Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Srijeda, 20 VeljaÄŤa 2013 21:58

Europska energija vjetra se polako pomi?e prema istoku. Dok ve?ina starih tržišta u zapadnoj Europi usporava po pitanju novo instalirane snage vjetroelektrana, „nova“ tržišta na istoku se brzo otvaraju.

EWEA je uz pomo? PWC-a napravila istraživanje tih novih tržišta koja uklju?uju nove EU države (Bugarska, Cipar, ?eška, Estonija, Madžarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Slova?ka i Slovenija) te ne-EU tržišta koja ?ine Hrvatska, Srbija, Rusija, Ukrajina i Turska. EU-12 države su u zadnjih šest godina za 20 puta pove?ale instaliranu snagu vjetroelektrana. 2005. su imale 208 MW, a sada ih imaju 4.200 MW. Njihov udio u godišnjim instalacijama je sko?io sa samo 2% na oko 12,5% danas. Iako su sva tržišta prili?no razli?ita, jedna od uobi?ajenih zna?ajki im je da ima više zakonskih nesigurnosti nego kod zapadnih zemalja. U Rumunjskoj se recimo ne zna koliko ?e biti odobrenih zelenih certifikata idu?e godine, u Ma?arskoj stiže novi zakon ove godine koji nije još definiran, a isto ?e se uskoro dogoditi i u Poljskoj. Zbog toga EWEA preporu?a važnost dugotrajno stabilnog legislativnog okvira kojim bi se dala sigurnost investitorima u obnovljive izvore energije. Još jedna uobi?ajena zna?ajka za sva tržišta je prekomplicirana administracija, te ?esta mogu?nost kašnjenja prilikom razvoja i izvo?enja projekata. Što se ti?e financiranja, komercijalne banke su prisutne na tržištima, uz me?unarodne financijske institucije kao što su EIB, EBRD i IFC. Što se ti?e developera na tržištu, uglavnom se radi o me?unarodnim developerima osim u slu?aju Turske gdje prevladavaju lokalni igra?i. Unato? mnogim problemima ova tržišta imaju ogroman potencijal. PWC nudi savjet tvrtkama izvan regije da na?u lokalnog partnera koji naj?eš?e zapo?inju razvoj projekata, te ga dalje prodaju. U nastavku ?emo predstaviti ?etiri najve?a nadolaze?a tržišta energije vjetra, i to Rumunjsku, Poljsku, Madžarsku i Tursku.

Rumunjska

U Rumunjskoj je nedavno u pogon ušla najve?a Europska vjetroelektrana Fantanele /Cogealac snage 600 MW koja se nalazi u regiji Dobrogea. Ova vjetroelektrana se može smatrati dokazom uspjeha Rumunjske u energiji vjetra, ?ije je tržište raslo 100% izme?u 2010. i 2012. Pri?a o uspjehu ne staje tu pošto se ove godine o?ekuje ?ak 1.352 MW vjetroelektrana, ?ime bi ukupna snaga u Rumunjskoj stigla na 3.473 MW, što je više od 1 GW iznad Rumunjskog NREAP plana (cilj je bio 2.450 MW). Rumunjske vjetroelektrane bi prema NREAP-u do 2020. trebale proizvoditi 8,4 TWh elektri?ne energije što bi pokrilo 11,4% potreba za elektri?nom energijom te države.

