Energija vjetra se u posljednih 10 godina promovirala u najbr�e rastu?u granu industrije na svijetu, te u jedan od izvora energije s kojim svaka ozbiljna elektroenergetska mre�a mora ra?unati u svom sustavu. Vjetroelektrane su prestale biti posao samo za entuzijaste i relativno male privatne investitore i postale su glavna tema svih velikih elektroenergetskih kompanija i velikih investitora.

Prije samo 10 godina takav scenarij je bilo te�ko zamisliti.

Energija vjetra danas stvara stotine tisu?a novih radnih mjesta diljem svijeta. Vjetroelektrane su u zadnjih par godina zaslu�ne za ve?inu novoinstalirane snage za proizvodnju elektri?ne energije u energetskom sektoru. Vjetroagregati su narasli do skoro nezamislivih dimenzija i postali su specijalizirani za skoro sve vrste terena i klimatskih uvjeta, te ih se mo�e prona?i u tropskim podru?jima, ali i arkti?kim uvjetima. Kombinirana visina stupa i lopatice na najve?im svjetskim vjetroagregatima dosi�e visine i iznad 200 m, �to je skoro dvije tre?ine visine Eiffelovog tornja. Pojedina?na snaga najve?ih vjetroagregata danas prelazi 6 MW, �to je vi�e od ukupne snage prve vjetroelektrane u Hrvatskoj na Pagu, a koja se sastoji od 7 vjetroagregata. Standardne dimenzije vjetroagregata su se udvostru?ile u 10 godina, a snaga se pove?ala i do tri puta.

Istovremeno sa razvojem dimenzija su se razvile i nove tehnologije i spoznaje o u?inku vjetroelektrana na elektroenergetsku mre�u, razvijeni su vjetroagregati koji pru�aju potporu mre�i i imaju pozitivan utjecaj na stabilnost sustava, razvijeni su napredni prognosti?ki modeli vjetra sa visokom to?no�?u do nekoliko dana unaprijed, a posebno za razdoblja do 24 sata unaprijed, cijene proizvedenog kilovatsata padaju, a gorivo je ?isto i besplatno. Sve to je dodatno osna�ilo argumente za �to ve?i prodor vjetroelektrana u elektroenergetske sustave diljem svijeta.

EU energetski miks 2008. godine, izvor: EWEA