Trenuta?na situacija u svijetu vjetroelektrana je takva da se ponajvi�e diskutira o financijskoj i ekonomskoj krizi, a manje o problemu odr�ive opskrbe elektri?nom energijom. U Njema?koj je feed-in-tarifa jo� uvijek nu�an preduvjet za financijsku isplativost projekata vjetroelektrana. Njema?ka planira 35% proizvodnje iz obnovljivih izvora energije do 2020., odnosno 50% do 2030., pri ?emu ?e kopnene vjetroelektrane imati prili?no veliki udio. Kako bi se dostigli ovi ambiciozni ciljevi, moraju se koristiti razli?ite opcije pri ?emu se osim zamjene vjetroagregata moraju koristiti i nove potencijalne lokacije. U Njema?koj, trenutni fokus je na �umskim podru?jima zato �to ta dr�ava ima tre?inu podru?ja pod �umama.

Za energiju vjetra su �ume dugo bili neeekonomi?ne zbog vi�ih tro�kova investicija, ve?e� turbulencije i logisti?kih problema pri izgradnji. Zadnjih godina visina stupa vjetroagregata za �ume je postala 140 metara, odnosno ukupno 200 metara kada se uklju?e i lopatice. Time vjetroagregati dosti�u visinu gdje je manji intenzitet turbulencija, i gdje je strujanje vjetra jednoli?nije, �to pobolj�ava proizvodnju. Time su �umske lokacije postale atraktivne za developere, investitore i banke. Takve lokacije mogu dati predvidivu dugoro?nu izvoznu snagu uz dobru regulativnu legislativu, te energija vjetra mo�e samu sebe otpla?ivati kroz projektno financiranje.

Glavna stavka projektnog financiranja je spajanje sudbine projekta sa povratom iznosa financiranja. Samo budu?i tok novca projekta mo�e biti kori�ten za pla?anje operativnih tro�kova i glavne otplate i distribucije investitoru. Dodatno pri evaluaciji projektnog financiranja postoje odredbe za ugovorno sudjelovanje razli?itih sudionika projekata, �to poma�e uspjehu projektu kroz tzv. dijeljenje rizika.

Posebno interesantni su modeli korporativnog financiranja. Trenuta?no se najvi�e tra�e modeli izvan samih bilanci investitora, developera i in�enjerskih tvrtki koje razvijaju projekt, te se onda naj?e�?e implementiraju tvrtke posebne namjene ili SPV-i. Projekti vjetroelektrana se naj?e�?e realiziraju kroz projektno financiranje ukoliko imaju tehni?ku stabilnost i odr�iv pravni i regulatorni okvir. U projektnom financiranju sam projekt i tok novca garantiraju takvu okolinu.

Stoga projekt mora imati zatvoreni krug koji je odr�iv sa pravne, tehni?ke i ekonomske strane ?ime se posti�e kredibilitet povrata investicije investitoru te dovoljna sigurnost u povrat investiranog kapitala. Projekt mora biti samoodr�iv i samo-financiran. Kod projekata vjetroelektrana u �umama nekoliko vjetroelektrana se mo�e grupirati te ponuditi grupi investitora ili kapitalnom tr�i�tu. Uz pomo? razli?itih analiza osjetljivosti, plan likvidnosti se mora podvrgnuti stres scenariju kako bi se uvidio utjecaj na tok novca.

Posebni fokus kod projekata vjetroelektrana u �umama se postavlja na vrijeme gradnje jer iskustvo pokazuje da na takvim lokacijama ?e�?e dolazi do zastoja nego na lokacijama vjetroeleketrana na otvorenom podru?ju. Posebno mnogo vremena na po?etku planiranja uzimaju detaljne procjene vjetra koje se ?esto baziraju na mjerenjima brzine vjetra na visini stupa. Mnogo vremena uzima i planiranje prisutpnih puteva i to zbog radijusa zavoja u planinskim �umama. Ipak, u tome le�i i prilika za vjetroelektrane u �umama, kra?i period gradnje zajedno sa dobrim tajmingom i najkasnijim mogu?im pla?anjem po nabavnim cijenama za postoje?e ugovore imaju direktan pozitivan utjecaj na budu?i tok novca te na potencijal povrata novca za investitore. Tu postoji mogu?nost u�tede, te je takve projekte u tom slu?aju ?ak i lak�e planirati u odnosu na vjetroelektrane na otvorenom.

Jedna prednost vjetroelektrana u �umama je prihvatlijivost istih, jer je njihova vidljivost u okolnoj �umi minimalna. ?esto se jedino mogu vidjeti iz velike udaljenosti a utjecaj na samu �umu je minimalan. Isto tako su na taj na?in prili?no udaljene od naselja, te nema problema sa zasjenjivanjem i bukom. One tako?er daju ekonomsku dobrobit vlasnicima �uma i op?inama kroz poreze i najam terena �Uklju?ivanjem lokalnih tvrtki u gradnju, te financiranje kroz lokalne banke i otvaranje lokalnih poslova dodatno pobolj�ava mogu?nosti.

Zbog svega toga su ovakvi projekti predvidljiviji, te ne?e do?i do problema u zadnjem trenutku. Uglavnom postoji samo jedna kontakt osoba za potrebe najma zemlji�ta, te se s jednom osobom onda pregovara i o pristupnim cestama i lokacijama postrojenja i o priklju?ku na mre�u.

Vlasnici �uma su zainteresirani za mogu?nost sofistiricanih jednosmjernih sustava za prijevoz komponenti vjetroagregata. Stoga se mo�e optimirati prijevoz komponenti kamionima. �to se ti?e banaka projektno financiranje za manje od 15 milijuna eura im nije profitabilno u odnosu na povrat novaca. Sama vlast pojedinih regija ne dopu�ta fragmentaciju �ume, te se time omogu?uje gradnja ve?ih lokacija. U isto vrijeme dodatni tro�kovi za izgradnju jednosmjernih puteva se isplate za developera vjetroelektrana ako su projekti ve?i, odnosno adekvatne veli?ine.

Kada se odabire lokacija u obzir se moraju uzeti specijalni uvjeti u smislu o?uvanja prirode, te se preferiraju lokacije koje se koriste za �umarstvo, a u obzir se moraju uzeti prija�nja o�te?enja na �umi.

Usporedba �umskih lokacija i otvorenih podru?ja pokazuje da postoje samo manje razlike u ukupnom volumenu investicije i toka novca. To je posebno istinito za otvorene lokacije sa jakim vjetrom gdje treba napraviti dublje temelje. Projekti u �umama koje je financirala HSH Nordbank su do sada pokazali visoku korelaciju izme?u planiranih i stvarnih prihoda.

U zadnjim realiziranim projektima vjetroelektrana trenuta?ni prihod od 0,85 do 0,90 euro centa po kWh je baziran na instaliranoj snazi od do 2.000 eura po kilovatu. U usporedbi sa otvorenim lokacijama to zna?i ipak skuplje postavljanje vjetroagregata u �umi, te manji povrat investicije.

�

Izvor: www.renewablesinternational.net