Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz svijeta

Što se događa u radnom vijeku vjetroelektrane E-mail
Autor Leo Jerkić   
Nedjelja, 11 Svibanj 2014 23:02

Većina tematike o vjetroelektranama u današnje vrijeme se vrti oko razvoja i izgradnje vjetroelektrana – ishođenje dozvola, proračun potencijala vjetra na osnovu kojeg se određuju točne lokacije pojedinih vjetragregata i razvoju – ali što se događa nakon što projekt uđe u pogon?

Vjetroelektrane u gore navedenom kontekstu su u nekom pogledu kao romantične komedije, svi se fokusiraju na razvoj i gradnju, a kada krenu u pogon onda svi osim vlasnika zaborave na projekt osim ako isti ponovno ne iskrsne kao dio neke akvizicije, bankrota ili nekakve rijetke havarije kao što je pucanje lopatice ili pad stupa.

Unatoč tome vjetroelektrane su vrlo zanimljive i nakon sretnog završetka izgradnje, a ovdje ćemo navesti neke zanimljive stvari koje se događaju u radnom vijeku jedne vjetroelektrane.

Peta godišnjica rada

Unatoč tome što su se prvi projekti vjetroelektrana pojavili još davnih 1930-ih u Rusiji, te da je prva velika vjetroelektrana izgrađena u Kaliforniji 1980-ih (projekt Altamont Pass), većina projekata vjetroelektrana u svijetu je u pogon ušla u zadnjih 7-8 godina, a najveće svjetske vjetroelektrane su u pogon ušle u zadnjih pet godina.

Zbog toga operatori vjetroelektrana sve češće slave godišnjice, i to najčešće petu pošto se tada već vidi kako će vjetroelektrana raditi tokom svog dvadesetogodišnjeg, a i dužeg radnog vijeka. Prema riječima Sebastiana Herzoga, voditelja odjela za izradu due dillgencea u Njemačkom DEWI-ju se nakon pet godina već dobro zna kako se vjetar ponaša na lokaciji, kakva je meteorologija, te koji bi se svi problemi mogli pojaviti tokom radnog vijeka.

Drugi razlog zašto je peta godišnjica često važna je što za većinu vjetroelektrana tada završava garantni period. S jedne strane je to loša vijest jer naravno nema više garancije za sve pokretne dijelove koji se mogu pokvariti. S druge strane to pak znači da se za servisne usluge više ne mora plaćati proizvođaču, nego nekome drugome, što je najčešće jeftinija varijanta.

Da li smo dobro mjerili?

Nakon pet godina potencijal vjetra je u potpunosti potvrđen što može biti vrlo zabrinjavajuće ako je developer precijenio jačinu vjetra i proizvodnja električne energije se pokaže manjom nego što se očekivalo. Takav razvoj događaja automatski znači manje prihoda i drugačiju procjenu isplativosti projekta. Ukoliko se to dogodi nema načina da se problem riješi.

S druge strane, ako vjetroagregati dobro rade i vjetar puše po očekivanju vjetroelektrana ima bolje šanse ispuniti svoje financijske ciljeve koji naravno ovise od tvrtke do tvrtke, odnosno od države do države. U Americi je u tom pogledu važnija deseta godišnjica kada ističe PTC (njihov način poticanja vjetroelektrane). U Hrvatskoj i većem dijelu Europe je to trenutak kada završava garantirani ugovor o otkupu električne energije (feed-in-tarifa) za projekte, a koja traje 10 do 15 godina ovisno o državi - u Hrvatskoj 12 ili 14 godina. Najčešće je i to trenutak kada se otplate svi krediti i zajmovi za vjetroelektranu, ali to također ovisi o tome kako je vjetroelektrana ispunila svoje ciljeve, odnosno kako proizvodi električnu energiju.

Kada je zapravo kraj?

Mjerenje uspješnosti rada vjetroelektrane otvara neka komplicirana filozofska pitanja, kaže Paul Copleman komunikacijski menadžer Iberdrola Renewables, tvrtke koja je najveći svjetski investitor u obnovljive izvore energije.

Kao prvo, uspjeh vjetroelektrane ne mora ovisiti samo o njoj nego i o stanju lokalne zajednice s kojom je povezana. Vjetroelektrane mogu biti bitan izvor prihoda za vlasnike zemljišta i lokalnu vlast. Iberdrola je tako recimo nedavno za svoju 304 MW vjetroelektranu Blue Creek platila lokalnoj općini Wert porez od čak 2,1 milijun dolara što je vjetroelektrane učinilo najvećim poreznim obveznikom u općini. Slijedećih 11 najvećih poreznih obveznika zajedno plaćaju isti iznos kao i vjetroelektrana. Osim toga je ta ista vjetroelektrana platila 666.000 dolara poreza općini Paulding u kojoj se nalazi 37 njihovih vjetroagregata.

Drugo pitanje je kada je radni vijek vjetroelektrane gotov? Iberdrola mjeri uspjeh svoje investicije kroz jako dugi vremenski period koji nadmašuje i životni vijek pojedinih vjetroagregata. Nakon što završi uobičajeni dvadesetogodišnji radni vijek vlasnici vjetroelektrana mogu zamijeniti stare vjetroagregate novima. Time počinje cijela nova runda mjerenja, ishođenja dozvola i razvoj sa novim vjetroagregatima koji bi trebali biti puno efikasniji. Time druga faza projekta koji ponajviše ovisi o potencijalu vjetra za kojeg se već zna da ga ima.

Izvor: www.renewableenergyworld.com

Tags:     vjetroelektrana      radni vijek      pogon      gradnja      vjetroagregati
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?