV za isporuku električne energije na razini od 25% s tim da se ukine PDV za obnovljive izvore električne energije koje država već ionako potiče. Besmisleno je nakon povećanja naknade naplaćivati porez na dodanu vrijednost za električnu energiju porijeklom iz obnovljivih izvora energije koja je sufinancirana, jer dodana vrijednost i jeste nastala poticajima države.

Ukidanjem PDV-a na obnovljive izvore energije do povećanja BDP-a

Ukidanjem PDV-a na obnovljive izvore energije u idućem četverogodišnjem mandatu nove Vlade uz minimalno povećanje naknade od 3 lipe po kilovatsatu do 2018 godine u potpunosti je moguće zamijeniti uvoz električne energije domaćom proizvodnjom iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija. To bi ujedno doprinijelo povećanju nacionalnog BDP-a  i smanjenju državnog deficita do 2020. godine za barem 0,8%.

Uz prave poteze nove Vlade i zdrav razum moguće je podržati domaću proizvodnju i osloboditi se ovisnosti o uvozu električne energije koja Hrvatskoj opravdano šteti. Dok druge napredne zemlje uvode obavezu opskrbe stanovništva energijom proizvedenom u vlastitoj državi bilo bi krajnje nesmotreno donosi odluke koje pogoduju uvoznim lobijima. Nadajmo se da će zdrav razum prevladati.

Tags:
 
Komentari (1)
Kako ostariti minimalno (uz naglašeno dobru hidrologiju!) novih 4 TWh iz OIE
1Srijeda, 09 Studeni 2016 22:24
Marijan Kalea 1
Pisanje je neodgovorno i neutemeljeno. Našu bruto potrošnju električne energije 2014. godine od 17,5 TWh, namirili smo uvozom 4 TWh. Godina je bila naglašeno vlažna (rekordnih 9,1 TWh proizvedeno je hidroelektranama), u sušnijim godinama uvoz bi bio barem 30-ak posto. Te godine proizvedeno je elektranama na poticane OIE i poticanu kogeneraciju oko 0,9 TWh. Kako misle pisci tog teksta u dvije godine koje predstoje dopuniti sustav novim elektranama na OIE i s visokoučinkovitom kogeneracijom koje će proizvesti dodatnih najmanje 4 TWh kako bismo „do 2018. (ili do 2020, tekst baš nije sasvim jasan) godine u potpunosti zamijenili uvoz električne energije proizvodnjom iz OIE i visokoučinkovitih kogeneracija“? Uz nepreskočivo: pojava vjetra i osunčanja nisu ni u kakvoj vezi s ritmom potražnje električne energije.
Usput: elektrane na poticane OIE proizvele su 4,3% ukupne energije iz OIE, a ostalih 95,7% dobiveno je – na prvom mjestu – korištenjem biomase (ogrjevno drvo, osobito) i velikih hidroelektrana (na drugom mjestu) te zanemarivo biogoriva. To sve tvorilo je naš udio OIE u bruto finalnoj potrošnji energije od 27,9% (2014).

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?