Razlog za ovaj ubrzani razvoj Rumunjske je u vrlo atraktivnom mehanizmu potpore za energiju vjetra. Sam sustav je predložen 2008., a u potpunosti je zaživio 2011. kada ga je odobrila Europska komisija, a radi se o sustavu zelenih certifikata. Prema njemu se za svaki proizvedeni MWh dobivaju dva zelena certifikata, te proizvo?a?i dobivaju izme?u 56 i 114,8 eura po MWh, a od 2018. ?e to pasti na jedan zeleni certifikat po MWh. Zbog toga je Rumunjsko tržište jako interesantno stranim ulaga?ima, a vjetroelektrane ?ine skoro tre?inu svih stranih investicija u toj državi. ?eška grupa CEZ je razvila vjetroelektranu Fantanele/Cogealac, Talijanski ENEL je isto razvio par velikih vjetroelektrana kao i Portugalski EDP Renovaveis. Strani investitori ?ine više od 80% svih vjetroelektrana u toj državi. Još jedan pozitivan faktor za Rumunjsku je sudjelovanje EIB-a (Europske investicijske banke) koja ina?e ima vrlo zahtjevne standarade za prihva?anje projekata. Kvalitetni razvoj tržišta se o?ekuje i u budu?nosti zbog velikog nivoa stranih investicija koji stvaraju povjerenje. S druge strane lokalne tvrke bi trebale dominirati tržištem malih vjetroelektrana.

Rumunjska ima i odli?ne uvjete vjetra, i to od 8 m/s na kopnu i 10 m/s na moru na visinama od 100 metara i više. Regija Dobrogea se smatra najboljom u državi te tamo ima mjesta za još više vjetroelektrana, zbog toga što nema puno naseljenih mjesta, te su ista me?usobno prili?no udaljena.

Rumunjski sektor energije vjetra raste sasvim solidno, ali Rumunjski energetski sektor vjetra ima neke druge probleme koje mora riješiti prije nego se rast nastavi. Glavni problem je PPA (ugovor o otkupu elektri?ne energije). Oni su od srpnja prošle godine zabranjeni zbog odre?enih problema sa nekim Ugovorima. Time je došlo i do nesigurnosti kod banaka, ali se o?ekuje da ?e EU i Svjetska banka uskoro ponovno dati zeleno svjetlo za potpisivanje ugovora o otkupu elektri?ne energije u Rumunjskoj.

Još jedna siva zona je u spoju na elektroenergetsku mrežu, jer se o?ekuje da mreža može primiti 2.500-3.000 MW vjetroelektrana bez problema, ali je dozvolu za spoj na mrežu dobilo ve? 8.831 MW vjetroelektrana. Sami developeri ?e morati uskoro po?eti investirati u mrežu.

Još jedan problem je u zakonodavnom okviru gdje neke stvari nisu skroz razjašnjenje, uklju?uju?i porez na zemljište, koncesiju zemlje od države itd. Isto tako se mora skupiti ?ak 85 dozvola za izgradnju vjetroelektrane što može potrajati dvije do tri godine.

Rumunjska je ve? sada jako blizu svog cilja od 4.000 MW do 2020., pogotovo ako se dovrše svi planirani projekti za ovu godinu. S njima bi Rumunjskoj falilo samo 527 MW do 4.000 MW, što bi se trebalo ispuniti bez problema. Procjenjuje se da bi Rumunjska mogla nadmašiti svoj cilj za nekih 1.000 MW. U daljnoj budu?nosti se o?ekuje usporavanje tržišta zbog toga što bi vlada mogla smanjiti poticaje kada se dostignu NREAP ciljevi, a i zbog iskorištavanja najboljih lokacija za vjetroelektrane.

Poljska

Od svih novi EU ?lanica Poljska ima najve?e tržište vjetroelektrana. Tokom 2010. i 2011. je godišnje instalirano oko 400 MW vjetroelektrana, a prošle godine je instalirano oko 800 MW. Glavni poticaj rasta u toj državi je bio sustav zelenih certifikata koji je predstavljen prije osam godina obnovljivim zakonom, ali je to ujedno i glavni problem, jer se ve? dvije godine radi na novom zakonu za obnovljive izvore energije oko kojega vlada velika nesigurnost. Ve? su predstavljene ?etiri verzije zakona, a još se ne zna što ?e u?i u završnu verziju.

