Kraj je 2010. godine. Prije to?no tri i pol godine donesen je prvi paket podzakonskih akata koji je trebao poslu�iti ure?enju tr�i�ta obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te stvoriti poticajno okru�enje za razvoj takvih projekata.

Jo� tada je stru?na zajednica upozoravala na probleme koje ?emo imati i imamo s doti?nim pravilnikom. Izme?u ostaloga u jednom ?lanku je postavljen cilj o sudjelovanju obnovljivih izvora energije u ukupnoj potro�nji elektri?ne energije u Hrvatskoj sa 5,8%. Tako?er je navedeno da nijedna tehnologija u tom energetskom miksu ne smije zauzeti preko 80% tr�i�ta. Time se prvenstveno poku�alo sprije?iti da vjetroelektrane, zbog svoje veli?ine, atraktivnosti i u?inkovitosti zauzmu cijelo tr�i�te. I tako, uz malo igranja s brojkama do�lo se do brojke od 360 MW vjetroelektrana koje bi trebalo izgraditi i poticati do kraja 2010. godine da bi se ostvario zadani cilj. Istovremeno je EIHP pri izradi stru?ne studije mogu?nosti prihvata vjetroelektrana u Hrvatski elektroenergetski sustav kao brojku koja se trenutno mo�e prihvatiti dobio istih 360 MW.

Rok za ostvarenje tog cilja, u trenutku kada su na mre�u bile priklju?ene tek pionirska vjetroelektrana Ravne 1 u Pagu i vjetroelektrana Trtar-Krtolin kod �ibenika je bio tri i pol godine. �to je ina?e normalno vrijeme razvoja i izgradnje vjetroelektrane u razvijenim zemljama s dobrom legislativom i pravom politi?kom voljom za implementaciju vjetroelektrana. Ukupna instalirana snaga te dvije vjetroelektrane bila je tek neznatno manja od 17 MW. Vrijedi napomenuti da je u tom trenutku u visokom stupnju pripremljenosti bilo jo� nekoliko velikih projekata, koji bi, da su bili realizirani sukladno predvi?enim rokovima danas bacili sasvim drugo svijetlo na ukupnu instaliranu snagu vjetroelektrana u Hrvatskoj. Vrlo vjerojatno bi se danas i o nama pri?alo kao o jednoj naprednoj zemlji u tom smislu, koja slijedi Europske i svjetske trendove i koja svoje ciljeve u ostvarenju izgradnje vjetroelektrana ne samo dosti�e, nego i prebacuje � jer to je Europska i svjetska realnost u ovom sektoru. Rekordi se ru�e gotovo svaki mjesec, ciljevi se ostvaruju i nekoliko godina unaprijed i konstantno se revidiraju na vi�e.

Ovako, umjesto 360 MW ?iste, predvi?ene energije koja bi zna?ajno smanjila potrebu za uvozom daleko skuplje energije, koja bi otvorila nova radna mjesta, pokrenula jednu dosada nepostoje?u granu gospodarstva kod nas, i energiju� koju su Hrvatski gra?ani ve? platili kroz naknadu za poticanje obnovljivih izvora koju pla?aju na svakom ra?unu HEP-u zadnjih tri i pol godine � a cifra koja se skupila je pozama�na i �skuplja pra�inu� � umjesto toga imamo ne�to manje od 70 MW raspodjeljenih u ?etiri vjetroelektrane (VE Ravne 1, VE Trtar-Krtolin, VE Orlice, VE Vrataru�a) i jedno testno postrojenje (Kon?ar � Pometeno brdo), jo� 9,2 MW (VE ZD6) izgra?eno i u testnom pogonu, ali koji ne?e biti spojeni na mre�u prije kraja godine i hrpu velikih nerealiziranih projekata koji svoj red ?ekaju ve? nekoliko godina. Pri tome treba napomenuti i da ?e VE Vrataru�a, kao zadnja izgra?ena vjetroelektrana tek krajem ove ili po?etkom sljede?e godine ostvariti pravo na poticajnu cijenu proizvedene elektri?ne energije, �to zna?i da ?e i ona jedva, ako uop?e u?i u kvotu od 70 MW do kraja 2010. Bez nje, ukupna instalirana snaga je nekih 27 MW.