Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz svijeta

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Nedjelja, 11 Svibanj 2014 23:02

Ve?ina tematike o vjetroelektranama u današnje vrijeme se vrti oko razvoja i izgradnje vjetroelektrana – isho?enje dozvola, prora?un potencijala vjetra na osnovu kojeg se odre?uju to?ne lokacije pojedinih vjetragregata i razvoju – ali što se doga?a nakon što projekt u?e u pogon?

Vjetroelektrane u gore navedenom kontekstu su u nekom pogledu kao romanti?ne komedije, svi se fokusiraju na razvoj i gradnju, a kada krenu u pogon onda svi osim vlasnika zaborave na projekt osim ako isti ponovno ne iskrsne kao dio neke akvizicije, bankrota ili nekakve rijetke havarije kao što je pucanje lopatice ili pad stupa.

Unato? tome vjetroelektrane su vrlo zanimljive i nakon sretnog završetka izgradnje, a ovdje ?emo navesti neke zanimljive stvari koje se doga?aju u radnom vijeku jedne vjetroelektrane.

Peta godišnjica rada

Unato? tome što su se prvi projekti vjetroelektrana pojavili još davnih 1930-ih u Rusiji, te da je prva velika vjetroelektrana izgra?ena u Kaliforniji 1980-ih (projekt Altamont Pass), ve?ina projekata vjetroelektrana u svijetu je u pogon ušla u zadnjih 7-8 godina, a najve?e svjetske vjetroelektrane su u pogon ušle u zadnjih pet godina.

Zbog toga operatori vjetroelektrana sve ?eš?e slave godišnjice, i to naj?eš?e petu pošto se tada ve? vidi kako ?e vjetroelektrana raditi tokom svog dvadesetogodišnjeg, a i dužeg radnog vijeka. Prema rije?ima Sebastiana Herzoga, voditelja odjela za izradu due dillgencea u Njema?kom DEWI-ju se nakon pet godina ve? dobro zna kako se vjetar ponaša na lokaciji, kakva je meteorologija, te koji bi se svi problemi mogli pojaviti tokom radnog vijeka.

Drugi razlog zašto je peta godišnjica ?esto važna je što za ve?inu vjetroelektrana tada završava garantni period. S jedne strane je to loša vijest jer naravno nema više garancije za sve pokretne dijelove koji se mogu pokvariti. S druge strane to pak zna?i da se za servisne usluge više ne mora pla?ati proizvo?a?u, nego nekome drugome, što je naj?eš?e jeftinija varijanta.

Da li smo dobro mjerili?

Nakon pet godina potencijal vjetra je u potpunosti potvr?en što može biti vrlo zabrinjavaju?e ako je developer precijenio ja?inu vjetra i proizvodnja elektri?ne energije se pokaže manjom nego što se o?ekivalo. Takav razvoj doga?aja automatski zna?i manje prihoda i druga?iju procjenu isplativosti projekta. Ukoliko se to dogodi nema na?ina da se problem riješi.

S druge strane, ako vjetroagregati dobro rade i vjetar puše po o?ekivanju vjetroelektrana ima bolje šanse ispuniti svoje financijske ciljeve koji naravno ovise od tvrtke do tvrtke, odnosno od države do države. U Americi je u tom pogledu važnija deseta godišnjica kada isti?e PTC (njihov na?in poticanja vjetroelektrane). U Hrvatskoj i ve?em dijelu Europe je to trenutak kada završava garantirani ugovor o otkupu elektri?ne energije (feed-in-tarifa) za projekte, a koja traje 10 do 15 godina ovisno o državi - u Hrvatskoj 12 ili 14 godina. Naj?eš?e je i to trenutak kada se otplate svi krediti i zajmovi za vjetroelektranu, ali to tako?er ovisi o tome kako je vjetroelektrana ispunila svoje ciljeve, odnosno kako proizvodi elektri?nu energiju.

Kada je zapravo kraj?

Mjerenje uspješnosti rada vjetroelektrane otvara neka komplicirana filozofska pitanja, kaže Paul Copleman komunikacijski menadžer Iberdrola Renewables, tvrtke koja je najve?i svjetski investitor u obnovljive izvore energije.

Kao prvo, uspjeh vjetroelektrane ne mora ovisiti samo o njoj nego i o stanju lokalne zajednice s kojom je povezana. Vjetroelektrane mogu biti bitan izvor prihoda za vlasnike zemljišta i lokalnu vlast. Iberdrola je tako recimo nedavno za svoju 304 MW vjetroelektranu Blue Creek platila lokalnoj op?ini Wert porez od ?ak 2,1 milijun dolara što je vjetroelektrane u?inilo najve?im poreznim obveznikom u op?ini. Slijede?ih 11 najve?ih poreznih obveznika zajedno pla?aju isti iznos kao i vjetroelektrana. Osim toga je ta ista vjetroelektrana platila 666.000 dolara poreza op?ini Paulding u kojoj se nalazi 37 njihovih vjetroagregata.

Drugo pitanje je kada je radni vijek vjetroelektrane gotov? Iberdrola mjeri uspjeh svoje investicije kroz jako dugi vremenski period koji nadmašuje i životni vijek pojedinih vjetroagregata. Nakon što završi uobi?ajeni dvadesetogodišnji radni vijek vlasnici vjetroelektrana mogu zamijeniti stare vjetroagregate novima. Time po?inje cijela nova runda mjerenja, isho?enja dozvola i razvoj sa novim vjetroagregatima koji bi trebali biti puno efikasniji. Time druga faza projekta koji ponajviše ovisi o potencijalu vjetra za kojeg se ve? zna da ga ima.

Izvor: www.renewableenergyworld.com

Tags:     vjetroelektrana      radni vijek      pogon      gradnja      vjetroagregati
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?