Banke i investitori su nevoljni ulagati novce dok se ne razjasni situacija oko poticaja, i dok se ne bude znalo koliko ?e zeleni certifikata projekt dobivati po proizvedenom MWh. Druge barijere u Poljskoj su oko nedovoljnog znanja pu?anstva o obnovljivim izvorima energije (iako se to kre?e u pozitivnom smjeru u zadnje vrijeme), duge administrativne procedure (pet do šest godina za izgradnju vjetroelektrane), te predugo vrijeme potrebno za dobivanje dozvole za spoj na elektroenergetsku mrežu. Sama mreža je prili?no zastarjela, a nitko je ne obnavlja, dok s druge strane neke vjetroelektrane koje imaju dozvolu uop?e ne?e biti sagra?ene pa blokiraju nove projekte.

Ukupno gledano, stru?njaci ipak smatraju da je situacija dobra, pošto Poljska ima najrazvijenije tržište od novih zemalja ?lanica, ima novih igra?a na tržištu, a i ukupna koli?ina instaliranih vjetroelektrana raste. Poljska ve?inu elektri?ne energije dobiva iz termoelektrana na ugljen (skoro 90%), te i zbog toga mora pre?i na obnovljive izvore energije, tako da su svi sigurni da ?e se tržište u toj državi nastaviti razvijati i da je ve? sada jedno od najatraktivnijih tržišta u Europi.

Ma?arska

Dok se u Rumunjskoj i Poljskoj o?ekuje jaki rast i idu?ih nekoliko godina u Ma?arskoj situacija nije toliko jasna.

U Ma?arskoj trenuta?no ima skoro 330 MW vjetroelektrana, što nije ni loš ni dobar rezultat, pošto im je cilj do 2020. imati 750 MW. Glavni problem u Madžarskoj je što njen energetski regulator nije izdao nijednu dozvolu za spoj na mrežu nakon što su izdane dozvole za ovih 330 MW vjetroelektrana. U me?uvremenu su svi radili na novim projektima kojih sada ima oko 1.800 – 2.400 MW, te koji imaju sve druge dozvole osim pristupa mreži, a to je zadnja dozvola koju ?ekaju za po?etak gradnje.

Osim toga postoje i nejasno?e u zakonu za obnovljive izvore energije. Postoji feed-in-tarifa, ali je vlada prije ?etiri godine stvorila sustav tendera prema kojem bi se dozvole izdavale na osnovu aukcije, tj oni koji ho?e dozvole moraju ponuditi najmanji iznos feed-in-tarife koju prihva?aju. Nažalost, sustav je imao neke mane, te iako je 2010. održan tender, rezultati nikada nisu objavljeni. Nakon toga je vlada krajem 2010. rekla da ?e se cijeli sustav reformirati, ali dosada se ništa nije dogodilo i nema konzultacija o tome. Nova vlada je nakon svega toga u potpunosti prestala pri?ati o vjetru i obnovljivim izvorima energije op?enito, te nitko ne zna koji je stav, a istovremeno je u fokusu vladaju?ih u potpunosti nuklearna energija.

Unato? tome smatra se da vjetroelektrane imaju budu?nost u Ma?arskoj, jer jednom kada se uvidi da se ne stižu ciljevi za obnovljive izvore energije, a to bi se trebalo dogoditi oko 2016., ?e nove vjetroelektrane biti odobrene. Nedavno je i Madžarski operator prijenosne mreže objavio da se na mrežu može spojiti još dosta vjetroelektrana, iako konkretne brojke nisu prezentirane, a to je dokaz da fali samo politi?ke volje, makar nitko u vladi o tome trenuta?no ne pri?a. ?im vlada i energetski ured izdaju dozvole projektima vjetroelektrana, investitori ?e krenuti u gradnju.

Turska

Sa jednim od najbrže rastu?ih energetskih sektora u svijetu, i sa skoro najviše planiranih vjetroelektrana u Europi (oko 11.000 MW) Turska voli ciljati veliko. Turska ima cilj od 20.000 MW vjetroelektrana do 2023., a ukupni potencijal joj je oko 48.000 MW, što je skoro pola ukupno instalirane snage vjetroelektrana u cijeloj Europskoj Uniji.

