EWEA je ove godine izdala izvje�taj o u�tedi potro�nje vode kori�tenjem vjetroelektrana, ?ije ?emo najzanimljivije dijelove predstaviti u nekoliko ?lanaka na na�im stranicama. U drugom dijelu daje se pregled potro�nje vode po tehnologijama.

Potro�nja vode po energetskoj tehnologiji

Elektrane tro�e vodu na dva glavna na?ina:
1. "Upotreba" vode pri ?emu se voda zauvijek uzima iz okoli�a pri ?emu ista isparava ili se transportira na drugu lokaciju.
2. "Potro�nja" vode pri ?emu se voda na odre?eno vrijeme uzima iz okoli�a ili izvora kao �to su rijeka ili jezero, te se nakon toga vra?a na isto mjesto. Ovo je glavni na?in kori�tenja vode u hidroelektranama.

Proizvodnja elektri?ne energije je aktivnost koja tro�i najvi�e vode u EU (44%) i to ponajvi�e za hla?enje, dok je na drugom mjestu poljoprivreda sa 24%. Pri proizvodnji elektri?ne energije se skoro sva voda vra?a u izvor sa vi�om temperaturom, dok se u poljoprivredi to doga?a samo sa tre?inom vode.

Povr�inska voda je glavni izvor ?iste vode u Europi, jer je jeftina i lako dostupna, te se mo�e koristiti u velikoj koli?ini. Od sve vode koja se tro�i u Europi ?ak 81% dolazi iz povr�inskih voda. Sva voda za proizvodnju elektri?ne energije, kao i vi�e od 75% vode za industriju i poljoprivredu dolazi iz povr�inskih voda, dok javni vodovod vodu uzima iz podzemnih izvora koji imaju vi�e standarde kvalitete.

Proizvodnja elektri?ne energije bi u budu?nosti mogla imati problema zbog sve manje ki�a i vi�ih temperatura, s time da je problema ve? bilo tokom vrlo vru?ih ljeta na jugu Europe.

Potro�nja vode za hla?enje u proizvodnji elektri?ne energije varira o vrsti sustava i tehnologiji koja se koristi. Izbor sustava za hla?enje ovisi o samoj lokaciji i dostupnosti vode, lokalnim regulacijama zbog utjecaja na okoli� i drugim faktorima. Elektrane koje nisu termo ili nuklearne (vjetroelektrane ili solarne elektrane) tro�e najmanje vode tokom rada po kWh proizvedene elektri?ne energije. Vjetroagregati vodu koriste samo za hla?enje (generator, inverter, transformatorska stanica), te za povremeno pranje lopatica (iako se to gotovo nikada ne radi, tj. samo u posebnim slu?ajevima).

Slika 1. Udio kori�tenja vode po sektoru

S druge strane plinske elektrane tro�e otprilike 0,7 metara kubi?nih po MWh, termoelektrane na ugljen 1,7 do 2 metara kubi?na po MWh, a nuklearne 2,7. Kao �to je vidljivo na slici ispod, od obnovljivih izvora energije puno vode tro�e samo CSP elektrane (koncentrirane solarne elektrane koje rade sli?no kao termoelektrane) i biomasa, uz naravno hidroelektrane ?ija je cijela poanta koristiti vodu kao izvor energije.

Slika 2: Potro�nja vode po proizvodnoj tehnologiji

Na osnovu podataka Eurostata i Europske agencije za okoli� procjenjuje se da je 2011. godine iz termoelektrana na ugljen proizvedeno 830 TWh elektri?ne energije, iz plinskih elektrana 758 TWh i 902 TWh iz nuklearnih elektrana. Ako se u obzir uzme prosje?na potro�nja vode za proizvodnju elektri?ne energije, za plinske je elektrane iskori�teno 531 milijuna metara kubi?nih vode, za termoelektrane na ugljen 1,5 milijardi, a za nuklearne elektrane 2,4 milijardi kubi?nih metara vode. To je ukupno 4,5 milijardi kubi?nih metara vode, �to je ekvivalentno prosje?noj potro�nji vode za 82 milijuna ku?anstava.