Nakon mnogo godina ?ekanja Iberdrola je odlu?ila u?i u priobalni sektor vjetroelektrana gdje sada u razvoju ima ?ak 12,5 GW projekata.

Ova �panjolska elektroprivreda razvija projekte od Belfasta do Balti?kog mora, a iako nije prva od velikih elektroprivreda koja je u�la u sektor, po�to svoje priobalne vjetroelektrane imaju Dong, RWE, Vattenfall i E.ON, Iberdrola ve? godinama radi na razvoju priobalnih vjetroelektrana, pri ?emu je svoj priobalni odjel smjestila u Glasgowu gdje radi na razli?itim partnerstvima. Osim toga Iberdrola je sudjelovala u ve?em broju tendera u Europi za priobalne vjetroelektrane koje je i dobila, te je u isto vrijeme razvijala svoje tehnolo�ko rje�enje za plutaju?e vjetroagregate.

Iberdrola je vode?i svjetski developer za kopnene vjetroelektrane kojih ima 14,3 GW, a priobalnom sektoru se okrenula nakon �to su njena klju?na tr�i�ta u SAD-u i �panjolskoj zna?ajno usporila i nakon �to su pale mar�e elektroprivreda u Europi. Zbog toga je do�lo do promjene strategije pro�le godine, kapitalni tro�kovi su smanjeni, neatraktivni projekti su otkazani, a ne�eljeni kopneni projekti u manje va�nim tr�i�tima se prodaju kako bi se smanjio dug. Iberdrola se dodatno forkusira na dr�ave gdje ima prisustvo u distribuciji, prijenosu i tradicionalnim proizvodnim jedinicama.

Ulaganja u vjetroelektrane se smanjuju na 2,6 milijardi eura za period 2012-14, sa ukupnom planiranom snagom od 1,45 GW. To je mnogo manje od godi�njih instalacija od 1 GW izme?u 2009-2011 sa tro�kom od 1,9 milijardi eura. Ali Iberdrola ne planira usporiti razvoj priobalnog sektora gdje ?e se ulo�iti oko 1 milijardu eura u nekoliko idu?ih godina. Sa 400 MW projektom Wikinger u Njema?kom dijelu Balti?kog mora koji ?e ko�tati 1,6 milijardi eura Inberdrola ?e potro�iti ogromnu koli?inu novaca u tom sektoru. U trogodi�njem investicijskom planu Iberdrole, 45% tro�kova za obnovljive izvore energije ?e biti u Velikoj Britaniji koja je identifcirana kao klju?no podru?je rasta (uz u manjem obujmu Brazil i Meksiko). Velika Britanija je vrlo obe?avaju?e tr�i�te, ali i u njoj postoje izazovi u procesu planiranja i isho?enja dozvola, spoju na mre�u i posebno financiranju projekata.

Jo� jedno klju?no pitanje je izbor priobalnih vjetroagregata za njihove priobalne projekte. Iberdrola je povijesno gledano na kopnu uglavnom koristila �panjolskog proizvo?a?a Gamesu, u kojem ima 20% udio, a zadnjih godina je isporu?ila ugovore tvrtkama kao �to su Siemens, GE, Suzlon i Alstom � pri ?emu je zanimljivo da nikad nisu dali ugovor Vestasu koji je najve?i svjetski proizvo?a?. U priobalnom sektoru je druga pri?a, jer tu Gamesa zaostaje za drugim proizvo?a?ima. Za prvu fazu projekta West of Duddon Sands snage 389 MW Iberdrola i njen partner Dong koriste Siemensove 3,6 MW vjetroagregate. U Francuskoj pak Iberdrola/EOLE-RES konzorcij sura?uje sa Francuskim divom Arevom za priobalne tendere, dok je u Njema?kom projektu Wikinger tako?er izabrana Areva koja ima tvornicu u Bremerhavenu. To je bio veliki udarac Gamesi koja se nadala da ?e svoj prvi priobalni vjetroagregat koristiti za taj projekt. Iberdrola je najavila da postoji mogu?nost kori�tenja par Gamesinih vjetroagregata na tom projektu kao dodatak. Ipak industrijski izvori govore o stvaranju alijanse� izme?u Iberdrole i Areve, jer Areva ima odgovaraju?u veli?inu proizvodnje, te ve? sada mo�e isporu?ivati odgovaraju?u koli?inu vjetroagregata, a i mo�e pove?ati proizvodnju uskoro zbog toga �to gradi nove tvornice u Francuskoj i �kotskoj. �Iberdrolini slu�benici u Madridu nije?u ikakvu alijansu i tvrde da Iberdrola �eli imati sve opcije otvorene za priobalne projekte i da ?e vjetroagregate birati za svaki projekt pojedina?no.

Glavna nagrada za potencijalne isporu?itelje vjetroagregata je projekt 7,2 GW East Anglia u Sjevernom moru u Velikoj Britaniji. Prema izvorima Iberdrola i njen partner Vattenfall ?e skoro sigurno koristiti vi�e od jednog proizvo?a?a vjetroagregata s obzirom na veli?inu projekta, ali su nesigurnosti za takav projekt jo� uvijek ogromne po�to se radi o vjetroagregatima koji ne postoje iz tvornica koje jo� nisu izgra?ene. Prva faza tog projekta od 1,2 GW bi trebala krenuti u gradnju ve? 2016.

U svakom slu?aju jedna stvar je sigurna. U nadolaze?im godinama svi proizvo?a?i koji nude priobalne vjetroagregate ?e pomno pratiti �to se doga?a u Madridu i Glasgowu.

Izvor: www.rechargenews.com