Prije dvije godine je prvi puta u Turskoj predstavljena feed-in-tarifa. To je bila vrlo važna prekretnica, iako je sama feed-in-tarifa iznosila samo 7 dolarskih centi po kWh kroz deset godina, i o?ekuje se da ?e tržišna cijena narasti i biti ve?a od cijena feed-in-tarife. Ve?ina projekata prodaje elektri?nu energiju na tržištu, jer tako dobiju bolju otkupnu cijenu nego što je dostupna kroz sustav feed-in-tarifa.

Tursko tržište vjetroelektrana je došlo pod utjecaj financijske krize 2008. Prije krize je tržište funkcioniralo vrlo dobro sa lokalnim bankama koje su bile aktivne, i sa relativno kra?im periodom izgradnje projekata. To se nažalost pogoršalo sa krizom jer su Turske banke dobivale financiranje iz me?unarodnih tržišta, a i zbog doma?ih ekonomskih uvjeta. Cijene su na tržištu sko?ile, a i uvjeti financiranja su postali kompliciraniji.

Time je otvoren put drugim institucijama kao što su IFC i EIB, koje su se uklju?ile u tržište sa ciljem da se odobri pristup dugoro?nom financiranju, pošto su lokalne banke nevoljne dati financiranje. Dodatni financijski pritisak se pojavljuje kod nekih projekata zbog tendera kojeg organizira operator prijenosnog sustava, kojima se pristup mreži daje investitorima koji su voljni dati najve?u cijenu, neovisno o tržišnoj cijeni. Još jedan problem je komplicirana administracija. Gra?evinska dozvola se izdaje više od godinu dana, a Studija utjecaja na okoliš traje barem godinu dana jer se moraju prikupiti podaci kroz sva ?etiri godišnja doba.

Unato? tome na Turskom tržištu sudjeluje veliki broj me?unarodnih tvrtki, uklju?uju?i devet proizvo?a?a lopatica. Ipak, glavnu rije? još uvijek vode lokalne tvrtke. Turska ima i propis da projekti moraju imati lokalnu komponentu, iako se to vjerojatno ne?e još dugo održati jer je WTO odlu?io protiv lokalne komponente u Ontariu, Kanadi. Ipak, ta lokalna komponenta, neovisno koliko se održi, nije do sada utjecala na pojavu me?unarodnih igra?a na tržištu.

Energija vjetra je u Turskoj izuzetno popularna, te je jako poti?e vlada – djelomi?no i zbog toga što Turska uvozi jako puno skupog plina iz Rusije. Od 2008. je u Turskoj svake godine instalirano oko 300 - 400 MW vjetroelektrana, a o?ekuje se i daljni rast jer se o?ekuje ve?a likvidnost na tržištu i ve?a dostupnost licenci. Dodatno, Truska vlada podupire obnovljive izvore energije i ima neke porezne olakšice povezane sa ovim sektorom.

Izvor: www.ewea.org

Tags:     nadolaze?a tržišta      vjetroelektrane      europa      rumunjska      poljska      madžarska      turska
 
Komentari (1)
MOGU?E SVJEDO?ENSTVO KAKO SAM DOBIO KREDIT????
1Srijeda, 28 Srpanj 2021 10:30
Marija Magdalena
Srda?an pozdrav svima vama. Zovem se Marija Magdalena, samohrana sam majka troje djece, želim podijeliti opipljivo svjedo?anstvo o tome kako sam dobila kredit od 50,000 eura po kamatnoj stopi od 3% od bogobojazne žene, gospo?e Vladimire Franke, ako zainteresirani ste za zajam molimo kontaktirajte dobrog zajmodavca i uvjeravam vas da je sigurno dobiti zajam od nje u redu? E-adresa za kontakt: (vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com) ??????????

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?