Aktualno
![]() |
Autor Edo Jerki? | ||||||
Ponedjeljak, 15 Studeni 2010 14:22 | ||||||
Stranica 1 od 4 Kraj je 2010. godine. Prije to?no tri i pol godine donesen je prvi paket podzakonskih akata koji je trebao poslužiti ure?enju tržišta obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te stvoriti poticajno okruženje za razvoj takvih projekata. Još tada je stru?na zajednica upozoravala na probleme koje ?emo imati i imamo s doti?nim pravilnikom. Izme?u ostaloga u jednom ?lanku je postavljen cilj o sudjelovanju obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji elektri?ne energije u Hrvatskoj sa 5,8%. Tako?er je navedeno da nijedna tehnologija u tom energetskom miksu ne smije zauzeti preko 80% tržišta. Time se prvenstveno pokušalo sprije?iti da vjetroelektrane, zbog svoje veli?ine, atraktivnosti i u?inkovitosti zauzmu cijelo tržište. I tako, uz malo igranja s brojkama došlo se do brojke od 360 MW vjetroelektrana koje bi trebalo izgraditi i poticati do kraja 2010. godine da bi se ostvario zadani cilj. Istovremeno je EIHP pri izradi stru?ne studije mogu?nosti prihvata vjetroelektrana u Hrvatski elektroenergetski sustav kao brojku koja se trenutno može prihvatiti dobio istih 360 MW. Rok za ostvarenje tog cilja, u trenutku kada su na mrežu bile priklju?ene tek pionirska vjetroelektrana Ravne 1 u Pagu i vjetroelektrana Trtar-Krtolin kod Šibenika je bio tri i pol godine. Što je ina?e normalno vrijeme razvoja i izgradnje vjetroelektrane u razvijenim zemljama s dobrom legislativom i pravom politi?kom voljom za implementaciju vjetroelektrana. Ukupna instalirana snaga te dvije vjetroelektrane bila je tek neznatno manja od 17 MW. Vrijedi napomenuti da je u tom trenutku u visokom stupnju pripremljenosti bilo još nekoliko velikih projekata, koji bi, da su bili realizirani sukladno predvi?enim rokovima danas bacili sasvim drugo svijetlo na ukupnu instaliranu snagu vjetroelektrana u Hrvatskoj. Vrlo vjerojatno bi se danas i o nama pri?alo kao o jednoj naprednoj zemlji u tom smislu, koja slijedi Europske i svjetske trendove i koja svoje ciljeve u ostvarenju izgradnje vjetroelektrana ne samo dostiže, nego i prebacuje – jer to je Europska i svjetska realnost u ovom sektoru. Rekordi se ruše gotovo svaki mjesec, ciljevi se ostvaruju i nekoliko godina unaprijed i konstantno se revidiraju na više. Ovako, umjesto 360 MW ?iste, predvi?ene energije koja bi zna?ajno smanjila potrebu za uvozom daleko skuplje energije, koja bi otvorila nova radna mjesta, pokrenula jednu dosada nepostoje?u granu gospodarstva kod nas, i energiju koju su Hrvatski gra?ani ve? platili kroz naknadu za poticanje obnovljivih izvora koju pla?aju na svakom ra?unu HEP-u zadnjih tri i pol godine – a cifra koja se skupila je pozamašna i „skuplja prašinu“ – umjesto toga imamo nešto manje od 70 MW raspodjeljenih u ?etiri vjetroelektrane (VE Ravne 1, VE Trtar-Krtolin, VE Orlice, VE Vrataruša) i jedno testno postrojenje (Kon?ar – Pometeno brdo), još 9,2 MW (VE ZD6) izgra?eno i u testnom pogonu, ali koji ne?e biti spojeni na mrežu prije kraja godine i hrpu velikih nerealiziranih projekata koji svoj red ?ekaju ve? nekoliko godina. Pri tome treba napomenuti i da ?e VE Vrataruša, kao zadnja izgra?ena vjetroelektrana tek krajem ove ili po?etkom sljede?e godine ostvariti pravo na poticajnu cijenu proizvedene elektri?ne energije, što zna?i da ?e i ona jedva, ako uop?e u?i u kvotu od 70 MW do kraja 2010. Bez nje, ukupna instalirana snaga je nekih 27 MW.
|
Zadnje vijesti